Vijesti
Žene poduzetnice svakodnevno mijenjaju lice hrvatskog gospodarstva
Žene poduzetnice svojim radom i iznimnim postignućima mogu biti pokretači promjena te inspiracija drugim ženama. Važnu ulogu žena poduzetnica u poslovnom svijetu i društvu u cjelini godinama prepoznaje Hrvatska udruga poslovnih žena – Krug
U sklopu Svjetskog dana poduzetnica, u četvrtak je udruga Krug u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore dodijelila priznanja najuspješnijim poduzetnicama i menadžericama u 2024. godini.
Predsjednica udruge Krug, Sanja Putica, zahvalila je HGK-u na pomoći u radu udruge i podršci ženskom poduzetništvu. Naglasila je da žene poduzetnice svojom hrabrošću, inovativnošću, iskoracima u osobnom i poslovnom životu daju ogroman doprinos hrvatskom društvu.
Udruga Krug, koja je osnovana 1992. godine, od početka svog djelovanja vjeruje u istinsku viziju žene koja je poduzetnica i menadžerica, ali i žene koja ima i druge uloge.
– Žene poduzetnice otvaraju nova radna mjesta, uvode inovacije, otvaraju nove mogućnosti ostalim ženama koje u njihovom primjeru mogu vidjeti da žensko poduzetništvo nije uvijek jednostavno, ali udruga Krug je uvijek na raspolaganju – rekla je Putica. Naglasila je da su nagrađene žene poduzetnice svojim primjerima promijenile svoja okruženja, napravile iskorak i postale hrabre. Međutim, pred njima su novi uspjesi, a upravo im je dodijeljeno priznanje poticaj za budućnost.
Potpredsjednica HGK, Mirjana Čagalj, istaknula je da žene poduzetnice svojim idejama svakodnevno mijenjaju lice hrvatskog gospodarstva te time mijenjaju svijet oko sebe. Naglasila je da je potrebno podupirati žene na njihovom poslovnom putu, jer je to ključ za napredak gospodarstva i društva. Međutim, žene se još uvijek suočavaju s brojnim preprekama – od nejednakih plaća i manjka prilika do stereotipa.
– Podupirati žene znači ulagati u inovacije, razvoj i budućnost. Istraživanja pokazuju da raznolike radne sredine donose bolje rezultate i veće zadovoljstvo zaposlenika. Različite perspektive daju značajno pametnije odluke. Danas svaka žena kojoj damo priliku otvara vrata drugima. Stoga moramo stvarati sustave podrške kroz mentorstvo, prilike za razvoj, fleksibilne uvjete rada te promicati jednakost. Kad žene uspijevaju – cijelo društvo ide naprijed. Svaka žena koja je imala priliku zakoračiti u svijet poduzetništva i pokrenuti vlastitu priču zaslužuje priznanje – rekla je Čagalj.
Spomenula je da, prema posljednjim podacima FINE, 21,4 posto tvrtki je isključivo u vlasništvu žena, a kada se tome dodaju tvrtke u kojima su žene suvlasnice, udio ženskog poduzetništva raste najviše do 30 posto. Međutim, još uvijek ima prostora za daljnji rast. Osvrnula se i na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Naglasila je da udruga Krug promovira socijalno poduzetništvo.
– Društvo je prema osobama s invaliditetom deklarativno i socijalno osviješteno, ali još uvijek su barijere prisutne prema tim osobama, kao i prema svemu onome gdje sudjeluje ženska populacija. Vjerujemo da će se to brzo promijeniti – poručila je Čagalj.
Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević, istaknula je da je pitanje ravnopravnosti i položaja žena vrlo važno za Europsku uniju i Europsku komisiju. Naglasila je da se želi graditi Europska unija jednakosti. Stoga je donesena Direktiva o transparentnosti plaća, jer žene i muškarci nisu jednako plaćeni za isti rad. Važan akt je Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života, čime se želi omogućiti bolji balans između poslovnog i privatnog, a donesena je i Direktiva o ženama u upravnim odborima.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Goran Romek, istaknuo je da žensko poduzetništvo ima ključnu ulogu u oblikovanju konkurentnijeg i uključivijeg društva. Naglasio je da je, što se tiče ženskog poduzetništva, Hrvatska na tragu prosjeka Europske unije.
– Broj žena vlasnica obrta i poduzetnica iz godine u godinu konstantno raste. U Hrvatskoj je trenutno 1,4, a prosjek u Europskoj uniji je 1,5 – blizu smo prosjeka Europske unije po ženskom poduzetništvu. Međutim, puno moramo napraviti kako bismo taj prosjek dostigli – rekao je Romek. Najavio je da će Ministarstvo gospodarstva svojim mjerama dodatno poticati žene poduzetnice.
Dobitnica priznanja za poduzetnicu godine je Danijela Klešković, Viribus Unitus d.o.o. iz Dubrovnika. Dobitnica priznanja za poduzetnicu godine u socijalnom poduzetništvu je Željka Cindrić, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Cindić iz Ogulina, a dobitnica priznanja za menadžericu godine je Vedrana Tomić, Obrve d.o.o. iz Splita.
Ravnateljica Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, Željka Cindrić, rekla je da je sve počelo privatnom praksom 1996. godine, a 2009. godine proširenjem djelatnosti razvila se ustanova. U timu ustanove rade medicinske sestre i fizioterapeuti koji pružaju svakodnevnu njegu pacijentima u njihovim kućama.
– Danas je biti poduzetnica izazovno, ali i lijepo. Ne bih mijenjala svoj posao. Već sam 30 godina u ženskom poduzetništvu. U poduzetništvo sam otišla s 21 godinom, nakon tri godine staža u ogulinskoj bolnici, i nisam nikada požalila. Imam dobru podršku obitelji i dobar tim. Za naše pacijente kreiramo individualni pristup u zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji. Velik broj naših pacijenata zahtijeva gerijatrijsku skrb. Radimo s osobama s teškoćama, a provodimo i Bobath terapiju – ispričala je Cindrić.
Međunarodni pregled znanstvenih i stručnih izvora pokazuje da je uključivanje mladih u kriminalne mreže složen proces na koji utječu individualne ranjivosti, poput trauma, problema mentalnog zdravlja i zlouporabe psihoaktivnih tvari
Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je dvije publikacije koje upozoravaju na rastuće društvene i okolišne posljedice uzrokovane tržištem droga, ističući problem regrutiranja mladih u kriminalne mreže te negativan utjecaj proizvodnje i trgovine kokainom na okoliš.
Prva publikacija, pod naslovom ‘Rješavanje problematike uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama, izrađena je u okviru projekta Safe Futures koji predvodi Istraživački tim za politiku, programe i praksu pri Sveučilištu u Limericku, a temelji se na analizi 22 izvora, među kojima je deset akademskih radova i 12 izvora iz sive literature.
Međunarodni pregled znanstvenih i stručnih izvora pokazuje da je uključivanje mladih u kriminalne mreže složen proces na koji utječu individualne ranjivosti, poput trauma, problema mentalnog zdravlja i zlouporabe psihoaktivnih tvari, ali i utjecaj vršnjaka i obitelji te širi društveni čimbenici poput siromaštva, nasilja u zajednici i slabe socijalne kontrole.
Autori upozoravaju da kriminalne mreže sve češće koriste društvene mreže, šifrirane aplikacije i gaming platforme za pronalaženje i vrbovanje maloljetnika. Pri tome se služe metodama poput gamifikacije, odnosno predstavljanja kriminalnih aktivnosti kao izazova ili misija te emocionalnim pridobivanjem mladih kako bi kod njih stvorili osjećaj pripadnosti skupini.
Pregledom je identificirano osam područja intervencija koja pokazuju potencijal za sprječavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže. Među njima su obiteljski programi, školske inicijative s naglaskom na mentorstvo, intervencije u zajednici koje jačaju otpornost lokalnih sredina, mjere digitalne sigurnosti i prevencije internetskog vrbovanja, programi zapošljavanja koji mladima nude alternativu ilegalnoj ekonomiji te pravodobno uključivanje mladih u sustave podrške.
Posebno se naglašava važnost iskorištavanja takozvanih dohvatljivih trenutaka, odnosno razdoblja kada mladi dolaze u kontakt sa socijalnim, obrazovnim ili pravosudnim sustavom i spremniji su prihvatiti pomoć. Autori zaključuju da su najučinkovitiji pristupi oni koji istodobno djeluju na individualnoj, obiteljskoj, školskoj i društvenoj razini, uz međuresornu suradnju i prilagodbu intervencija potrebama lokalne zajednice.
Iako su dokazi o učinkovitosti pojedinih intervencija još ograničeni, pregled pokazuje da se razvija sve snažnija baza znanja koja može poslužiti kao temelj za oblikovanje politika i programa usmjerenih na sprječavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama.
Druga publikacija, ‘Kokain i okoliš: izgradnja temelja za mjerenje utjecaja’, prva je međunarodna ciljana politička analiza koju je EUDA izradila u okviru svojih geostrateških usluga. Nastala je u suradnji s peruanskom Nacionalnom komisijom za razvoj i život bez droga (DEVIDA), a temelji se na analizi 72 izvora, 42 intervjua s ključnim dionicima, dvjema fokusnim skupinama s 20 sudionika te internetskoj anketi provedenoj među 25 ispitanika.
Izvještaj analizira okolišne posljedice proizvodnje i trgovine kokainom te upozorava da se štetni učinci ne svode samo na krčenje šuma, nego uključuju i onečišćenje voda, tla i zraka te gubitak bioraznolikosti tijekom cijelog opskrbnog lanca – od uzgoja biljke koke do proizvodnje, krijumčarenja i krajnje potrošnje kokaina.
Navodi se da se tijekom prerade koke koriste velike količine kemikalija, među kojima sumporna i klorovodična kiselina, kerosin i benzin, čije nekontrolirano ispuštanje može ozbiljno ugroziti okoliš. Istodobno, mjerenje tih posljedica otežavaju prikrivena priroda ilegalnog tržišta droga, nedostatak početnih podataka i sigurnosni rizici za istraživače na terenu.
Autori stoga predlažu sustavni pristup praćenju koji bi objedinio satelitske snimke i analizu podataka dobivenih dronovima, laboratorijska ispitivanja uzoraka tla, vode i zraka te kvalitativna istraživanja poput intervjua i etnografskih studija. Kao primjer dobre prakse navode Peru, gdje Nacionalna komisija za razvoj i život bez droga i Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) već godinama prate površine pod uzgojem koke, dok je sustavno praćenje ostalih okolišnih posljedica još uvijek ograničeno.
Izvještaj također preporučuje jačanje suradnje međunarodnih i lokalnih institucija, korištenje pokazatelja poput praćenja pojedinih životinjskih vrsta radi procjene stanja šumskih ekosustava te primjenu umjetne inteligencije u analizi velikih skupova podataka i predviđanju područja povećanog rizika.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) navode kako obje publikacije pridonose boljem razumijevanju društvenih i okolišnih posljedica tržišta droga te predstavljaju podlogu za razvoj učinkovitijih politika prevencije, javnog zdravstva, suzbijanja organiziranog kriminala i zaštite okoliša.
Nije tu tek riječ o neizrecivoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije
Potresna i uznemirujuća, no usto i edukativna, putujuća je fotoizložba ‘Prava cijena megafarmi’ koju su jučer na zapadnoj šetnici zagrebačkog parka Zrinjevac upriličili Prijatelji životinja i Zelena akcija.
Ova izložba dio je građanskog otpora – vođen i pod sloganom Stop pilićarskoj ekobombi – protiv izgradnje masovnih industrijskih postrojenja za uzgoj, klanje i preradu peradi. Tek da podsjetimo, pokret ‘NE megafarmama’ usmjeren je protiv stranih i domaćih investitora koji planiraju izgraditi dvadesetak peradarskih megafarmi na području Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, što bi našoj zemlji, upozoravaju organizatori izložbe, donijelo neizrecivu ekološku katastrofu, a investitorima zavidan profit.
Pritom, očito, kapital pretjerano ne brine o golemim količinama amonijaka, fosfata, nitrata i stajskog gnoja koji nepovratno mogu onečistiti zrak, tlo i podzemne vode. Ekološki aktivisti također upozoravaju na utjecaj megafarmi na ljude, ne samo one koji žive u njihovoj blizini, nego i u susjednim županijama. Nepodnošljiv smrad i prekomjerna upotreba antibiotika na farmama dodatno će, kada je riječ o utjecaju na ljude, opteretiti i naš zdravstveni sustav.
Nije tu tek riječ ni o silnoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije.
Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije, upozorila je kako se diiljem Europe, tamo gdje postoji visoka koncentracija peradarskih megafarmi, građani žale na dugotrajno onečišćenje tla i podzemnih voda. Uz sve ostalo, Sivka je navela primjer ukrajinskih sela u blizini najvećeg peradarskog kompleksa u Europi, gdje su zabilježene razine nitrata u vodi dvanaest puta veće od dopuštenih.
Luka Oman predsjednik Prijatelja životinja, pozvao je nadležne institucije da ne šute nego da djeluju i da u potpunosti odbace sve projekte u postupku.
– Radi se o vrlo ozbiljnom problemu koji ne možemo riješiti jednom kada on postane svakodnevicom. Gdje megafarme dođu, života nema – rekao je Oman.
Izložbu ‘Prava cijena megafarmi’ zainteresirana javnost može pogledati i na web stranici ne-megafarmama.net.
Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije
Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.
Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i
mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju
Tko su Purger i Purgerica?
EPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
KOKAIN PREDNJAČI ‘Bijela pošast’ i ostale droge haraju Europom
Osobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
VijestiPrije 2 danaGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Anita bez cenzurePrije 9 satiOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
in MREŽAPrije 1 danALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 1 danRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
in MREŽAPrije 4 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
IntervjuPrije 3 danaFran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom
-
Civilno društvoPrije 4 danaR.E.A.D. program mijenja dječji odnos prema čitanju