in MREŽA
U utrci Run for Down sudjelovali brojni Zagrepčani i djeca s Down sindromom
Brojni Zagrepčani svih generacija u subotu su pokazali veliko srce sudjelovanjem na dobrotvornoj utrci ‘Run for Down’
Poslušaj članak
Utrku je četvrtu godinu zaredom na zagrebačkom Bundeku organizirala Udruga za sindrom Down Grada Zagreba i Zagrebačke županije u suradnji s Atletskim klubom ‘Perpetuum Mobile’, s ciljem podizanja svijesti o Down sindromu i potrebama osoba koje s njime žive.
Sva sredstva od kotizacije namijenjena su radu Udruge za sindrom Down Zagreb, koja pruža podršku osobama sa sindromom Down i njihovim obiteljima.
U maloj utrci na 150 metara trčala su djeca s Down sindromom te drugi najmlađi natjecatelji uz zdušnu podršku roditelja. Odrasli Zagrepčani trčali su 5000 metara, dok su neki od njih svoj doprinos za osobe s Down sindromom dali hodanjem 1700 metara. Među trkačima bili su također djelatnici tvrtke Končar te policijski službenici. Tijekom utrke vladao je pravi sportski duh, a veseloj atmosferi pridonijele su sportske i likovne radionice za djecu.
Alen Lesički iz Atletskog kluba ‘Perpetuum Mobile’ rekao je da ove godine na utrci sudjeluje više od tisuću trkača, te da je to najveća utrka do sada.
– Osnovni cilj utrke je da kao društvo pošaljemo prema osobama s Down sindromom poruku zajedništva, potpore i inkluzije. Utrka ima značaj za djecu s Down sindromom u mentalnom smislu jer publika navija za njih dok trče, a to stvara pozitivne emocije. Djeca s Down sindromom osjećaju pripadnost društvu i cilj utrke je da osjete pripadnost – istaknuo je Lesički.
U utrci je prvi put sudjelovala Draženka Kovačević s 21-godišnjom kćerkom Anom Paulom Kovačević, koja je osoba s Down sindromom.
– Ana Paula je moje treće dijete, imam dvije starije kćeri. Međutim, prekrasno je biti majka djeteta s Down sindromom, radi se o jednom neprocjenjivom iskustvu. Ana Paula je završila srednju školu i radi u duty free shopu u Zračnoj luci ‘Franjo Tuđman’, lijepo se uklopila na radnom mjestu, prihvaćena je, uči strane jezike te voli razne stvari kao i drugi – rekla je Kovačević. Naglasila je da je sretna što sudjeluje u utrci jer na taj način pokazuje zahvalnost Udruzi Down koja je velika podrška njezinoj kćeri.
Uzbuđenje zbog sudjelovanja u utrci Ana Paula nije krila.
– Ova utrka mi pruža veliko veselje. Nadam se da ću se pokazati uspješnom. Sretna sam što ću se moći i družiti s drugima – rekla je Ana Paula.
Zagrepčanka Martina Jozanović četvrtu godinu zaredom sudjelovala je u utrci ‘Run for Down’, a to će činiti i ubuduće. Naglasila je da s puno emocija sudjeluje u utrci jer su djeca s Down sindromom posebna i želi im pomoći na neki način. Poručila je da je predivno vidjeti ovu djecu i njihove roditelje sa smiješkom na licu kao da za njih problemi ne postoje.
U utrci je sudjelovala i obitelj Fabijanić.
– Prošle godine sam sudjelovala s kćerkom Anom Magdalenom, a ove godine pridružio nam se suprug Krešimir. Puno nam znači što možemo pomoći malim doprinosom, kotizacijom koju smo platili i biti dio utrke, srce nam je puno. Osobe s Down sindromom su drugačije, ali su prekrasne i trebamo sve učiniti da ih integriramo, jer oni to zaslužuju – rekla je Gorana Vignjević-Fabijanić.
Dio ovog lijepog događaja od prošle godine su učenici zagrebačke II. gimnazije, a svoju humanost pokazuju kao volonteri u radionicama za djecu.
Nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture i voditeljica volonterske grupe u II. gimnaziji Mirna Radojičić izrazila je zadovoljstvo suradnjom s Udrugom za sindrom Down Zagreb.
– Preko volonterske grupe gimnazija puno truda i vremena ulaže u razvoj empatije, društvene korisnosti i socijalne uključivosti učenika. Na kraju oni zaključe da su veći dobitnici od onih kojima pomažemo. Podržavamo puno humanitarnih akcija, gimnazija organizira i božićni sajam koji je humanitarnog karaktera, doniramo udrugu koju odaberemo, jednom mjesečno se trudimo pomoći ranjivim društvenim skupinama – ispričala je Radojičić.
Gimnazija je već surađivala s udrugama ‘Krijesnica’, ‘Veliko srce, malom srcu’, ‘Mali zmaj’, zakladom ‘Biskup Josip Lang’.
– Za naše učenike je nešto najljepše kad mogu pokloniti svoje slobodno vrijeme i trud, podijeliti svoju ljubav s drugom djecom, pogotovo s djecom s Down sindromom koja su poznata kao djeca puna ljubavi i koja se vole družiti. Iz godine u godinu čekamo trenutak kada ćemo moći podijeliti ljubav s tom djecom – rekla je Radojičić.
Učenica II. gimnazije Lucija Todorić prvi put je sudjelovala kao volonterka na utrci ‘Run for Down’. Naglasila je kako je to za nju jedno lijepo iskustvo te je sretna što kao volonterka može pomoći u humanoj akciji.
Učenica Luna Cota na utrci je volontirala i prošle godine.
– Drago mi je da mogu pomoći drugima. Lijepo je što se organizira ovakva akcija za djecu s Down sindromom, ova djeca trebaju imati jednake prilike kao i druga djeca – rekla je Luna Cota, članica volonterske grupe II. gimnazije.
Osim sudjelovanjem u utrci, građani su mogli pomoći Udruzi za sindrom Down Zagreb donirajući sredstva kupnjom kreativnih radova članova udruge. Vrijedne ruke osoba s Down sindromom izradile su narukvice, svijeće, sapune, teglice, oslikale majice…
– Netko može više, netko manje, ali se iskorištavaju sve njihove mogućnosti. Tako se obogaćuje njihov dan, ali i život – rekla je voditeljica radionice Ana Listač-Kovač.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju
Poslušaj članak
Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.
Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.
Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.
Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.
Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.
Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.
Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.
Tko su Purger i Purgerica?
Za inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
Održan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
Franko ostvario zapažen rezultat na Svjetskom prvenstvu
-
VijestiPrije 7 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
in MREŽAPrije 20 satiZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
VijestiPrije 7 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Video / podcastPrije 2 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 20 satiOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu