Vijesti
Utječe li plaća na naš osjećaj sreće?
Najplaćeniji radnici su ujedno i najsretniji, zaposleni u državnim tvrtkama su sretniji od kolega u privatnim firmama
Najviše zadovoljnih zaposlenika živi u Istri i na Kvarneru te radi u marketingu, PR-u i ljudskim potencijalima, pokazuje najnovije istraživanje tvrtke Alma Career Croatia.
Kažu da ako radimo ono što volimo, u životu nećemo morati raditi niti dana. Zvuči sjajno, zar ne? Jer tko ne bi želio da mu posao istovremeno bude i izvor zadovoljstva, a ne samo nešto čime se bavi kroz tridesetak ili više godina karijere? U teoriji, najsretniji su upravo oni radnici koji rade ono što vole. No, koliki utjecaj na našu sreću ima plaća?
Upravo se to pitanje našlo u fokusu istraživanja koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija u Hrvatskoj po portalu MojPosao. U istraživanju je sudjelovalo više od 3000 ispitanika, a rezultati otkrivaju jesu li veća primanja doista ključ sretnijeg života.
Što su veća primanja, to je više osmijeha
Svaka druga osoba u Hrvatskoj, točnije 50% ispitanika, izjavila je da se smatra sretnom. S druge strane, 16% otvoreno priznaje da su nesretni, dok se trećina (34%) nalazi ‘negdje između’ i nisu sigurni trebaju li svoju svakodnevicu opisati kao sretnu ili nesretnu.
No, što kažu brojke kad u jednadžbu ubacimo plaću? Iako se sreća ne može kupiti, istraživanje ipak potvrđuje poznatu tezu kako s rastom primanja raste i osjećaj zadovoljstva.
Drugim riječima, novac možda ne donosi sreću sam po sebi, ali očito pomaže.
Najviše sretnih i jako sretnih radnika pronalazimo među onima koji su u samom vrhu po plaći, u gornjih 10% primanja. Tamo se nalazi čak 65% sretnih, dok je nesretnih tek 7%. Suprotna je slika kod onih na dnu ljestvice, u donjih 10% plaća – tu se sretno osjeća 40% zaposlenih, dok ih je 28% nesretno, što je i najveći postotak nesretnih u cijelom istraživanju.
Drugim riječima, među onima u samom vrhu zarade, nesretnih je gotovo četiri puta manje nego među onima s najmanjim plaćama.
Najsretniji smo u srednjoj dobi
Kad je riječ o sreći, čini se da godine ipak igraju određenu ulogu. Najsretniji smo, vjerovali ili ne, u srednjoj dobi. Među onima između 25 i 45 godina, više od polovice ispitanika (53%, odnosno 52%) kaže da su sretni ili čak jako sretni. Zvuči odlično, ali postoji i ‘kvaka’. Upravo u toj dobi, kao i nakon 55. godine, pronalazimo i najviše onih koji priznaju da su nesretni – njih 17%. Najopušteniji su, izgleda, najmlađi. U skupini do 25 godina nesretnih je tek 13%, što je najmanji udio u cijelom istraživanju.
A što je sa spolom? Tu nema velikih iznenađenja pa su tako muškarci i žene jednako su skloni sreći, ali i nesreći, pokazuje istraživanje.
Najviše zadovoljnih u marketingu, HR-u i medicini
A u kojim se to poslovima kriju najsretniji zaposlenici? Ako je suditi prema istraživanju, u kreativnim i ‘ljudskim’ industrijama. Najviše sretnih radnika pronalazimo u marketingu, oglašavanju i PR-u, gdje gotovo dvije trećine ispitanika (64%) kaže da su zadovoljni. Slijede ih kolege iz ljudskih potencijala (60%) te oni zaposleni u sektorima osiguranja, zaštite i sigurnosti (59%). Ništa manje važno, sreću često pronalaze i oni koji pomažu drugima. U medicini i socijalnoj skrbi sretnih je 55%, a slično je i u obrazovanju i znanosti (52%).
Najmanje zadovoljnih ima u prometu i logistici, gdje je sretno samo 40% ispitanika. Nešto bolji, ali i dalje ispodprosječni rezultati bilježe se u građevini (41%), strojarsvu (43%) te u često izazovnom sektoru turizma i ugostiteljstva (43%).
Kad pogledamo vrstu poduzeća, slika je nešto složenija. Zaposleni u državnim firmama u prosjeku su zadovoljniji, 56% njih se smatra sretnima, dok je u privatnim poduzećima u hrvatskom vlasništvu taj udio nešto manji, 48%.
No, postoji ‘ali’. U državnim tvrtkama istovremeno nalazimo i više nesretnih radnika – čak 20%, dok je u privatnim firmama taj udio nešto manji, 17%.
Razina obrazovanja kao faktor sreće
Prema istraživanju, ispitanici s višim stupnjem obrazovanja u prosjeku su zadovoljniji. Najsretniji su magistri struke, među kojima 55% kaže da su sretni, a nesretnih je tek 13%. Slična je situacija i kod prvostupnika – 53% njih je zadovoljno, iako se u toj skupini bilježi i nešto veći postotak nesretnih (16%).
Malo niže na ljestvici zadovoljstva nalaze se ispitanici sa višom stručnom spremom – 51% ih se osjeća sretnima, a nesretnih je svega 10%. Najgore, čini se, prolaze oni sa srednjom stručnom spremom sa svega 46% sretnih i 18% nesretnih.
Najsretniji radnici žive u Istri i na Kvarneru
A gdje u Hrvatskoj žive najsretniji radnici? Prema istraživanju, Istra i Kvarner predvode listu, tamo čak 54% ljudi kaže da su sretni, dok je nesretnih tek 14%. Slijedi Grad Zagreb i Zagrebačka županija, s 52% zadovoljnih, te istočna Hrvatska, gdje sreću osjeća 51% ispitanika.
U Dalmaciji je sreća malo niža, s 49% zadovoljnih, dok se na dnu ljestvice nalaze Sjeverna i Središnja Hrvatska (41% sretnih). Posebno je zanimljivo da u Središnjoj Hrvatskoj nesretnih ima znatno više (24%), dok je u Sjevernoj Hrvatskoj taj udio 17%.
Izvor: MojPosao
Vijesti
Besplatni online seminar o učenju u prirodi za osobe s invaliditetom
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi
Poslušaj članak
U sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities: gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine“ 11. studenoga održat će se besplatni online seminar na kojem će biti predstavljene aktivnosti projekta i novi načini učenja u prirodi namijenjeni osobama s invaliditetom.
Seminar će se održati od 11 do 13 sati, a poseban naglasak bit će na predstavljanju priručnika koji donosi nove pristupe učenju kroz prirodu, gejmifikaciju, šumsku kupku i razvoj zelenih vještina.
Sudionicima će se predstaviti partnerske organizacije iz Slovenije i Hrvatske. Među njima su Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije te Snaga šume i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske. Uz predstavljanje projektnih aktivnosti, sudionici će imati priliku razmijeniti mišljenja i iskustva.
Događaj je namijenjen stručnjacima koji se bave obrazovanjem i osposobljavanjem odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom, ali i članovima obitelji, skrbnicima te svima koji žele saznati više o mogućnostima učenja i uključivanja osoba s invaliditetom u aktivnosti u prirodi.
Seminar će se održati na hrvatskom i slovenskom jeziku, a prema potrebi bit će osigurano i prevođenje. Svi sudionici nakon završetka dobit će digitalnu potvrdu o sudjelovanju.
Broj mjesta je ograničen, stoga su potrebne prethodne prijave. Zainteresirani se mogu prijaviti slanjem e-maila na ic@szslo.si s naslovom „PRIJAVA NA ONLINE SEMINAR PROJEKTA NATURE & DISABILITIES“ ili pozivom na broj +386 (0)1 292 73 10.
Poveznica za sudjelovanje bit će poslana prijavljenima na e-mail adresu 10. studenoga.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije.
Vijesti
U Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
Javnozdravstvena akcija „Prvi korak bez čekanja” održat će se u četvrtak, 5. studenoga, od 9 do 11 sati ispred Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur u Zagrebu. Građanima će biti dostupni mjerenje glukoze u krvi, procjena rizika za razvoj šećerne bolesti i stručno savjetovanje
Poslušaj članak
Posebnost akcije jest mogućnost dogovora termina za daljnju dijabetološku obradu osobama kod kojih se tijekom probira utvrde povišene vrijednosti glukoze u krvi. Cilj je tako povezati rano otkrivanje bolesti s pravodobnim uključivanjem u daljnju zdravstvenu skrb.
Organizatori posebno pozivaju osobe starije od 40 godina, osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, povišenim krvnim tlakom ili poremećajem masnoća u krvi. Poziv je upućen i osobama koje imaju šećernu bolest u obitelji te ženama koje su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes.
Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab i sustava CEZIH koje organizatori navode u pozivu, u Hrvatskoj je 2025. godine bilo registrirano 404.996 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Organizatori upozoravaju da dio oboljelih nema postavljenu dijagnozu te da šećerna bolest tipa 2 može godinama napredovati bez izraženih simptoma. Upravo zato akcijom žele potaknuti građane da provjere svoje zdravlje i prepoznaju rizike na vrijeme.
Akcija se održava u sklopu Dana Vuka Vrhovca 2026., u povodu 123. obljetnice njegova rođenja i Svjetskog dana šećerne bolesti. Poruka akcije je „Ne odlazite kući s problemom, nego s rješenjem.”
Organizatori su Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur, Hrvatsko društvo za kronične bolesti te Društvo za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara.
Dani Vuka Vrhovca nastavit će se 13. studenoga stručnim skupom „Vuk Vrhovac – od vizije do suvremene dijabetologije”, koji će se održati od 10 do 13 sati u Kliničkoj bolnici Merkur.
Vijesti
Djeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja
Poslušaj članak
Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o buloznoj epidermolizi, koji se obilježava 25. listopada, Udruga DEBRA okupila se na zagrebačkom Cvjetnom trgu kako bi građanima približila život s rijetkom nasljednom bolešću poznatom kao bolest djece leptira. Tom su prilikom istaknute svakodnevne poteškoće oboljelih i njihovih obitelji, ali i važnost dostupnosti nove genske terapije.
Događanje je ujedno bilo završnica aktivnosti „30 dana za 30 godina DEBRE“, kojima je tijekom listopada obilježena 30. obljetnica djelovanja udruge. Građani su pokazali velik interes, a posebnu su pažnju privukli dječji crteži šarenih leptira, simbola ove bolesti. Njima su najmlađi poslali poruku podrške djeci koja se svakodnevno suočavaju s boli i zahtjevnim liječenjem.
Život s buloznom epidermolizom nije jednostavan. Koža oboljelih iznimno je osjetljiva pa i najmanji pritisak, trljanje ili dodir mogu izazvati bolne rane. U Hrvatskoj s buloznom epidermolizom živi oko 60 osoba, a njihova svakodnevica uključuje bolne rane i zahtjevna previjanja.
Bolest ne utječe samo na djecu nego i na cijelu obitelj. Roditelji svakodnevno brinu o njezi, liječenju i potrebama svoje djece, često se suočavajući s neizvjesnošću. Upravo zato važno je podizati svijest javnosti i stvarati okruženje u kojem će djeca leptiri imati više razumijevanja i podrške u vrtiću, školi i svakodnevnom životu.
Udruga DEBRA već 30 godina pruža pomoć oboljelima i njihovim obiteljima. Kroz različite programe osigurava psihosocijalnu podršku, savjetovanje roditelja te terapijske i edukativne aktivnosti. Oboljelima koji dolaze na liječenje u Zagreb omogućuje i smještaj.
Branka Blagojević, izvršna direktorica udruge DEBRA, ističe kako zdravlje djece ne smije imati cijenu te da je važno što prije omogućiti dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj. Naglašava da djeca leptiri i njihove obitelji svakodnevno prolaze kroz bolna previjanja i zahtjevnu njegu, zbog čega je svaki dan čekanja dodatno opterećenje. Od HZZO-a i nadležnih institucija očekuje što skoriju odluku o uvrštavanju lijeka na listu te omogućavanje terapije oboljelima koji ispunjavaju medicinske kriterije.
Europska komisija odobrila je Vyjuvek u travnju 2025. za liječenje rana kod bolesnika s distrofičnom buloznom epidermolizom koji imaju određene mutacije gena COL7A1. Riječ je o prvoj genskoj terapiji u Europskoj uniji koja djeluje na genetski uzrok ovog oblika bolesti.
Terapija potiče stvaranje funkcionalnog kolagena tipa VII, proteina čiji nedostatak uzrokuje probleme s povezivanjem slojeva kože. Primjenjuje se lokalno, jednom tjedno, izravno na rane.
Dosadašnja istraživanja pokazala su ohrabrujuće rezultate. U kontroliranom ispitivanju potpuno je zacijelilo 71 posto rana liječenih terapijom Vyjuvek, u usporedbi s 20 posto rana liječenih placebom. Za oboljele to znači mogućnost bržeg zacjeljivanja rana, manje boli i manje zahtjevnu svakodnevnu njegu.
Zahtjev za uvrštavanje lijeka Vyjuvek na Osnovnu listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) podnesen je u kolovozu, no odluka se još čeka. DEBRA je zato podržala inicijativu roditelja i pozvala građane da potpisivanjem peticije iskažu podršku dostupnosti terapije u Hrvatskoj.
Udruga od nadležnih institucija očekuje da što prije završe postupak uvrštavanja lijeka na listu te da se, u skladu sa zakonskim mogućnostima, pacijentima koji ispunjavaju medicinske kriterije omogući pristup terapiji i prije završetka postupka. Koliko će oboljelih moći primati terapiju, odredit će liječnici prema medicinskim kriterijima.
Poruka je jasna: djeci leptirima potrebni su razumijevanje, podrška i dostupno liječenje. Svaki dan čekanja znači još jedan dan života s bolnim ranama i zahtjevnim previjanjima.
Građani mogu podržati inicijativu potpisivanjem peticije za dostupnost genske terapije Vyjuvek u Hrvatskoj.
Peticija se nalazi ovdje i u trenu završetka teksta potpisalo ju je 45.064 građana.
-
Life&StylePrije 2 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 18 satiPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 3 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 7 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 6 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 2 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 6 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 6 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke




