Savez Dodir poziva sve zainteresirane da se uključe i podrže gluhoslijepe osobe svojim prisustvom ili praćenjem online događanja te na taj način doprinesu prepoznavanju i uvažavanju osoba s gluhosljepoćom na globalnoj razini
Poslušaj članak
Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir i ove godine aktivno sudjeluje u obilježavanju mjeseca lipnja kao mjeseca podizanja svijesti o gluhosljepoći. Posljednji tjedan lipnja u svijetu se tradicionalno obilježava kao Međunarodni tjedan Helen Keller, čime se nastoji dodatno naglasiti važnost razumijevanja i podrške osobama koje istovremeno imaju oštećenje vida i sluha.
Povodom manifestacije Dani otvorenih vrata udruga, koja se održala 5. lipnja, članovi Saveza Dodir upoznali su najmlađe posjetitelje – djecu iz vrtića i osnovnih škola – s pojmom gluhosljepoće. Kroz brojne senzorne, iskustvene i interaktivne radionice, u kojima su sudjelovale i same gluhoslijepe osobe, djeca su iz prve ruke mogla doživjeti i razumjeti koje su prilagodbe potrebne kako bi se osobe s gluhosljepoćom mogle aktivno uključiti u zajednicu.
U srijedu, 12. lipnja 2025. godine, u suradnji s ustanovom Mali dom – Zagreb, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir organizira događanje pod nazivom YARN BOMBING 2025 – TAKTILNI DOŽIVLJAJ. Ovo događanje održat će se u parku Zrinjevac u Zagrebu, u vremenu od 16 do 20 sati.
Savez Dodir i Dnevni centar za rehabilitaciju Mali dom i ove godine sudjeluju u međunarodnom projektu Yarn Bombing, kroz koji će jedan dio Zrinjevca na jedan dan postati prostor taktilnog istraživanja i komunikacije dodirom. Park će biti ukrašen vunenim instalacijama, koje su blage prema prirodi te dovoljno ugodne i prepoznatljive oku i dodiru. Na taj način stvorit će se privremeni prostor nazvan ‘senzorna Livada cvijeća’. Tijekom događanja održat će se i nekoliko kreativnih radionica u kojima će posjetitelji imati priliku samostalno izraditi vlastite vunene uratke.
Glavni cilj ovog događanja jest potaknuti svijest o različitim senzornim doživljajima i prikazati na koji način osobe s oštećenjima vida i sluha te višestrukim poteškoćama mogu učiti i komunicirati. U sklopu manifestacije provest će se iskustvene te edukativno-informativne radionice kojima se želi širiti znanje o gluhosljepoći, omogućiti kvalitetnija podrška gluhoslijepim osobama, informirati njihova uža i šira okolina, te osvijestiti svakodnevne izazove s kojima se te osobe susreću.
U okviru lipanjskih aktivnosti, održavaju se i edukativne radionice pod nazivom Mala škola znakovnog jezika. Tijekom ovih radionica sudionici će saznati što znači biti gluh, nagluh ili gluhoslijep, kako komunicirati ako osoba ne vidi i ne čuje, te što je to znakovni jezik. Radionice služe kako bi se posjetitelji upoznali sa svijetom gluhoslijepih, gluhih i nagluhih osoba, njihovom kulturom i različitim načinima komunikacije, s posebnim naglaskom na znakovni jezik. Kroz ovakav pristup nastoji se razbiti predrasude o osobama s oštećenjem sluha i vida te potaknuti interes, prihvaćanje i poštovanje različitosti.
Dodatno, kroz iskustvenu i interaktivnu radionicu pod nazivom ‘Budi ja’, posjetitelji će imati priliku pokušati ‘obući cipele’ gluhoslijepih osoba i barem djelomično osjetiti kako izgleda svakodnevni život s dvostrukim oštećenjem. Sudionici će, uz pomoć štapa, poveza za oči, posebnih naočala koje simuliraju razne vrste oštećenja vida te čepića za uši, pokušati kretati se samostalno ili uz pomoć prevoditelja za gluhoslijepe osobe.
Tijekom programa planiran je i glazbeno-scenski nastup polaznika Tečaja hrvatskog znakovnog jezika, koji će, zajedno s gluhoslijepim osobama i njihovim prevoditeljima, interpretirati pjesmu na znakovnom jeziku. Ovaj nastup predstavlja jedinstvenu priliku da se publika upozna s bogatstvom izražaja znakovnog jezika i doživi njegovu ljepotu na drugačiji način.
U srijedu, 18. lipnja 2025. godine, u dvorištu Mediateke Knjižnica grada Zagreba, na adresi Starčevićev trg 4, s početkom u 18 sati, održat će se likovna kolonija Saveza Dodir. Gluhoslijepi umjetnici će stvarati različitim likovnim tehnikama, crtati stripove i superjunake, rezbariti u drvetu i oblikovati keramiku. Posjetitelji će imati priliku aktivno sudjelovati u ovim kreativnim procesima i dodatno se upoznati s izražajnim mogućnostima osoba s gluhosljepoćom.
Mjesec lipanj, posvećen gluhosljepoći, završit će u srijedu, 25. lipnja 2025. godine, cjelodnevnim druženjem na imanju City Ranch Zagreb. Ovo posebno okupljanje namijenjeno je korisnicima Saveza Dodir, njihovim prevoditeljima, zaposlenicima i prijateljima, kako bi zajedno proslavili dosadašnja postignuća i izrazili zajedničku predanost daljnjoj borbi za dostojanstven život i ostvarivanje svih prava gluhoslijepih osoba.
Posebna pozornost usmjerena je i na međunarodnu razinu, gdje predsjednica Saveza Dodir, Sanja Tarczay, ujedno predsjednica World Federation of the Deafblind te potpredsjednica International Disability Alliance, trenutno sudjeluje na 18. Konferenciji država članica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
U sklopu ove važne konferencije održat će se i događanje od velikog značaja za cijelu zajednicu gluhoslijepih osoba pod nazivom ‘Priznavanje 27. lipnja kao Međunarodnog dana gluhosljepoće’.
Ovo događanje bit će održano danas u vremenu od 13:15 do 14:30 EST (odnosno 18:15 do 19:30 po srednjoeuropskom vremenu), u Konferencijskoj sobi CR4 u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, a moguće ga je pratiti i online putem ove poveznice.
– Pozivamo sve zainteresirane da se uključe i podrže gluhoslijepe osobe svojim prisustvom ili praćenjem online događanja te na taj način doprinesu prepoznavanju i uvažavanju osoba s gluhosljepoćom na globalnoj razini – kazali su organizatori.
Povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ističe da Republika Hrvatska unatoč godinama upozoravanja, preporuka i različitih strateških dokumenata i dalje nema uspostavljen funkcionalan sustav skrbi za osobe s poremećajima iz spektra autizma. Priopćenje prenosimo u cijelosti
Poslušaj članak
‘Roditelji djece s autizmom prepušteni su samima sebi, osobito u najranijoj dobi djeteta, kada bi podrška sustava trebala biti najintenzivnija. Primjena Nacionalnog okvira za probir i dijagnostiku i rana intervencija ne provode se sustavno, čime se propušta ključna prilika za razvoj djeteta i dugoročno smanjuju njegovi životni izgledi.
U području odgoja i obrazovanja izostaju stvarne prilagodbe i inovativni modeli rada i kurikuluma, pri čemu se djecu pokušava uklopiti u sustav koji nije spreman za njih, umjesto da se sustav prilagodi njihovim potrebama. Istovremeno, proširenje kapaciteta i transformacija centara za autizam i dalje se odvija presporo i bez jasne vizije, iako bi upravo te specijalizirane ustanove, temeljem svojeg znanja i iskustva, trebale biti nositelji osiguravanja kontinuirane podrške osobama s autizmom i nakon završetka obrazovanja. Nakon završetka obrazovanja, osobe s autizmom gotovo u potpunosti nestaju iz sustava podrške. Socijalne usluge za odrasle su nedostatne, neadekvatne ili uopće ne postoje, zbog čega velik broj osoba ostaje u obiteljima bez ikakve stručne podrške ili završava u neprimjerenim oblicima skrbi.
Ovakvo stanje rezultat je nedostatka odlučnosti i odgovornosti u uspostavi cjelovitog i međuresorno usklađenog sustava. Umjesto toga, i dalje se nude parcijalna i kratkoročna rješenja koja ne rješavaju problem, već ga odgađaju.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2025. godinu, u Hrvatskoj je evidentirano oko 6900 osoba s poremećajima iz spektra autizma, a procijenjena prevalencija iznosi približno 2 na 1000 stanovnika. U dječjoj populaciji (0–19) registrirano je nešto manje od 3700 djece s poremećajem iz spektra autizma. Prema službenim podatcima, riječ je o populaciji čije potrebe Republika Hrvatska objektivno može obuhvatiti, no izostanak sustavnog i pravodobnog djelovanja pokazuje da problem nije u brojevima, već u nedostatku organiziranog, odgovornog i obvezujućeg pristupa skrbi za osobe s autizmom.
Stoga Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ponovno poziva nadležna tijela da bez daljnjeg odgađanja osiguraju hitnu uspostavu nacionalnog okvira dijagnostike, dostupnu i pravovremenu ranu intervenciju u svim dijelovima Hrvatske, razviju fleksibilne i individualizirane modele odgoja i obrazovanja, uspostave kontinuitet podrške nakon završetka školovanja, osiguraju dostupne i prilagođene usluge za odrasle osobe s autizmom i donesu i provedu cjelovit, međuresorni model skrbi za osobe s autizmom.
Ovo je pitanje odgovornosti države prema jednoj od najranjivijih skupina građana. Vrijeme za deklarativnu podršku je prošlo, a daljnje odgađanje učinkovitih mjera nije prihvatljivo. Potrebne su konkretne, mjerljive i održive promjene koje će osobama s autizmom omogućiti dostojanstven život i stvarno uključivanje u zajednicu. Svako daljnje izostajanje konkretnih mjera znači nastavak prakse u kojoj se teret skrbi prebacuje na obitelji, a osobe s autizmom ostaju na marginama društva.+
Program edukacije bio je usmjeren na konkretne situacije iz svakodnevnog rada, a kroz niz praktičnih primjera, edukativnih materijala i interaktivnih vježbi, sudionicima su približene specifičnosti doživljaja različitih skupina korisnika te su im ponuđeni modeli primjerenog i profesionalnog postupanja
Poslušaj članak
U sklopu provedbe ITU projekta ‘Izgradnja četiri vanjska bazena’, na Gradskim bazenima ‘Marija Ružić’ u Čakovcu održana je prošli tjedan edukacija posvećena unapređenju komunikacije i odnosa prema osobama s invaliditetom, čime je još jednom potvrđena predanost Grada Čakovca stvaranju inkluzivnog i pristupačnog okruženja za sve korisnike.
Iako su čakovečki bazeni već prepoznati na nacionalnoj razini kao primjer dobre prakse u skrbi o osobama s invaliditetom, Grad kao nositelj projekta, uz podršku gradskog poduzeća Ekom, nastavlja sustavno ulagati u dodatno podizanje kvalitete usluge, prateći pritom suvremene europske smjernice koje naglašavaju važnost univerzalnog dizajna i jednakog pristupa javnim sadržajima.
Za provedbu edukacije angažirane su iskusne stručnjakinje Tatjana Žižek i Jelena Lakuš Maček, koje kroz dugogodišnji rad s osobama s invaliditetom donose vrijedno znanje i praktična iskustva. Edukaciji su, uz djelatnike GP Ekom, prisustvovali i spasitelji, zaposlenici tvrtke Petar Zrinski d.o.o. te predstavnici udruga osoba s invaliditetom, čime je osigurana razmjena iskustava između stručnjaka, zaposlenika i samih korisnika usluga.
Program edukacije bio je usmjeren na konkretne situacije iz svakodnevnog rada, a kroz niz praktičnih primjera, edukativnih materijala i interaktivnih vježbi, sudionicima su približene specifičnosti doživljaja različitih skupina korisnika te su im ponuđeni modeli primjerenog i profesionalnog postupanja.
Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje potreba osoba s tjelesnim invaliditetom, osoba iz spektra autizma, slijepih i slabovidnih te gluhih i nagluhih osoba, pri čemu su sudionici upoznati s osnovnim principima inkluzivne komunikacije, poput prilagodbe načina obraćanja, poštivanja osobnog prostora i pružanja pomoći na način koji uvažava individualne potrebe svake osobe.
Dodatnu vrijednost edukaciji dale su predstavnice udruga osoba s invaliditetom, Marija Ciglar i Anica Jambrošić, koje su kroz vlastita iskustva ponudile konkretne savjete i prijedloge za daljnje unaprjeđenje usluga, naglašavajući koliko je važno uključiti same korisnike u proces oblikovanja pristupačnih rješenja.
Ovakav pristup u skladu je s modernim praksama upravljanja javnim prostorima, koje sve više ističu važnost socijalne uključenosti i aktivnog sudjelovanja svih građana u društvenom životu. Pristupačni sportski i rekreacijski sadržaji ne doprinose samo kvaliteti usluge, već i kvaliteti života osoba s invaliditetom, omogućujući im ravnopravno sudjelovanje u zajednici.
Sljedeća edukacija planirana je za 9. travnja 2026. godine, čime se potvrđuje kontinuitet ulaganja u znanje i kompetencije zaposlenika, a cijeli projekt sufinanciran je putem ITU mehanizma u okviru Integriranog teritorijalnog programa, što dodatno naglašava njegov značaj u širem regionalnom i europskom kontekstu.
Jasna Čapo smjestila je nastajanje ove knjige na standardnom tisku u društveni kontekst sredine 1990-ih, kada je ta publikacija polučila veliki uspjeh
Poslušaj članak
Hrvatska knjižnica za slijepe (HKZASL), nekoliko dana uoči Uskrsa, upriličila je promociju zvučnog izdanja knjige ‘Hrvatski uskrsni običaji’ autorice Jasne Čapo. Autorica je ugledna hrvatska etnologinja s međunarodnom akademskom karijerom.
Knjiga je na standardnom tisku prvi put objavljena prije gotovo trideset godina, a njena je zvučna inačica snimljena i pripremljena u studijima Hrvatske knjižnica za slijepe prema prijedlogu Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Jasna Čapo smjestila je nastajanje ove knjige na standardnom tisku u društveni kontekst sredine 1990-ih, kada je ta publikacija polučila veliki uspjeh.
Objasnila je kako su u fokusu knjige zapravo korizmeno-uskrsni običaji koji se protežu na razdoblje od dva mjeseca. S brojnim primjerima je ilustrirala raznorodnost pučkih tradicija na području cijele Hrvatske koje u konačnici čine jedan vrlo raznolik kolaž događanja, liturgijskih rituala i pučkih igara. Bilo je zanimljivo čuti kako životna, odnosno narodna interpretacija liturgijskih propisa te ljudi koji prakticiraju takve običaje oblikuju zajednicu i kreiraju jedan velik dio narodne kulture.
Dugogodišnja naratorica HKZASL koje je sudjelovala i u nastajanju zvučnog izdanja, Ljiljana Lež-Drnjević, pročitala je dijelove iz knjige vezane uz specifične običaje na samu Cvjetnicu i na Veliki petak.
Publika se nadovezivala komentarima i primjerima iz vlastitih obitelji. Osim Jasne Čapo, prisutnima se obratio Goran Skrbin, voditelj odjela zvučnih izdanja HKZASL objasnivši produkcijski tijek i posebnosti vezane uz dodavanje autentičnih glazbenih primjera koje je publika mogla djelomice i poslušati.
Događanje se upriličilo u tematski zaokruženom tjednu jer se nekoliko dana ranije u knjižnici odvijala i radionica izrade pisanica, a postavljena je i mala izložba ‘Uskrs u zagrebačkoj obitelji 1930-ih’.
Za kraj se okupljenima obratila Anamarija Starčević Štambuk, jedna od autorica navedene izložbe, koja je i inicijatorica suradnje između HKZASL i Instituta za etnologiju i folkloristiku.