Ivona je još u mladosti sanjala o karijeri sportske komentatorice, no njezin put odveo ju je prema javnim politikama i volontiranju u udruzi Zamisli
Poslušaj članak
U vremenu u kojem se informacije šire brže nego ikada, novinarstvo prolazi jedan od svojih najvećih ispita – kako izvještavati s poštovanjem, odgovornošću i vjerom u ljude, osobito kada je riječ o najranjivijima u društvu – osobama s invaliditetom.
Na tu temu prošlog je tjedna u prostorijama ustanove URIHO na Kajzerici održana treća po redu radionica medijske pismenosti koje sponzorira JANAF. Gošća radionice bila je poznata radijska voditeljica i urednica emisije ‘Hodalica’, Ivona Šeparović.
Ivona je još u mladosti sanjala o karijeri sportske komentatorice, no njezin put odveo ju je prema javnim politikama i volontiranju u udruzi Zamisli. Upravo su tada, 2011. godine Savez SUMSI i Radio Student pokrenuli emisiju ‘Hodalica’, koja je nedavno obilježila svoje impresivno 400. izdanje. Fokus emisije su svakodnevni životi i iskustva osoba s invaliditetom. Prethodne emisije ‘Hodalica’ možete poslušati OVDJE.
– Želja nam je od početka bila govoriti o osobama s invaliditetom na drugačiji način. Ne treba ih prikazivati kao superjunake, ali ni kao žrtve. Važna su njihova postignuća, kao primjerice ono Anđele Mužinić Vincetić koja je osvojila zlato u Parizu – istaknula je Ivona.
Prisjetila se razgovora s paraolimpijkom Anđelom, s kojom je najviše pričala o stolnom tenisu, ali i o sportskom putu prije nesreće – odbojci.
Posebno zapažena bila je emisija o polaganju vozačkih ispita gdje je gostovala instruktorica vožnje Mirjana Mihoković. Navela je primjer pojedinca koji je unatoč teškom invaliditetu, položio sve vozačke kategorije, uključujući i onu za autobus.
– Njegova priča potaknula je naše slušatelje da izađu iz vlastitih okvira i usude se preskočiti svoje barijere. Pokazalo se da pozitivni primjeri itekako ruše granice – dodala je Ivona. Naglasila je i koliko je važno dijeliti iskustva.
– Kada ne znamo kako ćemo riješiti neki problem, priča druge osobe može biti upravo onaj poticaj koji nam treba. Naš gost ispričao je kako je, usprkos invaliditetu, položio sve kategorije vozačkog ispita – i to je nadahnulo jednu gospođu da bude puno hrabrija nego je mislila da može biti.
Govoreći o ulozi novinara, Ivona je upozorila na često neprikladna pitanja.
– Novinare zanima kako je nastao invaliditet, ali to je vrlo osobno i sugovornik nije dužan odgovarati. Čak i spominjanje detalja iz liječničkog kartona u javnosti može biti sporno. Zato je u novinarstvu ključno iskazati poštovanje, pogotovo kada postavljamo osjetljiva pitanja.
Dotaknula se i površnog medijskog prikazivanja OSI populacije.
– U nekim emisijama ljude se hvali zbog obavljanja osnovnih higijenskih aktivnosti. To je kao da nekoga hvalite jer pere zube, iako iza sebe ima mnoga značajna postignuća.
Jedna od tema bila je i problem dezinformacija – netočnih, često namjerno plasiranih informacija.
– Ključne su odrednice dezinformacija provjerljivost, namjera i šteta. U javnom prostoru često se miješaju informacije, mišljenja i vrijednosni sudovi – pojasnila je. Dotaknula se i umjetne inteligencije.
– Neki tvrde da je ChatGPT izvrstan, drugi su skeptični – istina je negdje na sredini. Svaku informaciju treba provjeriti. Bez kritičkog razmišljanja ne možemo dobiti relevantne podatke jer je ljudski faktor presudan. Problem nije u umjetnoj inteligenciji, već u ljudskoj – u našoj sposobnosti da razlikujemo bitno od nebitnog, točno od netočnog.
Za kraj, Ivona je s polaznicima podijelila misao Alberta Einsteina, a odnosi se na sam smisao života.
– Smatrate li ovaj svijet prijateljskim mjestom? Ako odgovorite potvrdno, svoj ćete život posvetiti građenju mostova, a ako ne – dizat ćete zidove.
Za našu gošću, svijet je očito prijateljsko mjesto jer se usudila, unatoč golemim preprekama, dosanjati svoj san.
Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe naše, a riječ je o projektu Klub aktiv
Poslušaj članak
Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP) nastavlja djelovati na promicanju uključivog društva, jednakih mogućnosti i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim područjima života.
Poruka je to jučerašnjih Dana otvorenih vrata, događanja koje je Savez upriličio na svojoj zagrebačkoj adresi.
Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe Naše, a riječ je o projektu Klub aktiv.
Usto, naglasila je važnost projekta Eduka – edukacijom protiv nasilja, koji je Savez proveo među učenicima osnovnih škola s područja Zagreb. Rečeni je projekt proveden uz financijsku podršku Grada Zagreba, koji je također novčano podržao i projekt ‘4 kampanje za cerebralnu i dječju paralizu’.
Kroz petnaest godina djelovanja, naglasila je Ana Kanjera, Savez je odigrao važnu ulogu u zagovaranju prava osoba s invaliditetom, pružanju podrške članicama te unapređenju kvalitete života osoba s cerebralnom i dječjom paralizom i njihovih obitelji.
