Connect with us

Osobe s invaliditetom

Inkluzivni KUM spaja mlade, umjetnost i solidarnost

Objavljeno

/

Na fotografiji se nalaze četiri stilizirane ruke različitih boja — žuta, bijela, plava i smeđa — koje se međusobno drže u krug, stvarajući snažan simbol inkluzije, zajedništva i solidarnosti među ljudima različitih pozadina.
Foto: Udruga SVIMA

Ovaj program ima za cilj mladim osobama pružiti jednostavne i dostupne prilike za uključivanje u aktivnosti koje potiču solidarnost i društvene promjene na lokalnoj razini

Poslušaj članak

Tijekom protekle godine, počevši od srpnja 2024., Udruga SVIMA provodila je projekt pod nazivom Inkluzivni KUM, financiran sredstvima Europske unije kroz program Europske snage solidarnosti, točnije njegovu komponentu Projekti solidarnosti.

Ovaj program ima za cilj mladim osobama pružiti jednostavne i dostupne prilike za uključivanje u aktivnosti koje potiču solidarnost i društvene promjene na lokalnoj razini. Pritom im se priznaju i stečene kompetencije kroz Youthpass certifikat.

Projekti unutar ove komponente osmišljeni su i provedeni od strane mladih u dobi od 18 do 30 godina, bilo samostalno ili uz podršku neke organizacije, a usmjereni su na postizanje pozitivnih promjena u lokalnoj zajednici, promicanje uključivosti, zaštite okoliša, digitalne transformacije i demokratskog sudjelovanja.

Projekt Inkluzivni KUM osmišljen je s ciljem povećanja dostupnosti, raznolikosti i inkluzivnosti kulturno-umjetničkih sadržaja za mlade s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, korisnike Centra za rehabilitaciju Zagreb, javne ustanove u sustavu socijalne skrbi.

U provođenju projekta sudjelovala je skupina mladih suradnika Udruge SVIMA, uz mentorsku i organizacijsku podršku same udruge. Tim su činili Matea Mihalić, apsolventica anglistike i antropologije; Karla Popović, studentica multimedijske produkcije; Ante Rukavina, student filmskog i multimedijskog oblikovanja; Tomo Šušković, DJ poznat pod imenom Smoto Bandana i član kolektiva TranCeparent; te Mauro Vakanjac, student povijesti umjetnosti i bohemistike.

U sklopu projekta održano je oko trideset radionica različitih formata: glazbenih, filmskih, čitateljskih i dramskih, kao i kreativnih dizajnerskih radionica te tematskih šetnji i posjeta kulturnim institucijama. Sve su bile namijenjene korisnicima Centra za rehabilitaciju Zagreb – podružnica Orlovac.

Posebnu vrijednost imale su dramske radionice, u okviru kojih je nastao igrokaz Smogovci: Izgubljeni Buco, inspiriran epizodom istoimene televizijske serije i romanom Hrvoja Hitreca. Predstava je javno izvedena u sklopu programa 44. Svibanjskih susreta i likovne kolonije, tradicionalne kulturne manifestacije Centra.

Osim radionica, projekt je obuhvatio i inkluzivne posjete izložbama i muzejskim postavima u suradnji s nekoliko zagrebačkih muzeja, među kojima su Galerija Klovićevi dvori, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski prirodoslovni muzej i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. Ovi su susreti korisnicima Centra pružili vrijedna estetska i socijalizacijska iskustva, čime su dodatno proširili svoja znanja i senzibilitet prema umjetnosti i kulturnoj baštini.

Cijela provedba projekta bila je dokumentirana putem redovitih objava na društvenim mrežama Udruge SVIMA. Završna aktivnost projekta uključuje emitiranje podcast emisije na temu inkluzivne kulture i umjetnosti, koja će biti dostupna danas, 14. srpnja 2025. u 13 sati na YouTube kanalu platforme Radio 808. U emisiji će sudjelovati predstavnici Udruge SVIMA i Centra za rehabilitaciju Zagreb – podružnica Orlovac, a među gostima bit će i likovna terapeutkinja Tara Beata Racz. Ova će emisija zaokružiti priču o projektu koji je spojio mlade, kreativnost i inkluziju na primjeru dobre prakse u zajednici.

Udruga SVIMA neprofitna je organizacija posvećena razvoju inkluzivnog društva kroz kulturu, umjetnost i obrazovanje. Djeluje s ciljem osnaživanja ranjivih skupina, posebno mladih i osoba s invaliditetom, omogućujući im ravnopravan pristup kreativnim i edukativnim sadržajima.

Kroz raznovrsne projekte i suradnje, udruga promiče socijalnu pravdu, participaciju i kulturnu raznolikost, naglašavajući važnost solidarnosti i zajedništva u izgradnji održive lokalne zajednice.

Osobe s invaliditetom

ACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.
Foto: arhiva

U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa

Poslušaj članak

ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.

Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.

Podrška zaposlenicima i poslodavcima

Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.

Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.

U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.

Kako se uključiti

Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Roditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pet sudionica panel-rasprave sjedi ispred projekcijskog platna, a na stolovima ispred njih nalaze se mikrofoni.
Foto: Ivana Vranješ

U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja

Poslušaj članak

Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.

Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.

– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.

– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.

Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.

– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.

Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.

Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.

– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

„Besplatne” usluge djeci ipak opterećuju obiteljski proračun

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje dvoje ljudi, vjerojatno majku i dijete. Dijete ima obojane ruke od boja te se sprema s rukama slikati na papiru. Njezina majka joj pri tome pomaže.
Foto: srhiva

Troškovi prijevoza, terapija i privatnih usluga mogu otežati pristup podršci djeci s teškoćama u razvoju. Dostupnost prijevoza može utjecati čak i na izbor srednje škole

Poslušaj članak

Usluga za koju roditelj ne plaća račun nije nužno usluga koju dijete može koristiti bez dodatnih troškova. Putovanje do ustanove, plaćanje terapije ili traženje pomoći izvan javnog sustava mogu postati prepreka ostvarivanju prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.

Na te je probleme upozoreno na UNICEF-ovu webinaru održanom 29. listopada 2026., o kojem je izvijestio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Predstavljeni su nalazi istraživanja koje obuhvaća Hrvatsku, Irsku, Portugal i Češku, a analizu je proveo stručni tim Budapest instituta za analize javnih politika.

Prema objavi Pravobranitelja, obitelji djece s teškoćama suočavaju se s troškovima prijevoza, terapija i pomagala te privatnih usluga kojima pribjegavaju zbog nedostupnosti javnih. Probleme produbljuju manjak stručnjaka, liste čekanja i nejednaka dostupnost podrške u različitim dijelovima zemlje. Posebno je istaknuto da prijevoz do srednjoškolskih ustanova može ograničiti izbor škole.

To otvara pitanje koliko je izbor obrazovanja stvarno slobodan ako obitelj najprije mora provjeriti može li svakodnevno organizirati dolazak. Interesi i sposobnosti djeteta trebali bi biti polazište pri odabiru programa, a dostupnost prijevoza dio podrške koja taj izbor omogućuje.

Rad na prepoznavanju tih prepreka započeo je prije listopadskog webinara. UNICEF je 14. rujna u Zagrebu okupio predstavnike institucija, stručnjake, pružatelje usluga i civilno društvo kako bi razmotrili početne nalaze analize i mogućnosti provedbe preporuka. Raspravljalo se o mjerama koje se mogu poduzeti brzo, ali i onima za koje su potrebna dodatna ulaganja, priprema i koordinacija.

Aktivnosti se provode u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u okviru potpore provedbi Europskog jamstva za djecu, uz financiranje Europske unije.

Važnost provedbe naglašena je i na radionici za predstavnike Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, održanoj 14. i 15. listopada u Omišu. Prema UNICEF-u, sudionici su razmatrali povezivanje lokalnih planova s potrebama djece, kvalitetu podataka i suradnju različitih sustava. Zaključili su da vrijednost planova treba mjeriti konkretnim promjenama u životima djece.

Za procjenu uspješnosti zato je važno pratiti i iskustvo obitelji: može li dijete doći do stručnjaka, koliko čeka i što roditelj mora platiti da bi dobilo potrebnu podršku. Tek takav pogled pokazuje koliko su usluge dostupne u svakodnevnom životu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu