Connect with us

Vijesti

Utječe li plaća na naš osjećaj sreće?

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Najplaćeniji radnici su ujedno i najsretniji, zaposleni u državnim tvrtkama su sretniji od kolega u privatnim firmama

Najviše zadovoljnih zaposlenika živi u Istri i na Kvarneru te radi u marketingu, PR-u i ljudskim potencijalima, pokazuje najnovije istraživanje tvrtke Alma Career Croatia.

Kažu da ako radimo ono što volimo, u životu nećemo morati raditi niti dana. Zvuči sjajno, zar ne? Jer tko ne bi želio da mu posao istovremeno bude i izvor zadovoljstva, a ne samo nešto čime se bavi kroz tridesetak ili više godina karijere? U teoriji, najsretniji su upravo oni radnici koji rade ono što vole. No, koliki utjecaj na našu sreću ima plaća?

Upravo se to pitanje našlo u fokusu istraživanja koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija u Hrvatskoj po portalu MojPosao. U istraživanju je sudjelovalo više od 3000 ispitanika, a rezultati otkrivaju jesu li veća primanja doista ključ sretnijeg života.

Što su veća primanja, to je više osmijeha

Svaka druga osoba u Hrvatskoj, točnije 50% ispitanika, izjavila je da se smatra sretnom. S druge strane, 16% otvoreno priznaje da su nesretni, dok se trećina (34%) nalazi ‘negdje između’ i nisu sigurni trebaju li svoju svakodnevicu opisati kao sretnu ili nesretnu.

No, što kažu brojke kad u jednadžbu ubacimo plaću? Iako se sreća ne može kupiti, istraživanje ipak potvrđuje poznatu tezu kako s rastom primanja raste i osjećaj zadovoljstva.

Drugim riječima, novac možda ne donosi sreću sam po sebi, ali očito pomaže.

Najviše sretnih i jako sretnih radnika pronalazimo među onima koji su u samom vrhu po plaći, u gornjih 10% primanja. Tamo se nalazi čak 65% sretnih, dok je nesretnih tek 7%. Suprotna je slika kod onih na dnu ljestvice, u donjih 10% plaća – tu se sretno osjeća 40% zaposlenih, dok ih je 28% nesretno, što je i najveći postotak nesretnih u cijelom istraživanju.

Drugim riječima, među onima u samom vrhu zarade, nesretnih je gotovo četiri puta manje nego među onima s najmanjim plaćama.

Najsretniji smo u srednjoj dobi

Kad je riječ o sreći, čini se da godine ipak igraju određenu ulogu. Najsretniji smo, vjerovali ili ne, u srednjoj dobi. Među onima između 25 i 45 godina, više od polovice ispitanika (53%, odnosno 52%) kaže da su sretni ili čak jako sretni. Zvuči odlično, ali postoji i ‘kvaka’. Upravo u toj dobi, kao i nakon 55. godine, pronalazimo i najviše onih koji priznaju da su nesretni – njih 17%. Najopušteniji su, izgleda, najmlađi. U skupini do 25 godina nesretnih je tek 13%, što je najmanji udio u cijelom istraživanju.

A što je sa spolom? Tu nema velikih iznenađenja pa su tako muškarci i žene jednako su skloni sreći, ali i nesreći, pokazuje istraživanje.

Najviše zadovoljnih u marketingu, HR-u i medicini

A u kojim se to poslovima kriju najsretniji zaposlenici? Ako je suditi prema istraživanju, u kreativnim i ‘ljudskim’ industrijama. Najviše sretnih radnika pronalazimo u marketingu, oglašavanju i PR-u, gdje gotovo dvije trećine ispitanika (64%) kaže da su zadovoljni. Slijede ih kolege iz ljudskih potencijala (60%) te oni zaposleni u sektorima osiguranja, zaštite i sigurnosti (59%). Ništa manje važno, sreću često pronalaze i oni koji pomažu drugima. U medicini i socijalnoj skrbi sretnih je 55%, a slično je i u obrazovanju i znanosti (52%).

Najmanje zadovoljnih ima u prometu i logistici, gdje je sretno samo 40% ispitanika. Nešto bolji, ali i dalje ispodprosječni rezultati bilježe se u građevini (41%), strojarsvu (43%) te u često izazovnom sektoru turizma i ugostiteljstva (43%).

Kad pogledamo vrstu poduzeća, slika je nešto složenija. Zaposleni u državnim firmama u prosjeku su zadovoljniji, 56% njih se smatra sretnima, dok je u privatnim poduzećima u hrvatskom vlasništvu taj udio nešto manji, 48%.

No, postoji ‘ali’. U državnim tvrtkama istovremeno nalazimo i više nesretnih radnika – čak 20%, dok je u privatnim firmama taj udio nešto manji, 17%.

Razina obrazovanja kao faktor sreće

Prema istraživanju, ispitanici s višim stupnjem obrazovanja u prosjeku su zadovoljniji. Najsretniji su magistri struke, među kojima 55% kaže da su sretni, a nesretnih je tek 13%. Slična je situacija i kod prvostupnika – 53% njih je zadovoljno, iako se u toj skupini bilježi i nešto veći postotak nesretnih (16%).

Malo niže na ljestvici zadovoljstva nalaze se ispitanici sa višom stručnom spremom – 51% ih se osjeća sretnima, a nesretnih je svega 10%. Najgore, čini se, prolaze oni sa srednjom stručnom spremom sa svega 46% sretnih i 18% nesretnih.

Najsretniji radnici žive u Istri i na Kvarneru

A gdje u Hrvatskoj žive najsretniji radnici? Prema istraživanju, Istra i Kvarner predvode listu, tamo čak 54% ljudi kaže da su sretni, dok je nesretnih tek 14%. Slijedi Grad Zagreb i Zagrebačka županija, s 52% zadovoljnih, te istočna Hrvatska, gdje sreću osjeća 51% ispitanika.

U Dalmaciji je sreća malo niža, s 49% zadovoljnih, dok se na dnu ljestvice nalaze Sjeverna i Središnja Hrvatska (41% sretnih). Posebno je zanimljivo da u Središnjoj Hrvatskoj nesretnih ima znatno više (24%), dok je u Sjevernoj Hrvatskoj taj udio 17%.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Djevojčica s autizmom briljirala u engleskom jeziku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje ilustraciju na kojoj piše 'Hippo Croatia' i nacrtana je Hrvatska zastava.
Foto: hippo-croatia.com

Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se  u finale HIPPO natjecanja engleskog  jezika u Hrvatskoj

Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih  osoba s poremećajem iz  spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje  i engleski jezik.  Znanje tog  jezika učenici  prvog razreda Centra  za  odgoj i obrazovanje  Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je  plasman u  finalu  HIPPO natjecanja iz engleskog  jezika u Hrvatskoj.

Ukoliko  postigne  dobar  rezultat  na državnom finalu  Anđelinu  očekuje sudjelovanje  na   međunarodnom  natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno  natjecanje  je  najveće natjecanje  iz  engleskog  jezika kojim se  promovira taj jezik  te  povezuju učenici, ali  i nastavnici.

 „ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se  u osnovnim i srednjim školama u  nekoliko  zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri  kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima  se  ocijenjuje čitanje  s razumijevanjem i govorenje engleskog  jezika. Na HIPPO natjecanju  u  Hrvatskoj među  50 učenika osnovnih i srednjih  škola  prvi krug  je uspješno prošla i  naša Anđelina. To je  veliki  uspjeh jer  je konkurencija bila  oštra. „Centar Dubrava je  ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila  je   nastavnica engleskog jezika i Anđelinina  mentorica Mirna Teodorović.   

Naglasila  je  kako  se  Anđelina s  lakoćom  izražava  na  engleskom jeziku te je  uvjerena da će  biti jednako uspješna  u   drugom  krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se  održava  24.  i 25.  travnja.  Nastavnica  Teodorović izrazila je  zadovoljstvo  što  je  u prvom  krugu   HIPPO natjecanja u Hrvatskoj  sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su  pokazali  dobro znanje engleskog jezika.

  „Ovo natjecanje  puno znači za  Anđelinu i  učenike Centra , jer se  osjećaju  ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje  na kojem svi  učenici mogu  pokazati  svoje  znanje  i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila  je  Teodorović. Pozvala  je i druge  odgojno-obrazovne  ustanove  da   prijave  svoje   učenike s teškoćama u razvoju na   HIPPO natjecanje  iz  engleskog  jezika.

  „Privilegija  je raditi s   djecom s teškoćama i s  invaliditetom. Oni se zaista  trude i žele se     dokazati. Treba  im  dati  priliku, a to  ovo natjecanje  pruža“ poručila je  Teodorović.

Nastavite čitati

Vijesti

Najavljujemo: vlog serijal koji ruši barijere – i predrasude

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.

U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.

Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?

Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.

Da, zvuči ozbiljno. I jest.
Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.

Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.

Zašto vlogovi?

Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.

Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.

Što vas očekuje?

Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.

Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:

  • upoznati najčešće komunikacijske izazove
  • razbiti uvriježene mitove i zablude
  • vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
  • naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski

Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).

Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji

Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.

Iva to želi promijeniti.

Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.

A između svega toga…

Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.

Nastavite čitati

Vijesti

Predstavnici organizacije DOST u radnom posjetu Gradu Zagrebu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi u dućanu s raznim stvarima, a u prvom planu su torbe.
Foto: Grad Zagreb

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju

U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje  (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb. 

U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.

„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica. 

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.

Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja. 

Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb. 

Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST. 

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu