Rak dojke je najzloćudniji oblik raka kod žena. Najčešće se javlja u dobi od 40 do 65 godina, ali i u dobi od 20 godina. Međutim, ukoliko se otkrije u ranoj fazi, ova opaka bolest je izlječiva
Poslušaj članak
Javnozdravstvenom akcijom ‘Dan ružičaste vrpce’ udruga Europa Donna Hrvatska je po 26. put, 4. listopada, ukazala na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Puštanjem ružičastih balona i simboličnom šetnjom od Hrvatskog narodnog kazališta do Trga Petra Preradovića pružena je podrška oboljelim ženama, ali se prisjetilo i onih žena koje su izgubile bitku s bolešću.
Predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska Vesna Ramljak istaknula je da u Hrvatskoj broj oboljelih žena raste iz godine u godinu, a prema zadnjim podacima je 3088 oboljelih. Međutim, smanjila se smrtnost oboljelih, čemu je zasigurno doprinijela tradicionalna javnozdravstvena akcija.
– Čak je manje od 700 žena umrlo, dok je prije nekoliko godina umrlo 1300. To je veliki pomak, smrtnost je pala oko 25 posto te s time možemo biti zadovoljni, ali to nije dovoljno, želimo da taj postotak bude manji – pojasnila je Ramljak. Naglasila je da se na mamografiju pozivaju žene od 50 do 60 godine, ali će se pozivati i žene od 49 do 70 godina.
– Već u dobi od 20 i 27 godina se javljaju žene s čak lokalnom proširenom bolešću, jer nisu smatrale da moraju ići na pregled, da kao mlade osobe mogu oboljeti od raka dojke. Stoga se udruga trudi podignuti svijest da je rano otkrivanje raka dojke najbitnije – rekla je Ramljak. Naglasila je da treba povećati odazive na programe ranog otkrivanja raka dojke, jer se tako utječe da se rak dojke otkrije u što ranijoj fazi. Nažalost, veliki je problem da pacijentice čak ne znaju kome se obratiti kada dobiju dijagnozu.
– Nema pravog hodograma koji je jasan. Velike su razlike u dostupnosti i početku liječenja pacijentica iz grada i ruralnih sredina. Europski plan za borbu protiv raka zahtijeva postojanje Centara izvrsnosti za liječenje raka dojke, gdje će na jednom mjestu biti sve, odnosno od dijagnoze, terapije, rehabilitacije, psihološke pomoći – objasnila je Ramljak. Naglasila je i važnost podrške obitelji oboljelih, jer i obitelj prolazi s pacijenticom bolest.
Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da Dan ružičaste vrpce je važna akcija u podizanju svijesti o raku dojke.
– Vlada RH kontinuirano radi na unaprjeđenju prevencije, dijagnostike i liječenju oboljelih od raka pa tako i od raka dojke, posebno ulaganjem u radioterapijske mogućnosti. Do kraja ove godine bit će implementiran 21 moderan linearni akcelerator u velikim bolnicama, kliničkim bolničkim centrima, što će znatno doprinijeti liječenju pacijentica – pojasnila je Portolan Pajić.
Jedna od oboljelih od raka dojke je Marina Stojičić. Bolest je dijagnosticirana 2008. godine, a operacija dojke je izvršena godinu dana kasnije.
– Rak dojke mi je slučajno otkriven. Išla sam na terapiju za koljeno te sam išla i na rengensko snimanje. Nakon dijagnoze izvršena je operacija, odnosno odstranjenje lijeve dojke u kratkom vremenu. Prošla sam kemoterapiju i zračenje. U to vrijeme bila sam samohrana majka maloljetnog sina te sam imala veliku podršku roditelja. Nažalost, ostala sam bez posla, ali danas živim normalno bez problema – ispričala je Marina. Poručila je ženama oboljelim od raka dojke da se ne predaju u svojoj borbi.
Lorani Šamanić je rak dojke dijagnosticiran u studenom 2023.
– Primala sam kemoterapiju, operaciju dojke sam imala u svibnju 2024, tri mjeseca nakon kemoterapije. U rujnu prošle godine imala sam i zračenje. Bolest sam prihvatila kao nešto što moram prebroditi. U tome sam imala podršku prijateljica i šire obitelji, jer nažalost tijekom moje bolesti i suprug je preminuo nesretnim slučajem – ispričala je Lorana. Naglasila je da je hrabro krenula dalje, pozitivno razmišlja i redovito vježba.
Zbog raka Barbari Kruljac-Žilić su odstranjene obje dojke i živi na hormonalnoj terapiji.
– Rak na desnoj dojci dijagnosticiran je 2004., a 2023. kod druge dojke. Srećom da mi je rak dojke otkriven na vrijeme te nisam morala proći kroz kemoterapiju i zračenje – ispričala je Barbara.
