Osobe s invaliditetom
Održana humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu’
S ciljem prikupljanja sredstava za ortopedska pomagala sportske namjene 26. i 27. rujna na zagrebačkom Jarunu održana je humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu – 100 km u 24 sata’
Poslušaj članak
U Hrvatskoj živi 640 tisuća osoba s invaliditetom, od toga više od 73 tisuće djece. Zbog psihofizičkog zdravlja treba omogućiti njihovo aktivno sudjelovanje u sportu. Međutim, to nije moguće bez odgovarajućih ortopedskih i protetičkih pomagala.
S ciljem prikupljanja sredstava za ortopedska pomagala sportske namjene 26. i 27. rujna na zagrebačkom Jarunu održana je humanitarna akcija ‘Hodajmo za one koji ne mogu – 100 km u 24 sata’.
Ostvarenju plemenitog cilja hodanjem su doprinijeli brojni građani i paraolimpijci, čime su pokazali da se zajedništvom može mijenjati svijet na bolje. Sva prikupljena sredstva donirana su Udruzi osoba s amputacijom Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Hvalevrijednu akciju pokroviteljstvom su podržali Grad Zagreb i Ministarstvo turizma i prometa.
Projekt ‘Hodajmo za one koji ne mogu – 100 km u 24 sata’ pokrenula je Danijela Lončarić, koja je dugo bila u korporativnom svijetu, a projektom je željela dati doprinos društvu.
– Vođena sam idejom da svi moramo u životu imati jednake mogućnosti, da svi imamo pravo ostvariti svoje snove. Nažalost, neki nemaju jednake mogućnosti i druge osobe im trebaju pružiti ruku podrške – pojasnila je Lončarić. Prošle godine je prohodala Camino de Santiago – 1000 km, a nakon toga hodala je 100 km za udrugu ‘Mogu sve’.
– Ove godine hodam za korisnike Udruge osoba s amputacijom Grada Zagreba i Zagrebačke županije s naglaskom na djecu s invaliditetom. Jako je važno da se ova djeca bave sportom, jer se njime grade određene vještine koje će ih osnažiti i omogućiti da krenu prema svojim snovima – rekla je Lončarić.
Akciju i svoju prijateljicu Danijelu Lončarić sudjelovanjem je podržao Martin Capar, koji je izrazio želju da prohoda svih 100 kilometara.
– Vjerujem da će ova akcija doprijeti do odgovornih ljudi u društvu koji bi osobama s teškoćama u razvoju olakšali život, a ujedno i njihovim obiteljima – rekao je Capar. Naglasio je da ovim osobama treba osigurati ortopedska pomagala i još više ih uključiti u društvo.
– Prohodat ću svih 100 kilometara. Slabovidna sam osoba, ali sportašima s drugom vrstom invaliditeta potrebna je skuplja oprema nego meni. Stoga je ova akcija prevažna – rekla je paraolimpijka Lucija Brešković. Naglasila je da sport doprinosi samostalnosti osoba s invaliditetom.
Među sudionicima akcije bili su učenici Policijske škole Josip Jović sa svojim nastavnicima.
– MUP inače podržava sve akcije koje mogu pomoći građanima. Ovu akciju podržavamo jer smatramo da sport treba biti dostupan svim osobama. Svatko bi trebao dati podršku osobama s invaliditetom kako bi se uspješnije nosile s izazovima – rekla je nastavnica Maja Krajcar.
Sudionik Olimpijskih igara u Parizu i Svjetskog atletskog prvenstva u Tokiju, policijski službenik i atletičar Matija Gregurić, izrazio je zadovoljstvo što s kolegama s Policijske akademije podržava humanitarnu akciju. Spomenuo je da zajedno trenira s paraatletičarima te se međusobno podržavaju u postizanju što boljih sportskih rezultata.
– Drago mi je da se osobe s invaliditetom bave sportom, da su svjesne mogućnosti koje im sport donosi – rekao je policajac Matija.
Učenici četvrtog razreda područne škole Pongračevo sudjelovanjem u akciji dali su podršku svoj djeci s invaliditetom za bavljenje sportom, ali i školskom kolegi Ivanu, koji se zahvaljujući ortopedskim pomagalima uspješno bavi sportom. Učiteljica Martina Miljak rekla je da su njezini učenici ponosni što sudjelovanjem u akciji mogu pomoći djeci s invaliditetom u nabavi ortopedskih pomagala kako bi se uspješno bavila sportom. Naglasila je da sport doprinosi razvoju samopouzdanja, inkluziji i socijalizaciji ove djece. Podršku je akciji dao također Ivano sa svojom majkom Nikolinom Sertić-Bartulović.
– Jako sam ponosna na Ivana. Veseo je i uporan dječak. Sportskom protezom dobio je mogućnost da se bavi sportom kojim god želi. S njom može sve što i druga djeca. Zahvaljujući sportskoj protezi Ivano je dobio puno samopouzdanja, što je najvažnije – rekla je majka Nikolina. Navela je da se Ivano trenutno bavi stolnim tenisom i atletikom, a trenirao je također nogomet, plivanje i druge sportove. Smatra da bi odgovorne institucije trebale postati svjesne koliko sportske proteze znače djeci s invaliditetom.
– Sretan sam što sa suprugom sudjelujem u ovoj akciji. Volimo se kretati, promovirati zdravi stil života, a s obzirom na to da je akcija humanitarna, motivacija nam je veća. Nažalost, naše društvo nije senzibilizirano za osobe s teškoćama u razvoju, počevši od pristupa javnim ustanovama. Treba stalno senzibilizirati javnost o tim osobama, a ova akcija je jedna takva prigoda za to – rekao je Boro Stipić.
Doprinos akciji dala je i tvrtka Legrand, koja uvijek podržava ovakve akcije. Djelatnica Tanja Popović istaknula je da je važno svakodnevno u raznim segmentima pomagati osobama s teškoćama u razvoju.
S akcije je snažnu poruku poslala paraolimpijka Sandra Paović.
– Ovakve akcije govore o inkluziji, koliko je dobrota važna. Međutim, sustav treba bolje funkcionirati. Za to svi moramo biti glasni. Moramo se ujediniti, jer osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama bilo kakve vrste, naši najmlađi, naši anđeli nas trebaju. Moramo biti hrabri i sve osobe s invaliditetom moraju dobiti priliku da zasjaju. Znam kada sam stradala i kada sam ušla u paraolimpijski sport koliko su osobe s invaliditetom hrabre, samo im treba prilika da zasjaju, da onda budu inspiracija drugima, da budemo svi najbolja verzija sebe – poručila je Sandra. Pozvala je sve da svaki dan pokušaju činiti dobro i da budu najbolja verzija sebe.
Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović rekla je da humanitarna akcija zrači pozitivnom energijom i da su na njoj svi jednaki bez obzira jesu li osobe s invaliditetom ili bez invaliditeta.
– Ovo je primjer prave uključenosti, inkluzije. Obično o tome govorimo kad se radi o arhitektonskim preprekama, o pristupačnosti zdravstvenim ustanovama. Međutim, ova akcija pokazuje kako su djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom bitni također rekreacija i sport – objasnila je Vidović.
Predsjednica Udruge osoba s amputacijom Grada Zagreba i Zagrebačke županije Ana Sršen rekla je da je djeci s teškoćama u razvoju važno da se bave sportom jednako kao i djeci bez tih teškoća, jer sklapaju prijateljstva, stječu samopouzdanje i uče kako biti dio zajednice.
Naglasila je da je ova humanitarna akcija važna kako bi se pomoglo i roditeljima da ne plaćaju skupe proteze da bi se djeca s teškoćama u razvoju bavila sportom, nego da im se to omogući kroz sportske organizacije.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Tko su Purger i Purgerica?
Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi
Stigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
Vujčić i Vuljanić državni prvaci u šahu za gluhe
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
in MREŽAPrije 18 satiStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
KulturaPrije 7 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Osobe s invaliditetomPrije 19 satiPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 7 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom