Ostvarivanje prava osoba s invaliditetom treba biti jedan od ključnih prioriteta svakog društva. Cilj da se štite i promiču prava osoba s invaliditetom Hrvatska je potvrdila potpisivanjem Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom 2006. godine te je dosad napravila značajne korake u tom području

Poslušaj članak

Na temu ‘Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom – o nama uvijek s nama – od slogana do realnosti’, od 29. do 30. listopada u Zagrebu se održava jubilarni 30. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem.

Tradicionalni, najveći skup osoba s invaliditetom u regiji organizira Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u suradnji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Accessible EU Hrvatska.

Simpozij je okupio donositelje odluka, predlagače politika invaliditeta te osobe s invaliditetom. Ove godine gosti simpozija su nacionalni savezi osoba s invaliditetom iz BiH, Slovenije i Makedonije.

Program simpozija obuhvaća ključne aktualne teme iz područja unapređenja prava osoba s invaliditetom s ciljem donošenja zaključaka koji će potaknuti veću primjenu Konvencije.

Svečanom otvorenju Simpozija nazočili su: izaslanica predsjednika Republike Melita Mulić, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Ljubica Lukačić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, zamjenik ravnateljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Luka Bogdan, prorektorica Zagrebačkog sveučilišta Jasenka Ostojić, ravnatelj Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Ivan Prgomet, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i drugi visoki uzvanici.

U prigodnom govoru ravnatelj Zavoda za profesionalno vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Ivan Prgomet istaknuo je kako simpozij pokazuje koliko je zajedništvo važno za stvaranje društva jednakih mogućnosti. Naglasio je da je SOIH ključna organizacija koja povezuje osobe s invaliditetom, udruge i institucije u cilju stvaranja društva jednakih mogućnosti.

– Kroz svoje djelovanje SOIH prepoznaje potrebe osoba s invaliditetom i aktivno utječe na promjene u području obrazovanja, zapošljavanja, socijalne skrbi i zakonodavstva – rekao je Prgomet. Poručio je da je SOIH partner ZOSI-ju, drugim državnim tijelima, stručnim institucijama i lokalnoj zajednici te važan sudionik u provedbi politika i provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da je Simpozij tijekom 30 godina mjesto susreta i razmjene iskustava te propitivanja načina ostvarivanja pojedinih prava.

– Kroz 30 simpozija učinjen je značajan iskorak. Međutim, i dalje treba raditi da prava osoba s invaliditetom u mnogim područjima ne budu samo deklarativna. Sve osobe s invaliditetom, bez obzira na vrstu invaliditeta i bez obzira gdje žive, imaju ista prava – rekao je Jurišić.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić istaknula je da je simpozij tijekom 30 godina svojim zaključcima doveo do boljeg i kvalitetnijeg života osoba s invaliditetom.

Simpozij je prigodnim riječima otvorio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić koji je čestitao 30. obljetnicu simpozija, ali je čestitao i osobama s invaliditetom na njihovoj hrabrosti. Naglasio je da SOIH ima veliku ulogu u donošenju zakonskih propisa koji se tiču osoba s invaliditetom. Spomenuo je kako su prije nekoliko godina roditelji djece s teškoćama u školama nailazili na velike probleme jer nije bilo niti jednog logopeda i edukacijskog rehabilitatora.

– Danas, s pomoćnicima u nastavi, asistentima u dječjim vrtićima, osobnim asistentima, s inkluzivnim dodatkom, dostupnošću socijalnih usluga, napravljeni su značajni iskoraci. Međutim, imamo posla za budućnost. Niti jedan zakon niti propis nije savršen da se ne bi mogao popraviti – rekao je ministar Piletić.

Spomenuo je da je nekada osobna asistencija bila privilegija, a danas je zakonsko pravo, te više od 7 tisuća osoba s invaliditetom koristi to pravo. Što se tiče inkluzivnog dodatka, Piletić je rekao da je u ovoj godini isplanirano 999 milijuna eura. Dosta se čini i po pitanju pristupačnosti usluga, gradnjom novih kapaciteta za osobe s invaliditetom i starije. Brojne socijalne ustanove proširuju svoje kapacitete kroz organizirano stanovanje.

Ministar Piletić je istaknuo da je u protekle tri godine udvostručen broj zaposlenih osoba s invaliditetom. Danas je, prema podacima, zaposleno 20.575 osoba s invaliditetom.

Predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je rezultate 30 godišnjih simpozija. Među rezultatima simpozija su Pravilnik o pristupačnosti, Registar osoba s invaliditetom, Povjerenstvo o osobama s invaliditetom… Pokrenut je i pokret Žena s invaliditetom kako bi se ukazalo na njihov težak položaj.

– Pred nama stoje izazovi koji nisu nepoznati Vladi i našem pokretu osoba s invaliditetom. Želimo da se rana razvojna podrška bolje razvije. Željeli bismo da rana intervencija kod onih koji obole ili stradaju u prometu počne s trenutkom stradanja. Također želimo da stanovanje osoba s invaliditetom ima perspektivu, pogotovo mladih – rekla je Mirić.