Javnozdravstvenu akciju su podržali učenici Škole za medicinske sestre Vrapče i Zaklada Ana Rukavina.
Gordana Leto, sestra Ane Rukavine, istaknula je kako su važni pregledi ranog otkrivanja dojke.
– Prevencija je izuzetno važna za žene starije od 40 godina, osobito ako spadaju u rizičnu skupinu. Podržavam ovu akciju te sam dovela i svoje kćerke, jer moraju znati od rane dobi koliko je važno brinuti se o zdravlju – rekla je Leto.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju
Poslušaj članak
Postoji mjesto na kojem djeca ne strahuju od pogreške, gdje ih nitko ne ispravlja zbog krivo pročitane riječi i ne procjenjuje koliko su uspješna. Na tom mjestu pažljivo ih sluša pas.
Upravo na toj jednostavnoj, ali snažnoj ideji temelji se međunarodni program R.E.A.D. (Reading Education Assistance Dogs), koji djeci pomaže razviti ljubav prema čitanju uz pomoć posebno educiranih pasa i njihovih voditelja.
Program u Hrvatskoj već godinama provodi Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, a među njegovim dugogodišnjim provoditeljima je i Sergej Jonke, koji R.E.A.D. više od deset godina provodi u školama, knjižnicama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Djeca često osjećaju pritisak kada čitaju pred učiteljem, roditeljem ili razredom. Boje se pogriješiti, biti ismijana ili ocijenjena. Pas, međutim, ne poznaje kritiku. Mirno sluša, strpljivo čeka i prihvaća dijete upravo onakvo kakvo jest.
U takvom okruženju nestaje napetost, a raste samopouzdanje. Nerijetko se događa da dijete koje je prije izbjegavalo čitanje nakon nekoliko susreta samo traži novu knjigu koju će pročitati svom četveronožnom prijatelju.
Iako je cilj programa unaprijediti čitalačke vještine, njegove su dobrobiti mnogo šire. Namijenjen je djeci osnovnoškolske dobi, posebno onoj koja imaju teškoće u čitanju, disleksiju, probleme s koncentracijom ili jednostavno nemaju dovoljno vjere u vlastite sposobnosti. Redovitim susretima djeca razvijaju sigurnost u izražavanju, bogate rječnik, bolje razumiju pročitano i uče da je pogreška sastavni dio učenja.
Jednako važan je i emocionalni učinak programa. Druženje sa psom smanjuje napetost, razvija empatiju, odgovornost i osjećaj prihvaćenosti. Zato mnoga djeca R.E.A.D. ne doživljavaju kao još jednu školsku obvezu, nego kao vrijeme kojem se iskreno raduju.
Najveći uspjeh programa ne vide se u statistikama, nego u malim, ali važnim promjenama. Roditelji često ističu da njihova djeca ponovno posežu za knjigama, s ponosom pokazuju svoj napredak i s veseljem čekaju novi susret sa psom. Slično primjećuju i stručni suradnici, koji kod djece uočavaju veću motivaciju, opušteniji pristup čitanju i više samopouzdanja.
R.E.A.D. nije zamjena za podršku učitelja, logopeda ili edukacijskih rehabilitatora, već vrijedna nadopuna njihovu radu jer djeci pruža sigurno okruženje u kojem mogu učiti bez straha od pogreške.
Tijekom godina provedbe programa Sergej Jonke svjedočio je brojnim trenucima u kojima su upravo pas, knjiga i nekoliko riječi podrške bili dovoljni da dijete napravi prvi veliki korak prema sigurnijem i samostalnijem čitanju. Jer ponekad je za veliki napredak potrebno samo jedno – netko tko će strpljivo slušati. A psi poput Ruby to rade najbolje.
Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života
Poslušaj članak
U restoranu Stara ložiona u Orahovici prošlog je tjedna održana završna konferencija projekta ‘Odmori se, imaš podršku’, koji je provodila Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Jaglac Orahovica u partnerstvu s Udrugom Veličanka iz Velike i Centrom za unaprjeđenje kvalitete života Niteo iz Slavonskog Broda.
Projekt je bio usmjeren na pružanje inovativne socijalne usluge odmora od skrbi roditeljima njegovateljima i njegovateljima djece s teškoćama u razvoju te osoba s invaliditetom. Glavni cilj bio je rasteretiti obitelji koje svakodnevno skrbe o svojim članovima te unaprijediti kvalitetu njihova života.
Tijekom provedbe projekta usluga je bila dostupna korisnicima s područja Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije, a podršku je dobilo ukupno 27 roditelja njegovatelja i njegovatelja te njihove obitelji.
Na samom početku projekta organizirana je edukacija za zaposlene obiteljske asistente, dok je stručni tim za svakog korisnika izradio individualni plan skrbi prema kojem su asistenti pružali podršku.
Uz redovitu skrb za članove obitelji kojima je pomoć bila potrebna, tijekom projekta održane su i grupne radionice podrške za roditelje njegovatelje i njegovatelje, s četiri susreta na svakoj od lokacija – u Orahovici, Velikoj i Slavonskom Brodu. Organizirane su i tjedne grupne aktivnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, dok su za obiteljske asistente redovito održavani online mentorski sastanci.
Na završnoj konferenciji predstavljene su provedene aktivnosti, ostvareni rezultati te iskustva i izazovi s kojima su se tijekom provedbe susretali korisnici, pružatelji usluge i projektni partneri.
Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva pruženom uslugom. Korisnice su posebno istaknule osjećaj sigurnosti, povjerenja i olakšanja koje im je projekt donio. Kao najvažnije učinke usluge naveli su mogućnost predaha od svakodnevnih obveza skrbi, više vremena za vlastite potrebe, smanjenje stresa i umora te pozitivan utjecaj na kvalitetu obiteljskog života.
Provedena evaluacija još je jednom potvrdila koliko su ovakve usluge važne za očuvanje mentalnog zdravlja, snage i kvalitete života roditelja njegovatelja i njegovatelja, ali i za dobrobit cijele obitelji.
Projekt ‘Odmori se, imaš podršku’ završava s vrijednim iskustvima, konkretnim rezultatima i jasnom porukom o važnosti razvoja dostupnih, fleksibilnih i korisnicima prilagođenih socijalnih usluga u zajednici.
Iz Udruge Jaglac zahvalili su svim korisnicima, partnerima, suradnicima i sudionicima koji su svojim povjerenjem, angažmanom i podrškom pridonijeli uspješnoj provedbi projekta.
Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške
Poslušaj članak
Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin svečano je obilježio sedmu obljetnicu djelovanja, potvrdivši svoju važnu ulogu u pružanju socijalnih usluga i podrške najranjivijim skupinama građana. Od osnutka 15. srpnja 2019. godine, kada je Grad Varaždin Odlukom Gradskog vijeća osnovao ustanovu, Centar je prerastao u nezaobilazno mjesto pomoći i podrške u lokalnoj zajednici.
Svečanosti obilježavanja rođendana prisustvovali su brojni partneri, suradnici i prijatelji Centra. Uzvanicima se uvodnim govorom obratio gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo važnost ovakvih ustanova za kvalitetu života građana te podsjetio na razvojni put Centra od njegova osnutka do danas. Ravnatelj Centra tom je prigodom predstavio usluge koje se trenutačno pružaju korisnicima i planove za daljnji razvoj.
Iako su prvi korisnici, odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem koje koriste uslugu poludnevnog boravka, u Centar stigli 2020. godine, razvoj ustanove odvijao se iznimno dinamično. Tijekom 2024. godine otvoren je poludnevni boravak za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, dok je godinu dana kasnije s radom započeo i poludnevni boravak za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima.
Značajan iskorak ostvaren je i pokretanjem projekta PREDAH, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), kojim se roditeljima njegovateljima omogućuje prijeko potrebna usluga predaha i odmora od svakodnevne skrbi.
Impresivan razvoj Centra najbolje potvrđuju brojke. Dok je 2023. godine ustanova imala troje zaposlenih i svega sedam korisnika, danas o 70 korisnika skrbi tim od 13 stručnjaka. Taj rast jasno pokazuje koliko je velika potreba za ovakvim oblicima socijalne podrške i koliko je Centar postao važan oslonac mnogim obiteljima.
Nakon službenog dijela programa i razgledavanja izložbe radova korisnika, organizirana je prigodna proslava uz glazbu, ples i druženje, čime je dodatno naglašena zajednička i uključiva atmosfera koja obilježava rad Centra.
Pogled prema budućnosti donosi i nove projekte. Tom je prilikom najavljen II. regionalni Olimpijski dan inkluzije i zajedništva, koji će se održati 10. rujna 2026. godine u Sportskoj dvorani Graberje u Varaždinu.
Na sportski susret već se prijavilo 177 osoba s invaliditetom iz 15 ustanova i udruga s područja Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, zajedno sa svojim stručnim djelatnicima.
Sedma obljetnica Centra bila je i prilika za zahvalu svim partnerima, donatorima i suradnicima koji su svojim radom, podrškom i predanošću pridonijeli razvoju ustanove, pretvarajući je u mjesto u kojem se poštuju i uvažavaju potrebe svakog pojedinca.