Znanstvenici su omogućili paraliziranim osobama da ponovno steknu znatnu kontrolu nad svojim tijelom, a to podrazumijeva i ponovno hodanje
Od prijevoda misli u riječi do toga da se paraliziranim ljudima može omogućiti da hodaju, područje neurotehnologije potiho je i postupno, ali sigurno napredovalo, budeći nadu u napredak na polju medicine, no istodobno potičući i na duboke etičke nedoumice.
Neki promatrači čak smatraju da bi neurotehnologija u konačnici mogla postati jednako revolucionarna kao i daleko hvaljeniji napredak umjetne inteligencije (AI).
– Ljudi ne shvaćaju u kolikoj mjeri svi mi već sada živimo u svijetu znanstvene fantastike – rekla je AFP-u istraživačica s londonskoga King’s Collegea, Anne Vanhoestenberghe.
Znanstvenica vodi laboratorij koji se bavi razvojem elektroničkih uređaja koji se ugrađuju u živčani sustav pacijenta – ne samo u mozak, već i u leđnu moždinu, a potom se signali prenose u ostatak tijela.
Za nama je nekoliko važnih godina, kada su posrijedi neurotehnološka istraživanja. U lipnju su kalifornijski znanstvenici otkrili da moždani implantat koji su razvili može gotovo trenutačno prevesti riječi čovjeka s neurodegenerativnom bolešću ALS u riječi za samo četrdeseti dio sekunde. ALS ili amiotrofična lateralna skleroza je progresivna neurodegenerativna bolest koja uništava motoričke neurone u mozgu i leđnoj moždini, što dovodi do gubitka kontrole nad mišićima.
Švicarski su istraživači u međuvremenu omogućili nekolicini paraliziranih osoba da ponovno steknu znatnu kontrolu nad svojim tijelom, a to podrazumijeva i ponovno hodanje – tako što su im ugradili elektrode u leđnu moždinu.
Ovakvi eksperimenti, ali i ostali pionirski radovi u istome području još su daleko od toga da se pacijentima u potpunosti vrate izgubljena sposobnost govora ili hodanja. No treba pričekati i vidjeti na koji bi se način takva tehnologija mogla iskoristiti i postati dostupna ljudima u potrebi širom svijeta. Treba napomenuti i da će u nekim slučajevima biti neophodno obaviti invazivnu operaciju na mozgu.
– Šira javnost nije svjesna onoga što već imamo, što već postoji i što nam mijenja živote – rekla je Vanhoestenberghe, istaknuvši da i spomenuti uređaji postaju sve učinkovitiji i da se to događa iznimnom brzinom.
– Prije nam je trebalo više tisuća sati podučavanja i obuke prije nego što je netko uz pomoć umjetne inteligencije uspio sastaviti nekoliko riječi koristeći svoje misli, a sada nam za to trebaju tek dva sata – pojasnila je.
Neurotehnologiju je potaknula kombinacija znanstvenog napretka – a to se odnosi i na sve veće razumijevanje ljudskog mozga – i tehnološkog napretka koji je smanjio uređaje u tolikoj mjeri da se oni mogu ugraditi u naše lubanje.
Algoritmi koji koriste umjetnu inteligenciju znato su ubrzali stvari, pridonoseći tumačenju i transformaciji podataka koji stižu iz mozga.
Brojni startupovi, koji su se počeli pojavljivati kasnih 2000-ih uložili su desetke milijarda dolara u istraživanja koja su tek nedavno počela ostvarivati konkretna postignuća.
Najpoznatija je takva tvrtka Neuralink milijardera Elona Muska koji tvrdi da je dosad implantirao svoj čip u dvanaest ljudi. No stručnjaci ipak gledaju s velikim oprezom na postignuća njegove tvrtke.
– Neuralink je trenutačno tek iluzija praćena s puno pompe – rekao je AFP-u Herve Chneiweiss, neurolog i stručnjak za etiku u francuskoj istraživačkoj organizaciji INSERM.
– No onoga dana kada oni uspiju proizvesti svoje komercijalne proizvode, a za to neće trebati dugo, možda će biti prekasno da se zabrinemo – upozorio je.
Mnogi su stručnjaci zabrinuti zbog etičkih implikacija neurotehnologije, osobito zato što su neke tvrtke fokusirane na njezinu primjenu izvan zdravstva i nadaju se da će, umjesto u zdravstvu računala koristiti za poboljšanje naših kognitivnih sposobnosti.
Musk je, primjerice, više puta rekao kako u konačnici želi da Neuralink omogući ljudima da postignu simbiozu s umjetnom inteligencijom.
U tom je kontekstu agencija Ujedinjenih naroda za znanost i kulturu – UNESCO, nedavno odobrila preporuke o tomu na koji način nacije mogu regulirati neurotehnologiju. Autori, među kojima je i Chneiweiss, usvojili su široku definiciju neurotehnologije.
Ona se odnosi na već široko dostupne uređaje, poput pametnih satova i slušalica koje ne komuniciraju izravno s mozgom, već mjere pokazatelje koji pružaju podatke o mentalnom stanju korisnika.
– Danas je glavni rizik narušavanje privatnosti, stoga su ugrožene i naše najdublje misli – smatra Chneiweiss.
Upozorio je da bi, primjerice, neurotehnološki podaci mogli ‘dospjeti u ruke vašeg šefa’, koji bi potencijalno mogao zaključiti kako ne provodite dovoljno vremena razmišljajući o poslu. Neki su već počeli s pokušajima rješavanja ovakvih problema.
Krajem prošle godine američka savezna država Kalifornija, globalno središte neurotehnoloških istraživanja, donijela je zakon kojim se štite podaci pohranjeni u mozgu potrošača.
Video / podcastPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana
in MREŽAPrije 4 dana