O digitalnoj pristupačnosti i zapošljavanju osoba s invaliditetom govorila je Monika Hartek s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

– Digitalna pristupačnost osigurava da i osobe s invaliditetom, starije osobe ili osobe s privremenim ograničenjima mogu ravnopravno koristiti digitalne sadržaje i usluge. Digitalna pristupačnost nije samo tehničko pitanje, nego pitanje jednakosti, uključivosti i društvene odgovornosti – objasnila je Hartek. HZZ ima niz godina portal Burza rada, a od ove godine novina je portal za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Usluge i informacije na tom portalu dostupnije su osobama s invaliditetom, te poslodavcima koji bi ih zaposlili.

– Cilj je pružiti konkretnu podršku osobama s invaliditetom u traženju posla, olakšati uključivanje na tržište rada te dodatno informirati i motivirati poslodavce za zapošljavanje. Portal osobama s invaliditetom omogućava samostalan pristup, povećava samostalnost, uklanja prepreke u pristupu obrazovanju i zapošljavanju. Na portalu su izdvojeni natječaji kojima su poslodavci iskazali interes da bi zaposlili osobe s invaliditetom. Međutim, uz ove natječaje postoje i natječaji na koje se osobe s invaliditetom mogu prijaviti – pojasnila je Hartek. Naglasila je da za osobe s invaliditetom digitalna nepristupačnost može značiti gubitak mogućnosti prijave na posao i mogućnosti osposobljavanja.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović govorila je o tome što je učinjeno da bi Zagreb bio inkluzivan i koji su daljnji planovi u postizanju još bolje inkluzivnosti. Od 2021. godine proračun za osobe s invaliditetom povećan je za 190 posto, a odnosi se u najvećoj mjeri na područje socijalne zaštite i zapošljavanja. Za osobe s invaliditetom Grad Zagreb dodjeljuje Uskrsnicu i Božićnicu od 100 eura, omogućuje besplatan prijevoz ZET-ovim javnim prijevozom, te naknade korisnicima inkluzivnog dodatka. Međutim, povećan je i broj korisnika socijalnih ustanova.

– Otvorena je podružnica Centra Mali dom u Badalićevoj, gdje su stariji korisnici koji su već izašli iz programa, ali im je i dalje potrebna pomoć i podrška – rekla je Vidović. Spomenula je da je u URIHO-u nakon 20 godina prvi puta sklopljen novi kolektivni ugovor koji je značajno povećao materijalna prava svih zaposlenika.

Vidović je istaknula kako nedostaju kapaciteti smještaja za osobe s tjelesnim invaliditetom, a za njih je nažalost jedino rješenje dom za starije i nemoćne osobe. Stoga Grad Zagreb planira izgradnju Centra za sveobuhvatnu podršku osobama s invaliditetom na Kajzerici. Ovakvi centri gradili bi se i uz domove za starije i nemoćne na novim lokacijama u Španskom i Svetoj Klari. Ovi centri obuhvaćali bi psihosocijalnu podršku, poludnevni i dnevni boravak, organizirano stanovanje te odmor od skrbi.

– Grad Zagreb je uspio unaprijediti infrastrukturne uvjete i licencirati pet stanova Centra za autizam u kojima se pružaju usluge boravka i organiziranog stanovanja. Pred nama je veliki izazov licenciranja objekata u kojima se pruža smještaj. Nadamo se da ćemo za 44 korisnika na adresama Dvorničićeva i Vila Velebita naći rješenje. Gradi se i novi objekt Centra za autizam na Ravnicama, gdje će se pružati izvaninstitucionalne usluge – odnosno dnevni boravak, razvojna podrška i psihosocijalna podrška za djecu i odrasle. Nadamo se da ćemo objekt otvoriti sredinom iduće godine – rekla je Vidović.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić predstavio je Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga. Zakon propisuje obvezu da brojni proizvodi i usluge postanu pristupačni osobama s invaliditetom, a time se otvaraju i nova tržišta za tvrtke koje se bave proizvodnjom i pružanjem određenih usluga. Proizvodi koji moraju biti pristupačni su: računala, računalna oprema opće namjene i njihovi operativni sustavi, tableti, e-čitači i pametni televizori, platni i samoposlužni terminali. Usluge koje moraju biti pristupačne su: elektroničke komunikacije s potrošačima (npr. teleoperateri), potrošačke bankarske usluge, e-trgovina, e-knjige, TV aplikacije i video platforme, informacije i karte za prijevoz (ali su za sada izuzetak gradski i prigradski prijevoz).

Zakon svojim prekršajnim odredbama predviđa novčane kazne za pravne osobe od 6630 do 1.321.721 eura. Za prekršaje se može kazniti proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik, distributer i pružatelj usluga.