Poseban dio programa bio je namijenjen učenicima trećeg razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina, koji su sudjelovali u edukativnim aktivnostima o ulozi udruga i saveza u hrvatskom društvu, s naglaskom na organizacije koje djeluju u području zaštite i promicanja prava osoba s invaliditetom.
Na događanju su sudjelovali predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb CeDePe, Saveza društava distrofičara Hrvatske, Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čime je dodatno potvrđena važnost međusektorske suradnje u području podrške osobama s invaliditetom.
Imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima, kaže nagrađivani književnik
Poslušaj članak
Hrvatska knjižnica za slijepe ponovno je na svojoj književnoj tribini ugostila plodnog i nagrađivanog autora. Ovog puta riječ je o Ivici Prtenjači, pjesniku, piscu i radijskom uredniku koji iza sebe ima sedam romana i tko zna koliko zbirki poezije i kratkih priča.
Na ovoj tribini bila je i ekipa In Portala koja je kratki razgovor s Prtenjačom – uzgred, dvostrukim laureatom VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman – započela s ovim pitanjem: može li književnost u ovo digitalno doba, kad je čovjek dušu prodao tehnologiji, i dalje biti tumač stvarnosti u kojoj živimo?
– Može i mora! Život bez književnosti, bez umjetnosti, nije ljudski život – kategoričan je Prtenjača.
– Meni je apsolutno nezamisliv svijet bez književnosti i mislim da postoji jako mnogo ljudi koji možda nisu svjesni koliko bi ljudski život bez pisane riječi bio isprazan. Dakle, bez književnog teksta koji mijenja naš odnos spram stvarnosti, naše osjećaje, koji nas nakratko spašava od besmisla života.
No, pitamo Prtenjaču, koliko vrijedi književni tekst ukoliko autor kao alat koristi umjetnu inteligenciju, antitezu kreativnosti i mašte. Tvrdi se naime da je među književnicima sve više onih koji kreativne blokade rješavaju oslanjajući se na Chat GPT ili neke slične oblike digitalnih pomagala.
– Ne poznajem nikoga takoga, ili bari meni nisu ljudi priznali. Ja, recimo, ne znam koristiti umjetnu inteligenciju ni zašto. No svijet se jako brzo mijenja, svakodnevno se događa neka mala apokalipsa, a kako će u svemu tome proći književnost to ne mogu projicirati – kaže Prtenjača.
Može li književnost, umjetnost općenito, odigrati značajnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u svekolike društvene procese te, možda, biti jedna od grlatijih zagovornica društva jednakih mogućnosti?
– Apsolutno može! Mislim da su u tom smislu ljudi s invaliditetom u istoj pozici kao i oni bez invaliditeta, isto mogu čitati, mogu slušati audio knjige, mogu doći na ovakvu književnu tribinu – veli Prtenjača.
– Ljudska imaginacija nije ograničena na invaliditet bilo koje vrste. Ja kada pišem, recimo, uvijek razmišljam o tom svom čitatelju koji je dobronamjeran, koji je zainteresiran, koji će mi dopustiti da ga začaram svojim tekstom. A tu nema razlike između invalidne osobe ili čitatelja koji nema te tegobe. Dapače, imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima. Jer čovjek je prilagodljiv i čovjek se razvija, a upravo u tom smislu književnost može imati važnu i plemenitu ulogu u životu osoba s invaliditetom – zaključuje Prtenjača.
Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom
Poslušaj članak
Dvodnevni stručni skup ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’ održan je krajem svibnja na Sveučilištu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu, okupivši stručnjake iz sustava visokog obrazovanja i studentske predstavnike koji su raspravljali o inkluziji, različitosti, mentalnom zdravlju te podršci studentima u akademskom okružju.
Skup je otvorio prorektor Sveučilišta u Zagrebu Boris Brkljačić, istaknuvši važnost razvoja dostupnijeg i uključivijeg visokog obrazovanja te naglasivši kako inkluzija podrazumijeva uklanjanje fizičkih, ali i društvenih prepreka poput predrasuda, stereotipa i osjećaja nepripadanja.
Tijekom prvoga dana sudionici su kroz predavanja i radionice raspravljali o intersekcionalnosti u visokom obrazovanju, održivim modelima podrške studentima, ulozi supervizije u radu nastavnika te načinima pružanja podrške studentima s disleksijom. Poseban naglasak stavljen je na potrebu stvaranja sigurnog i podržavajućeg akademskog okruženja u kojem studenti mogu ravnopravno sudjelovati u svim aspektima studiranja.
Drugi dan skupa, održan na Filozofskom fakultetu, bio je posvećen mentalnom zdravlju studenata, ulozi nastavnika u pružanju podrške te izazovima s kojima se suočavaju studenti s invaliditetom i kroničnim bolestima.
Sudionici su istaknuli važnost sustavne edukacije nastavnika, razvoja komunikacijskih kompetencija i stvaranja akademske kulture oslobođene stigme i predrasuda. Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom.
Na skupu je zaključeno kako su inkluzija i različitost temelj kvalitetnog visokog obrazovanja te da razvoj uključivog akademskog okruženja zahtijeva trajno unapređivanje sustava podrške, međuinstitucionalnu suradnju i aktivno uključivanje studentske perspektive u oblikovanje politika i praksi. Naglašeno je i da podrška studentima treba biti institucionalno utemeljena, dostupna i usmjerena na potrebe svakog pojedinca, uz osiguravanje odgovarajućih resursa i kontinuirane stručne podrške zaposlenicima.
U završnom dijelu skupa dodijeljeno je priznanje za najbolji poster studentima Franu Matiji Krasniću i Leonu Benkoviću s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rad ‘SIADUS – System of Inclusive Assistance for Disabled University Students’.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
RibolovPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana