Vijesti
RADNOTEŽA Koliko smo pod stresom?
Žene su češće pod stresom od muškaraca, a krivci su nedostatak mjera za ravnotežu posla i privatnog života
Gotovo da nema osobe koja se nije susrela s posljedicama stresa, bilo da se radi o napetosti, iscrpljenosti ili gubitku motivacije na poslu. Iako je stres često oku nevidljiv, njegov utjecaj na naše svakodnevno funkcioniranje i profesionalni razvoj iznimno je snažan. No, koliko su hrvatski zaposlenici doista pod stresom i koji su glavni izvori tog pritiska?
Odgovore na ta pitanja donosi novo istraživanje koje su zajedničkim snagama proveli Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, i udruga CESI, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Žene pod većim pritiskom
Iako stres ne bira zanimanje ni sektor, čini se da ne pogađa sve jednako. Rezultati istraživanja pokazuju da žene u Hrvatskoj osjećaju veći teret stresa i mentalne opterećenosti nego muškarci, čak 59% žena navodi da doživljava visoku razinu stresa, u usporedbi s 48% muškaraca.
S druge strane, manji udio ispitanika iz obje skupine smatra da im je stanje dobro – tek 19% muškaraca i 23% žena ocijenilo je svoju razinu stresa niskom.
Zanimljivo, muškarci češće zauzimaju ‘neutralnu’ poziciju: 33% njih kaže da im stres nije ni previše ni premalo izražen, dok se tako osjeća tek 18% žena.
Roditeljstvo kao dodatni izvor pritiska
No, razlika među spolovima nije jedina koja se istaknula. Roditeljstvo također ima važnu ulogu u doživljaju stresa.
Većina zaposlenih, bez obzira imaju li djecu ili ne, osjeća visoku razinu stresa i mentalne opterećenosti – no taj je osjećaj nešto izraženiji među roditeljima. Čak 60% onih koji imaju djecu navodi visoku razinu stresa, u usporedbi s 57% onih bez djece.
Drugim riječima, roditelji u prosjeku osjećaju nešto veću mentalnu iscrpljenost, što i ne čudi s obzirom na dodatne obveze i balansiranje između posla i obitelji.
Kad dan jednostavno nema dovoljno sati
Bez obzira na spol, većina zaposlenih u Hrvatskoj dijeli isti osjećaj, dan jednostavno nema dovoljno sati. Podaci pokazuju da su posao i manjak vremena u danu daleko najveći izvori stresa za obje skupine.
Muškarci stres povezan s poslom ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,9, dok žene daju tek nešto višu – 4,0. Kad je riječ o nedostatku vremena, jaz je još izraženiji: žene ga ocjenjuju s 4,2, a muškarci s 4,0, što jasno govori da žene češće osjećaju pritisak kroničnog manjka vremena i preopterećenosti obavezama.
No, izvan radnog mjesta stvari se dodatno kompliciraju. Kućanske obaveze predstavljaju veći izvor stresa za žene (3,2) nego za muškarce (2,6), što ukazuje da se teret svakodnevnog kućnog rada još uvijek neravnomjerno raspoređuje. Sličan trend vidi se i kod brige o djeci, koja ženama nosi više stresa (2,5) nego muškarcima (2,1).
Kad je riječ o financijama i zdravlju, razlike su manje, ali i dalje prisutne. Žene ističu nešto višu razinu stresa (3,2 za financije i 3,1 za zdravlje) u usporedbi s muškarcima (3,1 i 3,0). Partnerski odnosi i briga o drugim članovima obitelji uzrokuju slične razine stresa kod oba spola, s ocjenama od oko 2,3 do 2,5.
Kad se promatra kroz prizmu roditeljstva, slika postaje još složenija. Bez obzira imaju li djecu ili ne, zaposlenici doživljavaju sličnu ukupnu razinu stresa, ali roditelji su ipak pod nešto većim pritiskom. Prosječna ocjena stresa među roditeljima iznosi 3,0, dok je kod onih bez djece 2,7.
Glavni izvori stresa ostaju isti, odnosno posao i manjak vremena, no razlike u intenzitetu su jasne. Roditelji stres povezan s poslom ocjenjuju 3,8, a oni bez djece 3,9, dok kod manjka vremena jaz raste (4,2 kod roditelja naspram 4,0 kod onih bez djece). Drugim riječima, nedostatak vremena postaje još izraženiji kad posao treba uskladiti s obiteljskim životom.
Količina posla i plaća glavni su okidači stresa
Za većinu zaposlenih, izvor stresa počinje upravo ondje gdje provode najveći dio dana, odnosno na poslu. Istraživanje pokazuje da su prevelika količina posla i neadekvatna plaća daleko najčešći uzroci stresa za oba spola.
Ipak, žene češće osjećaju teret tih problema: 51% ispitanica navodi da ih opterećuje previše posla, a 54% ističe nezadovoljstvo plaćom. Kod muškaraca su ti udjeli nešto niži – 44% i 48%.
Očekivanja nadređenih također su važan izvor stresa. Više od trećine žena (37%) osjeća stres zbog zahtjeva i pritiska ‘s vrha’, dok se tako osjeća 27% muškaraca.
Zanimljivo, vrsta posla sama po sebi češće stvara stres muškarcima (38%) nego ženama (26%), a prekovremeni sati su veći izvor napetosti za muškarce (27%) nego za žene (18%).
Izvor: MojPosao
Vijesti
Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja
U organizaciji Općine Ston i udruge „Djeca Pelješca“, te uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 11. studenog u Zagrebu održana je Nacionalna konferencija o terapijskom jahanju i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju pod nazivom „ Hipoterapija u fokusu“.
Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici institucija i udruga te roditelji i korisnici raspravljali o dostupnosti i budućnosti hipoterapije u Hrvatskoj. Tom prigodom predstavljen je projekt izgradnje Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja kao što su: neurofeedback, logopedska i radna terapija, kreativni i radno-okupacijski programi usmjereni na razvoj sposobnosti i samostalnost. Također pružala bi se stručna podrška roditeljima.
Nositelj projekta je Općina Ston, a partneri su Dubrovačko-neretvanska županija i udruga „Djeca Pelješca.“
U prigodnom govoru načelnik Općine Ston Vedran Antunica zahvalio je resornom ministarstvu što je prepoznalo važnost terapije pomoću konja u rehabilitaciji i iskazalo potporu projektu izgradnje budućeg Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.
– Općina Ston je prepoznala potrebe lokalne zajednice i pokrenula projekt izgradnje Centra kako bi djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji mogli dobiti stručnu podršku na jednom mjestu, bliže vlastitom domu – rekao je Antunica.
Naglasio je da na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire trenutno nedostaje mogućnosti za terapiju pomoću konja, za koju postoji veliki interes korisnika.
Predsjednica udruge „Djeca Pelješca“ Ivana Kalafatović istaknula je da život u manjim i udaljenim sredinama nosi dodatne izazove, osobito kad je riječ o dostupnosti stručnih i rehabilitacijskih usluga. Ova udruga pruža pruža između drugih usluga dva puta godišnje terapije konjem.
– Iako smo ponosni na ono što smo dosad postigli, svjesni smo da povremena organizacija terapija nije dugoročno rješenje. Potrebe naše djece ne postoje samo nekoliko dana godišnje, nego svakodnevno -zaključila je Kalafatović.
U svom obraćanju Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva istaknula je da vrijednost hipoterapije osobito dolazi do izražaja u radu s djecom s različitim teškoćama.
-Osim razvoja motoričkih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, može pridonijeti i samopouzdanju, psihosocijalnoj dobrobiti i većoj uključenosti u zajednicu. Projekt Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac predstavlja vrijedan primjer nastojanja da se djeci s teškoćama osiguraju dodatne mogućnosti rehabilitacijske podrške, a inicijativa Općine Ston, uz uključivanje regionalnih institucija i organizacija civilnog društva, pokazuje koliko je važno povezivanje različitih dionika u stvaranju boljih uvjeta za korisnike i njihove obitelji i izvan urbanih sredina – zaključila je Kramarić.
Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Ministarstvo na hipoterapiju gleda kao nadogradnju na postojeći sustav skrbi.
-Ova terapija može poboljšati psihofizičko stanje djece s teškoćama u razvoju te na temelju stručnih podataka zainteresirani smo da razmotirmo institucionaliziranje ove usluge i damo zamah razvoju hipoterapije u Hrvatskoj – rekao je Vidiš.
Vijesti
Novi Dispanzer za ranu intervenciju u Splitu
Cilj je da nijedna obitelj ne ostane sama u traženju pomoći za svoje dijete. Dostupna stručna podrška, pravovremena reakcija i suradnja roditelja i stručnjaka temelj su rane intervencije, a novi Dispanzer trebao bi biti važna podrška upravo na tom putu
Poslušaj članak
Otvaranje Dispanzera za ranu intervenciju u djetinjstvu pri Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije važan je korak u pružanju stručne i pravovremene pomoći djeci s teškoćama u razvoju i djeci kod koje postoje razvojni rizici. Njegov je cilj omogućiti obiteljima lakši pristup potrebnim uslugama, bolju povezanost stručnjaka i kontinuiranu podršku od prvog prepoznavanja razvojnih potreba do praćenja djetetova napretka.
Rana intervencija posebno je važna jer pravovremeno prepoznavanje teškoća i uključivanje u odgovarajuće terapijske postupke mogu imati velik utjecaj na djetetov daljnji razvoj.
U Dispanzeru će se provoditi timska procjena razvojnih potreba, individualni terapijski rad s djecom, savjetovanje roditelja, izrada individualnih planova podrške te redovito praćenje napretka i prilagodba terapijskih postupaka.
Put djeteta do uključivanja u rad Dispanzera započinje kod izabranog pedijatra, koji ispunjava odgovarajuću uputnicu, odnosno obrazac za uključivanje u postupak rane intervencije. Nakon toga prikupljaju se informacije o djetetovu razvoju i dosadašnjim oblicima stručne pomoći, a zatim slijedi procjena multidisciplinarnog tima. Na temelju nje određuju se potrebe djeteta i planiraju odgovarajući oblici podrške.
U radu Dispanzera sudjelovat će logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i radni terapeuti. Upravo je suradnja različitih stručnjaka jedna od njegovih najvećih prednosti. Zajedničkim radom mogu bolje sagledati djetetove potrebe, uskladiti ciljeve i odrediti najprimjerenije oblike pomoći.
Važnu ulogu u cijelom procesu imaju i roditelji. Oni nisu samo korisnici usluga, nego aktivni sudionici u poticanju djetetova razvoja. Zato će, uz terapijski rad s djecom, posebno mjesto imati savjetovanje i podrška roditeljima kako bi lakše razumjeli djetetove potrebe i znali kako mu pomoći u svakodnevnim situacijama.
Točan broj djece koja će moći koristiti usluge ovisit će o potrebama na području Splitsko-dalmatinske županije, raspoloživim stručnim kapacitetima i organizaciji rada. Ipak, očekuje se da će ovakav način rada pridonijeti boljoj dostupnosti stručne pomoći i smanjenju dugotrajnog čekanja na procjene i terapije.
Jedan od važnih ciljeva je i povezivanje zdravstvenih, socijalnih i odgojno-obrazovnih službi kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje postupaka i osigurao kontinuitet podrške svakom djetetu.
Za roditelje koji su dosad često morali tražiti pomoć izvan Splita, obilaziti različite ustanove ili dugo čekati na potrebne usluge, otvaranje Dispanzera predstavlja značajno olakšanje. Umjesto da sami pokušavaju pronaći odgovarajuće stručnjake i povežu različite oblike pomoći, obitelji će imati jasniji put kroz sustav, od prve procjene do terapije i praćenja napretka.
Vijesti
Besplatni online seminar o učenju u prirodi za osobe s invaliditetom
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi
Poslušaj članak
U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.
Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.
Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.
Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.
Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.
Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije.
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji




