Vijesti
Međunarodno istraživanje o zadovoljstvu plaćom
Svega petina radnika u Hrvatskoj zadovoljna plaćom, polovica planira promijeniti posao u narednih 6 mjeseci
Alma Career, vodeća kompanija u području zapošljavanja u srednjoj i istočnoj Europi, poznata u Hrvatskoj po brendu MojPosao, nedavno je provela međunarodno istraživanje o zadovoljstvu plaćom putem platforme Paylab.
Istraživanje je obuhvatilo gotovo 15.000 ispitanika iz devet zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Češke, Slovačke, Estonije, Litve i Latvije.
– Rezultati pokazuju kako je samo 27% sudionika istraživanja zadovoljno svojom trenutačnom plaćom, dok se 56% njih osjeća potplaćeno. Taj osjećaj izraženiji je među ispitanicima u baltičkim i balkanskim zemljama, dok ispitanici iz Češke, Slovačke i Estonije pokazuju nešto višu razinu zadovoljstva – ističe Jozef Plško, direktor za odnose s javnošću i komunikacije Alma Career grupe.
Plško dodaje i da čak 77% ispitanika razmatra promjenu posla u idućih šest mjeseci, što upućuje na značajan rizik fluktuacije radne snage.
– Spremnost na promjenu radnog mjesta osobito je visoka u balkanskim zemljama, gdje doseže i do 90%. Na takve stavove, očekivano, utječu brojni čimbenici – od visine plaća do njihove realne vrijednosti u kontekstu kupovne moći – zaključuje Plško.
Svaki pet radnik zadovoljan je plaćom
Podaci pokazuju kako je tek 21% ispitanika iz Hrvatske zadovoljno svojom trenutnom plaćom – pri čemu ih je samo 2% u potpunosti zadovoljno, a 19% uglavnom zadovoljno.
S druge strane, 41% hrvatskih radnika nezadovoljno je visinom svojih primanja – od toga 16% izrazito nezadovoljno, a 25% uglavnom nezadovoljno.
Ostatak ispitanika (38%) zauzima neutralan stav i navodi kako ‘nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni’.
U usporedbi s drugim zemljama obuhvaćenima istraživanjem, najzadovoljniji su ispitanici iz Češke i Estonije (oko 32%), dok se Hrvatska, zajedno s Latvijom i Litvom, nalazi na samom dnu ljestvice zadovoljstva plaćama.
Kada se promatra zadovoljstvo plaćom prema spolu, istraživanje je pokazalo da su žene u prosjeku manje zadovoljne svojim primanjima od muškaraca – tek 24% žena izjavilo je da su zadovoljne plaćom, dok je taj udio kod muškaraca nešto viši, 30%.
Zanimljive razlike u zadovoljstvu uočene su i s obzirom na dob. Osobe mlađe od 45 godina sklonije su izražavanju zadovoljstva plaćom – gotovo 30% ih je zadovoljno, dok je među ispitanicima starijima od 45 godina takav stav iskazalo samo 23%.
Ovi podaci ukazuju na trend rasta nezadovoljstva s godinama, što je osobito zanimljivo ako uzmemo u obzir da se s godinama najčešće dolazi i do viših radnih pozicija – koje obično nose i veću plaću.
Međutim, čini se da osjećaj potplaćenosti s iskustvom ne nestaje, već se dodatno naglašava.
Osjećaj potplaćenosti prisutniji nego ikad
Više od polovine ispitanika iz svih zemalja (56%) izjavilo je kako se osjeća potplaćeno, što je porast od 3% u odnosu na 2023. godinu.
Istodobno, samo 21% sudionika istraživanja smatra kako je njihova trenutna plaća razmjerna uloženom radu – što je pad od 5% u odnosu na prošlu godinu.
U Hrvatskoj je taj osjećaj još izraženiji – čak 65% zaposlenih smatra da je njihova plaća preniska u odnosu na njihove radne zadatke i doprinos organizaciji. Samo 17% hrvatskih ispitanika smatra kako su njihova primanja ‘razumna’ i u skladu s njihovim angažmanom.
Koliku bi plaću zaposlenici smatrali zadovoljavajućom?
Istraživanje je pokazalo i koliki rast plaće bi ispitanici smatrali zadovoljavajućim.
U Hrvatskoj, 38% radnika navodi da bi bili zadovoljni s povećanjem od 11 do 20%, dok je 37% njih izjavilo da bi za osjećaj zadovoljstva trebalo povećanje između 21 i 50%. Dodatno, 16% Hrvata zadovoljilo bi se s rastom plaće od 6 do 10%, dok bi svega 3% zaposlenika željelo udvostručiti svoja primanja.
Rezultati cjelokupnog istraživanja jasno pokazuju koliko ispitanici smatraju da bi im trebala rasti plaća da bi bili zadovoljni. Najveći broj, njih 40%, smatra kako bi im bilo dovoljno povećanje od 11 do 20%. Daljnjih 27% ispitanika očekuje povišicu u rasponu od 20 do 50%, dok bi 17% zadovoljilo i manje povećanje od 6 do 10%. Zanimljivo je da samo 2% sudionika smatra da bi ih zadovoljilo udvostručenje trenutne plaće.
Istraživanje je također otkrilo povezanost između visine primanja i očekivanja – oni s nižim plaćama uglavnom očekuju veće povišice kako bi se osjećali zadovoljnije.
Gledajući po zemljama, tri od četiri ispitanika u Češkoj, Slovačkoj, Estoniji i Sloveniji smatraju da bi povećanje do 20% bilo zadovoljavajuće. S druge strane, u ostalim zemljama, među kojima je i Hrvatska, većina zaposlenika očekuje povišicu veću od 20%.
Ove razlike vjerojatno odražavaju varijacije u kupovnoj moći i prosječnim plaćama među državama.
Čak 89% Hrvata razmišlja o promjeni posla
Nezadovoljstvo plaćom ima jasne posljedice i na razinu lojalnosti radne snage.
Na pitanje planiraju li u narednih šest mjeseci potražiti novi, bolje plaćen posao, čak 89% ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je potvrdno – 45% njih ozbiljno razmatra promjenu, a 44% kaže da je to moguće. Samo 11% ispitanika izjavilo je da sigurno neće tražiti novi posao.
Na razini svih devet zemalja obuhvaćenih istraživanjem, 77% ispitanika razmatra promjenu posla. Najveća spremnost na takav korak prisutna je upravo u balkanskim zemljama, gdje dostiže i do 90%. Ove brojke jasno upućuju na rašireno nezadovoljstvo i potencijalno visok rizik od fluktuacije radne snage, posebice u Hrvatskoj.
– U usporedbi s istraživanjem iz 2023., broj onih koji razmišljaju o promjeni posla lagano je pao – sa 79% na 77%, no i dalje samo jedna četvrtina zaposlenika ne razmišlja o promjeni posla u narednih šest mjeseci – zaključuje Jozef Plško.
Izvor: MojPosao
Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima
Poslušaj članak
Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.
Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.
Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.
Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.
O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.
Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.
– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.
Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.
O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.
– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.
Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.
Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.
Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.
– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.
U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.
Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.
Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi
Poslušaj članak
Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.
No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?
Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.
Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.
Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.
Što poslodavca čini prvim izborom?
Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?
U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).
U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.
Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo
Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?
Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.
Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.
U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.
U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.
Koje beneficije najviše cijenimo?
Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.
Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.
Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.
Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.
S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.
Izvor: Alma Career Croatia
Tko su Purger i Purgerica?
Smije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Civilno društvoPrije 7 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Civilno društvoPrije 6 danaSOIH predstavio „Inkluzivni forum”
-
in MREŽAPrije 6 danaOdržana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot