Connect with us

Civilno društvo

Centar kulture Ribnjak stvara vaš Dan koji se pamti

Objavljeno

/

Na slici su četiri odrasle osobe koje sjede u dnevnoj sobi, u toplom i intimnom okruženju koje odiše obiteljskom atmosferom. Na lijevoj strani sjede stariji muškarac i žena na sivoj garnituri. Žena ima kratku kovrčavu kosu, nosi bluzu s uzorkom i crne hlače. Muškarac je odjeven u prugastu polo majicu i tamne hlače. Do njih sjedi mlađa žena u cvjetnoj haljini, koja izgleda kao da pjeva ili strastveno govori – njezin izraz lica i držanje prenose snažnu emociju. Na desnoj strani nalazi se muškarac sijede kose i s naočalama, koji svira klasičnu gitaru. Odjeven je u bijelu košulju i svijetle hlače. Ambijent: Ispred njih je stolić s čašom vode, tanjurom s hranom, držačem za salvete i ukrasnim miljeom. U pozadini se vidi radijator i jastuk s cvjetnim uzorkom na kauču. Sve skupa sugerira neformalno, ugodno druženje – možda obiteljsko okupljanje ili večer s prijateljima uz glazbu i razgovor.
Foto: Ivan Sikavica

Projekt ‘Dan koji se pamti’ pokazuje kako umjetnost može unijeti toplinu, snagu i dostojanstvo u najteže životne trenutke. Kroz susret umjetnika i oboljelih brišu se granice između bolesti i života, tuge i radosti, izolacije i bliskosti. Time se potvrđuje da umjetnost nije luksuz, nego ljudsko pravo i dragocjen saveznik zdravlju i dobrobiti svakoga čovjeka

Iz dubokog uvjerenja da nitko ne bi trebao najteže trenutke provoditi u tišini, samoći ili ugroženog dostojanstva, Centar kulture Ribnjak pokrenuo je Mobilne timove kulture u umjetnosti. Okupljeni vrhunski umjetnici i umjetnice donose glazbu i male kazališne izvedbe u kuće, sobe i domove ‘krhkih i nemoćnih’ – oboljelih osoba na kućnoj njezi i njihovih najbližih.

Riječ je o izvedbama toliko malenima da mogu stati u najmanju sobu, a opet tako velikima da ugriju srce i dušu te pretvore jedan sasvim običan dan u Dan koji se pamti. To je moć umjetnosti, koja svoju vrijednost pokazuje upravo onda kada nam postane nedostupna.

Program je raznolik i prilagođen odraslima, ali i djeci. Namijenjen je prvenstveno osobama koje boluju od teških i progresivnih bolesti te im je potrebna sveobuhvatna medicinska, psihološka, socijalna i duhovna podrška. Umjetnost u tom kontekstu donosi mekoću i radost, vraća ljude njihovoj nutrini i stvara trenutke u kojima bolest prestaje biti gospodar, a život ponovo prodiše.

Posebnu vrijednost ima i za obitelji i njegovatelje koji dijele svakodnevicu s oboljelima, a poseban segment programa posvećen je djeci koja zbog bolesti većinu vremena provode kod kuće. Tim malim borcima ne trebaju samo lijekovi i terapije, nego i osmijeh, priča, glazba, trenuci radosti koji rasterećuju i njih i njihove najbliže. Mobilni timovi umjetnika dolaze i na obiteljske proslave kao gosti iznenađenja, donoseći svečanosti poseban sjaj.

Program za odrasle nudi pravo glazbeno putovanje kroz različite žanrove i raspoloženja. Domaći šlageri u izvedbi Ivane Starčević i Matije Antolića, poznatijih kao Šlageristi s Ribnjaka, u sklopu programa ‘Vječne melodije – dobre vibracije’ dobivaju novu svježinu i toplinu.

Sličan osjećaj budi i ‘Dan za evergreen’, u kojem Iva Visković svojim glasom unosi lakoću i vraća publiku u najljepše uspomene.

Glazbeni duo Mario Igrec i Ricardo Luque vodi nas na neko posve drugo mjesto u programu ‘Glazba svijeta u vašem domu’, gdje se kroz akustične gitare i intimističke vokale otkriva ljepota svjetske glazbe.

Čežnju portugalskog fada i toplinu francuske šansone donosi glas Jelene Radan, dok violinistica Tena Novak u programu ‘Mala kućna klasika’ stvara posebnu intimnu atmosferu u kojoj klasična glazba zvuči blisko i nezaboravno. Kada zapjeva sopranistica Maja Jakoliš, prostor sobe ispuni se snagom i ljepotom bezvremenskih arija.

Za djecu je osmišljeno pet različitih programa. Iz malog pokretnog drvenog kazališta Kamišibaj u izvedbi Vere Pfaff i Relje Dušeka izlaze narodne priče, bajke, pripovijetke i pjesme. Ova tradicionalna japanska forma pripovijedanja u spoju riječi i slike stvara posebnu čaroliju i potiče dječju maštu.

Poznata kazališna umjetnica Kruna Tarle dovodi u dom čudesna bajkovita bića i improvizirane lutke koje nastaju pred očima djeteta i oživljavaju snagom njegove mašte.

Glazbena pedagoginja Ana Čorić uvodi djecu u svijet ‘Kreativnog pričozvuka’, gdje se kroz kreativno čitanje priča i fokus na zvuk stvara sinteza riječi i zamišljenih slika obogaćenih auditivnim doživljajem.

Anita Valo i Meri Jaman iz grupe Meritas izvode pjesme sa svog dječjeg albuma ‘Mjesto za mene’, koje tješe, uče i vode u daleke, visoke svjetove. Violonistica Tena Novak svira i u malim kućnim koncertima namijenjenima djeci i odraslima, stvarajući blizak i topao glazbeni doživljaj.

Za sve informacije i rezervacije dovoljno je nazvati broj 091/602-6179, na kojem se javlja koordinatorica Barbara Zlatar. S njom se dogovara termin posjete koji odgovara korisnicima, njihovim obiteljima ili njegovateljima, a ovisno o raspoloživosti i izboru samog umjetnika.

Sve izvedbe su besplatne, usluga je dobrovoljna i ostvaruje se isključivo na zahtjev korisnika. Ipak, mnogi stariji i bolesni u prvi mah pomisle kako im nije ugodno primiti umjetnike u svoj prostor. Razumljivo je jer bolest i slabost često stvaraju osjećaj bespomoćnosti, izloženosti i bezvoljnosti. Neki brinu i zbog veličine ili skromnosti doma, a česta je i misao da netko drugi to zaslužuje više. No upravo tada umjetnost dolazi k njima.

Umjetnički susret briše osjećaj srama i nelagode jer se ne gleda bolest niti prostor, nego čovjek. Donosi radost ondje gdje se čini da je ostalo malo mjesta za nju, stvara most povjerenja i pokazuje da postoje ljudi koji daruju svoje vrijeme i umijeće bez skrivene namjere. Podsjeća da umjetnost nije privilegija nekolicine, nego pravo svakoga i da upravo oni koji se osjećaju zaboravljenima često dožive njenu najveću snagu.

U trenucima kada čovjek zbog bolesti ne može posjećivati kazalište i uživati u umjetničkim sadržajima, osjeća duboku prazninu i odvojenost od svijeta koji donosi radost i inspiraciju. Gubitak kulturnog i društvenog kontakta može izazvati osjećaje izolacije, tuge i frustracije, a osobe u takvoj situaciji često se suočavaju s izazovima u održavanju emocionalnog i mentalnog zdravlja.

Upravo zato Centar kulture Ribnjak u suradnji s Gradom Zagrebom, Gradskim uredom za kulturu i civilno društvo, Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te Domom zdravlja Zagreb – Istok provodi pilot-projekt ‘Dan koji se pamti’.

Ovaj projekt izvrstan je primjer međusektorske suradnje kulture i zdravstva i nosi izniman potencijal u pružanju podrške našim najranjivijim sugrađanima. Zajednička sinergija stvara prostor povjerenja, ozbiljnosti, stručnosti i snage, u kojem umjetnost postaje vrijedan saveznik zdravlju i dobrobiti čovjeka.

Djelić atmosfere s dosadašnjih susreta pogledajte ovdje.

Civilno društvo

‘Vremeplov za sve’ i inkluzija u Muzeju krapinskih neandertalaca

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana konferencija za medije ili javno predstavljanje projekta održano u Muzeju krapinskih neandertalaca. U prvom planu nalazi se publika koja sjedi na crvenim stolicama i prati izlaganje, dok za stolom ispred okupljenih sjede tri osobe uključene u predstavljanje projekta. U pozadini dominira veliki multimedijski zaslon na kojem je prikazana prezentacija s naslovom „Provedba i vrijednost projekta“. Na zaslonu su istaknuti osnovni podaci o projektu, uključujući ukupnu vrijednost od 135.202,43 eura, iznos bespovratnih sredstava te razdoblje provedbe od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Uz tekstualne informacije prikazane su i fotografije sudionika te logotipi institucija uključenih u provedbu projekta. Prostor u kojem se događanje održava dio je stalnog postava Muzeja krapinskih neandertalaca, što je vidljivo po izloženim ilustracijama, dokumentima, fosilnim nalazima i edukativnim sadržajima na zidovima. S lijeve strane nalaze se promotivni panoi projekta „Vremeplov za sve“, dodatno naglašavajući temu predstavljanja. Atmosfera fotografije odaje dojam službenog i edukativnog događanja posvećenog predstavljanju projekta usmjerenog na povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja i razvoj inkluzivnih programa.
Foto: Muzej krapinskih neandertalaca

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću

Poslušaj članak

Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.

Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.

Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.

Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.

Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.

Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.

Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.

Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.

Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.

Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Konferencija o podršci osobama s invaliditetom u Vodicama

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi naslovna stranica promotivnog materijala za stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom „Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.“. U gornjem lijevom kutu nalazi se logotip Centra za socijalnu inkluziju Šibenik, dok je u gornjem desnom kutu oznaka financijske podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Središnji dio fotografije ispunjen je velikim naslovom konferencije i podnaslovom „poziv za prijave“. U pozadini se nalaze ilustracije ruku koje sastavljaju puzzle, simbolizirajući suradnju, uključivost i zajedničko stvaranje podrške za osobe s invaliditetom. Dizajn koristi nježne pastelne tonove sive, zelene i plave boje te djeluje profesionalno i edukativno.
Foto: Inkluzija Šibenik

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.’, koja će se održati od 10. do 12. studenoga 2026. godine u Hotelu Olympia u Vodicama.

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom.

Cilj događanja je razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse s naglaskom na razvoj kvalitetnijih usluga u zajednici.

Program konferencije obuhvatit će niz aktualnih tema, među kojima su mentalno zdravlje, neovisno življenje, zakonska regulativa, osobno i obiteljski usmjereno planiranje podrške te rana razvojna podrška.

Sudionici će moći aktivno sudjelovati kroz usmena izlaganja, poster prezentacije, radionice i tematske simpozije.

Organizatori pozivaju zainteresirane autore na dostavu sažetaka do 30. lipnja 2026. godine putem e-mail adrese inkluzija.sibenik1@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju radova bit će poslana do 1. rujna 2026. godine.

Konferencija će biti prijavljena profesionalnoj komori radi stručnog bodovanja, a sudjelovanje i objava rada u knjizi sažetaka bit će mogući uz prethodno podmirenu kotizaciju.

Rana registracija traje do 30. rujna 2026. godine, dok će se od 1. listopada primjenjivati kasne kotizacije.

Za sudionike koji dolaze izvan Vodica osiguran je smještaj u Hotelu Olympia po posebnim cijenama za vrijeme trajanja konferencije. Prijave za smještaj potrebno je izvršiti najkasnije do 27. listopada 2026. godine.

Organizator konferencije je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, a financijsku podršku pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Više doznajte ovdje.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Izazovno razdoblje zahtijeva jaču zaštitu prava izbjeglica

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici organizacija i aktivisti sudjeluju na konferenciji za medije povodom 13. Tjedna izbjeglica(ma), održanoj u prostoru knjižnice, gdje predstavljaju program i aktivnosti posvećene podršci izbjeglicama i uključivanju u zajednicu.
Foto: Ivana Vranješ

Pod geslom ‘Nekad zaštita, danas deportacija’ od 8. do 28. lipnja u Zagrebu, Sisku, Kutini, Čakovcu i Vojniću održavaju se 13. Tjedni IZBJEGLICAma

Poslušaj članak

Kroz radionice, konferencije, predavanja, tečajeve, okrugle stolove, koncerte i druženja promicat će se interkulturalnost te zajedništvo i prijateljstvo s ljudima koji su prisiljeni potražiti novi dom u Hrvatskoj.

Povodom otvaranja manifestacije Koordinacija za integraciju na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava ukazala je na važnost razgovora o zaštiti izbjeglica i nadolazećim promjenama.

Luka Kos iz Centra za mirovne studije istaknuo je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, a Europska unija započinje s primjenom novog Pakta o azilu i migracijama koji predviđa smještaj izbjeglica u zatvorene centre, nove deportacije i skraćene postupke traženja azila.

Poručio je da se ovogodišnjim Tjednima IZBJEGLICAma želi upozoriti javnost te sve one kojima su solidarnost i mir u temeljima postupanja da slijedi izazovno razdoblje u kojem se mora jasnije zagovarati i štititi ljudska prava izbjeglica i svih onih koji su drugačiji.

Ana Martinić iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je da Europski pakt o migracijama i azilu treba urediti sustav koji godinama nije dobro funkcionirao i omogućiti državama bolje upravljanje migracijama, ali otvara i ozbiljna pitanja.

– Jedna od novina koje uvodi Pakt je pravna pretpostavka da osoba koja je fizički prisutna na teritoriju Unije pravno na njega nije ušla. Stoga će se za sve tražitelje koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu prepoznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom provoditi obvezna granična procedura u uvjetima ograničene slobode kretanja, a obuhvaćat će i djecu – pojasnila je Martinić.

Poručila je da je pravo na azil individualno pravo koje se utvrđuje za svakog čovjeka posebno, kroz pošten i djelotvoran postupak te da se ono ne bi smjelo izgubiti u ubrzanim postupcima, pravnim pretpostavkama i gledanju osoba kao brojki.

O politikama Europske unije govorila je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.

Naglasila je da europske migracijske politike i dalje odražavaju kolonijalno stanje uma koje radi razliku između onih za koje se smatra da imaju prirodno pravo na slobodno kretanje i onih čije se kretanje promatra kao automatski i unaprijed sumnjivo, prijeteće ili nepoželjno.

Mulalić je zaključila da će nadolazeće politike dodatno učvrstiti postojeće nejednakosti.

Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ ukazala je na prepreke s kojima se suočavaju strani radnici i migranti u Hrvatskoj.

– Mnogi ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj ne mogu regulirati svoj status bez napuštanja zemlje, čak i kada su godinama dio naših zajednica. Našom kampanjom regularNO tražimo regularizaciju boravka onima koji ostvaruju uvjete bez da moraju napustiti zemlju. Ovi ljudi preko e-Građana imaju pravo saznati u kojem su statusu, što se događa s njihovim radnim dozvolama, dozvolama boravka i koji su razlozi odbijanja zahtjeva za azilom. To su sve informacije koje nemaju – pojasnila je Lulić.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu