Connect with us

Moderna vremena

Digitalno obrazovno okruženje za djecu s teškoćama u razvoju

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana web stranica Atollo Projecta koja nudi digitalne obrazovne sadržaje. Na vrhu stranice nalazi se logotip projekta, gumbi za prijavu i registraciju te traka za pretraživanje sadržaja. Ispod toga vidljiv je padajući izbornik za odabir kategorija i gumb za filtriranje sadržaja. U središnjem dijelu stranice nalazi se naslov "Ostalo", a ispod njega četiri kartice koje predstavljaju različite obrazovne materijale: IKT - digitalni obrazovni sadržaji iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Matematika 4 - materijali za matematičku razinu 4. Matematika 3 - sadržaji za matematičku razinu 3. Matematika 2 - sadržaji namijenjeni matematičkoj razini 2. Svaka kartica ima ilustraciju koja simbolizira predmet koji obrađuje, poput školskog pribora – knjiga, olovki i ravnala. Stranica izgleda pregledno i prilagođena je korisnicima.
Foto: Kristina Ferara Blašković

Projekt Atollo stvara inkluzivno digitalno obrazovno okruženje s ciljem unapređenja odgojno-obrazovnog procesa za učenike s teškoćama u razvoju. Kroz razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja, projekt omogućuje pristup prilagođenim nastavnim materijalima koji podržavaju razvoj matematičkih i digitalnih vještina. Voditeljica, Kristina Ferara Blašković, otkrila nam je više o ovoj značajnoj inicijativi.

Što je projekt Atollo, koji su njegovi glavni ciljevi i kome je namijenjen?

Atollo je međunarodni projekt financiran iz Erasmus + programa koji ima za cilj razviti inkluzivne digitalne obrazovne sadržaje namijenjene osobama s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te tako poboljšati njihovo iskustvo učenja.

Ova inicijativa uključuje suradnju među partnerima iz Hrvatske, Bugarske, Austrije, Njemačke, Islanda, Norveške, Irske i Australije, uključujući sveučilišta, škole za učenike s posebnim obrazovnim potrebama, obrazovno tehnološke kompanije, predstavnike javne i državne vlasti i nevladine organizacije. U okviru rada na projektu razvijeno je 45 jedinica odnosno digitalnih obrazovnih sadržaja od kojih je 40 namijenjeno stjecanju matematičkih vještina, a 5 stjecanju digitalnih. Sadržaji su podijeljeni na četiri različite razine (od jednostavnije do kompleksnije) i dostupni na šest jezika.

Digitalni obrazovni sadržaji osmišljeni su kao dodatna podrška učiteljima u provedbi kombiniranog učenja te pomoć u stvaranju individualiziranih i inkluzivnih okruženja za učenike s teškoćama. Platforma za učenje i stvoreni sadržaji namijenjeni su učenicima koji usvajaju gradivo na razini nižih razreda osnovne škole (5-10 godina), a mogu ih koristiti i stariji učenici s intelektualnim teškoćama.

Tko stoji iza projekta Atollo, tko su ključni dionici i kako se projekt financira?

Koordinator Atollo projekta je Profil Klett, a uključeno je ukupno 14 partnera. Iz Hrvatske tu su Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Škola za odgoj i obrazovanje Pula i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ostali partneri su Digital Technology Skills (Irska), Terawe (Irska), Matrix Internet (Irska), Central Queensland University (Australija), Charles-Hallgarten-Schule (Njemačka), Pädagogische Hochschule Oberösterreich (Austrija), University of Iceland (Island), National Association of Resource Teachers (Bugarska), Regional Center for the Support of the Process of Inclusive Education (Bugarska), Inland Norway University of Applied Sciences (Norveška).

Projekt Atollo financiran je sredstvima Europske unije u okviru Erasmus + programa i poziva za ‘Projekte usmjerene na budućnost’ u 2023. godini.

Kada je projekt Atollo pokrenut i u kojoj je fazi trenutačno?

Započeo je 1. siječnja 2024. godine, provedene su analize i istraživanja u kojima su se uspoređivali kurikulumi i obrazovni programi partnerskih zemalja, kategorizacija učenika s teškoćama, inkluzivni i posebni obrazovni sustavi, politike digitalnog obrazovanja te izazovi u provedbi inkluzivnog obrazovanja. Također je napravljen pregled literature o inkluzivnom i posebnom obrazovanju u partnerskim zemljama, a u analizu su uključeni i nalazi europskih organizacija, uključujući Europsku agenciju za posebne potrebe i inkluzivno obrazovanje (European Agency for Special Needs and Inclusive Education) te Eurydice.

Svrha tih istraživanja bila je da se identificiraju sličnosti i različitosti u svim partnerskim zemljama te izrade digitalni obrazovni sadržaji koji su primjenjivi u svih osam država koje sudjeluju u projektu. Istraživanja su pokazala da su ishodi učenja u matematici, kod djece od pet do 10 godina, najsličniji u naših osam partnerskih zemalja. Osim matematike, izradili smo i pet jedinica/digitalnih sadržaja koji su namijenjeni stjecanju kompetencija iz područja digitalne pismenosti.

Izrađeno je ukupno 45 digitalnih obrazovnih jedinica na šest jezika – engleskom, islandskom, norveškom, bugarskom, njemačkom i hrvatskom. Od tog broja, 40 jedinica odnosi se na područje matematike te su osmišljene kako bi podržale širok spektar potreba učenika s teškoćama, od vrlo kompleksnih do umjerenih obrazovnih potreba.

Izrada sadržaja uključivala je suradnju brojnih stručnjaka – autora (mahom učitelja koji izravno rade s djecom s posebnim odgojnim-obrazovnim potrebama), urednika, stručnjaka za digitalne sadržaje koji su razvijali interaktivne aktivnosti, IT-stručnjaka, animatora i lektora. U izradi animacija na stranim jezicima snimljeni su i glasovi izvornih govornika drugih jezika, pa nam je tako primjerice Norveško veleposlanstvo u Zagrebu pomoglo snimiti animacije na norveškom jeziku i na tome smo im iznimno zahvalni.

U ovom trenutku provodi se takozvano pilot-testiranje digitalnih obrazovnih sadržaja u obrazovnim sustavima triju zemalja – Hrvatske, Njemačke i Bugarske – koje će trajati do kraja lipnja 2025. godine. Cilj pilot-testiranja je unaprjeđenje sadržaja za djecu s teškoćama na temelju povratnih informacija učitelja, roditelja i skrbnika. Evaluaciju provodi Sveučilište Inland iz Norveške u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Na kojim principima se temelji Atollo i koje inovacije donosi?

Projekt Atollo temelji se na inkluzivnosti, digitalnoj pristupačnosti, međunarodnoj suradnji i znanstvenoj utemeljenosti. Cilj mu je osigurati ravnopravan pristup obrazovanju za učenike s teškoćama kroz prilagođene digitalne sadržaje. Inovacija projekta očituje se u stvaranju interaktivnih obrazovnih jedinica na različitim razinama učenja koje su izrađene u suradnji s međunarodnim timom stručnjaka te testirane u stvarnom obrazovnom okruženju. Sadržaji su posebno usmjereni na razvoj matematičkih i IKT kompetencija, koje su ključne za stjecanje svakodnevnih vještina i digitalnu pismenost učenika s teškoćama.

Koje su glavne tehnologije korištene u projektu Atollo?

Svi digitalni obrazovni sadržaji nalaze se na platformi Atollo IZZI Digital. Riječ je o suvremenoj digitalnoj obrazovnoj platformi koju je razvio Profil Klett, a koja omogućuje bogat interaktivan sadržaj prilagođen učenicima s teškoćama. Platforma nudi različite vrste zadataka, animacije, igre, vizualne prikaze i druge interaktivne aktivnosti koje olakšavaju razumijevanje kompleksnih koncepata, osobito u području matematike.

Jedna od ključnih značajki IZZI platforme je njezina pristupačnost. Sadržaji su dizajnirani u skladu s načelima digitalne pristupačnosti, što uključuje mogućnosti prilagodbe veličine fonta, promjena fonta u font za disleksiju, kontrasta, korištenje zvučnih zapisa te jednostavno i intuitivno sučelje. Time se učenicima s različitim vrstama teškoća omogućuje ravnopravan i učinkovit pristup obrazovanju. Platforma je dostupna putem interneta i može se koristiti na različitim uređajima što dodatno doprinosi njezinoj fleksibilnosti i primjeni u učionici i kod kuće.

Koliko je djece  i učitelja uključeno u projekt i kakvi su njihovi dojmovi?

U testiranju sudjeluje 120 učitelja te 15 škola i centara za odgoj i obrazovanje iz Hrvatske, Njemačke i Bugarske. Najveći broj učitelja uključen je iz Hrvatske, gdje se u testiranje materijala uključilo deset centara za odgoj i obrazovanje i jedna škola za odgoj i obrazovanje. Više od 400 učenika s teškoćama imat će priliku koristiti sadržaje. Dojmove je u ovoj fazi teško reći, drago nam je da je puno škola i centara pokazalo interes.

Što će biti nakon pilot faze?

Nakon završetka pilot faze, slijedi znanstvena evaluacija digitalnih sadržaja. Na temelju dobivenih rezultata i povratnih informacija, sadržaji će se unaprijediti, a bit će izrađen i inkluzivni digitalni priručnik s preporukama za rad s učenicima s teškoćama. Svi materijali nakon dorade bit će javno dostupni i potpuno besplatni, dani na raspolaganje svim zemljama i svim zainteresiranim dionicima putem Atollo mrežne stranice.

Znanost

ISTRAŽIVANJE Kava uzrokuje ‘plitak’ san, a da to ne znate

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pogled odozgo na bijelu šalicu kave s uzorkom pjene koja podsjeća na nasmiješeno lice.
Foto: Pixabay
Piše: Sanja Pucak

Za kofeinske fanatike ili bilo koga tko popodne ‘potone’, koliko kasno u danu piti kavu dugo je otvoreno pitanje, piše njemačka novinska agencija dpa

Poslušaj članak

Ovisno o tome koliko se rano netko budi ili popije svoju prvu šalicu, prijedlozi se kreću od toga da se kava ne pije nakon podneva do toga da se ne bi trebala piti nakon 15 sati.

Ispijanje kave kasnije, smatra se, moglo bi značiti noćno zurenje u strop bez obzira na to koliko ste umorni.

No, prema znanstvenicima s Medicinskog sveučilišta Wroclaw u Poljskoj, na ovu se ‘kontroverziju’ pogrešno gleda – problem nije odgađa li kava san, već što se događa noću s mozgom zahvaljujući kofeinu.

Učinci se ne manifestiraju uvijek kao kraći san ili poteškoće s usnivanjem, otkrio je tim, upozoravajući da se šteta kvaliteti noćnog odmora nanosi izazivanjem ‘plitkog’ sna.

– Tijelo može provesti osam sati u krevetu, ali mozak se možda neće u potpunosti obnoviti – poručuju znanstvenici, navodeći podatke dobivene elektroencefalografijom ili snimanjem mozga EEG-om.

– Ljudi često nisu toga svjesni – objasnilo je sveučilište u priopćenju za javnost, ističući da kava različito utječe na ljude ovisno o nizu čimbenika, uključujući dob, metabolizam, kondiciju i stres.

– EEG nam omogućuje da vidimo ne samo spava li osoba, već i kako spava mozak – rekla je profesorica Donata Kurpas.

Što to znači za vašu konzumaciju kave?

Zaključci istraživanja sugeriraju da bi svatko tko želi poboljšati svoj san trebao dati svome tijelu dovoljno vremena da u potpunosti metabolizira ukupni unos kofeina prije sumraka.

– Kofein nije ni dobar ni loš – kaže Kurpas.

– To je biološki aktivna tvar čiji učinci ovise o dozi, dobu dana, dobi, načinu života, kvaliteti sna, opterećenju stresom i individualnoj osjetljivosti.

 Za neke ljude jutarnja kava može biti jednako rizična kao i kava prije spavanja za druge.

– Kvantitativna EEG analiza otkriva suptilnije promjene, poput smanjene aktivnosti sporih valova, što je važan marker dubine sna i njegovog obnavljajućeg učinka – istaknula je, upozoravajući da učinci mogu proći nezapaženo kod ljudi koji pogrešno vjeruju da su se dobro naspavali.

Nastavite čitati

Moderna vremena

Održana peta konferencija ‘Pristupačna budućnost’

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazana velika skupina sudionika konferencije okupljena u konferencijskoj dvorani nakon završetka događaja. Ljudi stoje i sjede u nekoliko redova ispred pozornice, a među sudionicima su i osobe koje koriste invalidska kolica, što dodatno naglašava inkluzivni karakter konferencije. U pozadini dominira veliki ekran s natpisom „Pristupačna budućnost” i porukom „Zahvaljujemo na sudjelovanju!”, uz vizualne elemente povezane s tehnologijom, umjetnom inteligencijom i pristupačnošću. Na ekranu se također vide simboli za različite oblike pristupačnosti, poput invalidskih kolica, vida i sluha. Dvorana je elegantno uređena, s crvenim stolicama, velikim lusterima i dekorativnim stropom. U prvom planu nalaze se prazni redovi stolica, dok su sudionici okupljeni oko pozornice za zajedničko fotografiranje. Atmosfera djeluje profesionalno, svečano i prijateljski, a fotografija odaje dojam uspješnog i dobro posjećenog događaja.
Foto: HAKOM

Zaključeno je kako tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena

Poslušaj članak

U Zagrebu je 2. lipnja 2026. godine održana peta međunarodna konferencija ‘Pristupačna budućnost’, u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovnog dnevnika.

Konferencija je okupila predstavnike regulatornih tijela, industrije, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i osobe s invaliditetom, s ciljem jačanja dijaloga o pristupačnosti i ravnopravnom uključivanju u sve digitaliziranije društvo.

Prema dostupnim podacima, oko 17 posto stanovništva Hrvatske ima neku vrstu invaliditeta, što dodatno naglašava potrebu za sustavnim uklanjanjem digitalnih i fizičkih prepreka. Konferencija ‘Pristupačna budućnost’ već petu godinu služi kao prostor za razmjenu iskustava, primjera dobre prakse i raspravu o izazovima koji i dalje postoje.

Ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta istaknuo je kako pristupačna budućnost znači društvo u kojem su usluge univerzalno dostupne svima. Naglasio je da tehnologija ima smisla samo ako je dostupna svim građanima te da pristupačnost nije pitanje samo jedne skupine, nego kvalitete života i uključivog društva u cjelini. Govorio je i o ulozi HAKOM-a kroz regulatorni rad, zaštitu korisnika, razvoj pristupačnih komunikacijskih usluga i suradnju s udrugama, akademskom zajednicom i javnim institucijama.

Posebno je istaknuta dugogodišnja suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te zajednički projekti vezani uz pristupačnost prijevoza. Kroz suradnju FER-a, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, HAKOM-a i udruga osoba s invaliditetom razvijena su brojna pristupačna rješenja, uključujući komunikacijske ploče postavljene na željezničkim kolodvorima i u vlakovima. U nadzoru provedenom krajem 2025. utvrđeno je da je 65 vlakova prilagođeno osobama s invaliditetom, čime je gotovo dosegnut nacionalni cilj od 68 prilagođenih vlakova.

Velik dio programa bio je posvećen umjetnoj inteligenciji i njezinoj ulozi u povećanju pristupačnosti. Istaknuto je da AI već danas omogućuje automatsko titlovanje, opisivanje sadržaja, pretvaranje govora u tekst te razvoj asistivnih i robotskih pomagala koja mogu povećati samostalnost osoba s invaliditetom. Istodobno je upozoreno na novu vrstu ranjivosti koja nastaje oslanjanjem na tehnologiju – u situacijama kada uređaji ili mreže prestanu raditi osobe mogu izgubiti mogućnost komunikacije, kretanja ili pristupa informacijama. Zato je naglašena potreba razvoja pouzdanih, sigurnih i dostupnih sustava.

U uvodnim obraćanjima govorilo se i o važnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom te o digitalnoj pristupačnosti kao preduvjetu ravnopravnog sudjelovanja u svakodnevnom životu.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom upozorio je na izazove poput nedovoljno pristupačnih mrežnih stranica, neujednačene primjene standarda i potrebe za većim uključivanjem osoba s invaliditetom u razvoj i testiranje digitalnih rješenja. Naglašeno je kako digitalna pristupačnost ne smije biti opcija, nego standard.

Na konferenciji su predstavljena i konkretna regulatorna iskustva te tehnološka rješenja iz Hrvatske i inozemstva. Posebnu pažnju privukla je panel rasprava o utjecaju umjetne inteligencije na život osoba s invaliditetom, koju je moderirala Željka Car s FER-a. Sudionici panela govorili su o važnosti dostupnosti tehnologije, ulozi AI alata u svakodnevnom životu slijepih i gluhih osoba te o važnosti fizičke pristupačnosti i mobilnosti.

Predstavljena su i rješenja poput aplikacije TapSOS za neverbalno kontaktiranje hitnih službi, sustava za testiranje digitalne pristupačnosti pomoću umjetne inteligencije te hrvatske aplikacije AISight, namijenjene slijepim i slabovidnim osobama za opisivanje okoline.

Konferencija je zaključena svečanošću projekta Poslovnog dnevnika ‘Iskustvo zlata vrijedi’, na kojoj su dodijeljena priznanja tvrtkama i studentima uključenima u programe stručne prakse. Zaključeno je kako tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena.

Nastavite čitati

Moderna vremena

Koristimo li AI alate za pisanje životopisa?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje stiliziranu ilustraciju mozga koji izgleda kao da je izrađen od električnih i računalnih sklopova. Mozak je izgrađen od tankih, svjetlucavih žica i linija koje podsjećaju na neurone, ali u obliku električnih spojeva. Cijela slika ima plavičaste i tirkizne tonove, a središte mozga emitira blagu svjetlost, dajući dojam moderne tehnologije i digitalne inteligencije.
Foto: Pixabay

Dok poslodavci već dulje vrijeme koriste umjetnu inteligenciju kako bi unaprijedili selekcijske procese, od početnog filtriranja životopisa do analize kandidata u završnim krugovima intervjua, pitanje koje se sve češće nameće jest: prate li kandidati taj trend?

Poslušaj članak

Koriste li i oni AI alate kako bi oblikovali svoje životopise i motivacijska pisma, ili i dalje vjeruju isključivo vlastitim riječima? Upravo to bilo je u fokusu ankete koju je provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po brendu MojPosao.

AI kao alat, ali i dilema kandidata

Prema rezultatima, svaka treća osoba (34%) već koristi umjetnu inteligenciju prilikom pisanja životopisa. Za mnoge je to postalo gotovo nužan korak, osobito pri prijavama u velikim kompanijama gdje automatizirani sustavi često odlučuju o prolasku prvog kruga selekcije. Dio ispitanika pritom ističe kako smatraju logičnim da i kandidati posegnu za istim alatima koje poslodavci već koriste.

S druge strane, petina ljudi (21%) još uvijek ne koristi umjetnu inteligenciju u te svrhe, ali planira početi. Kao ključni razlog navode potrebu za dodatnom podrškom u oblikovanju kvalitetnijih prijava, posebice kada je riječ o gramatičkoj ispravnosti i jasnijem strukturiranju sadržaja. Ipak, naglašavaju kako pritom žele zadržati osobni pečat i autentičnost.

Autentičnost je ujedno i glavni razlog zašto 45% ispitanika uopće ne koristi umjetnu inteligenciju pri pisanju životopisa i motivacijskih pisama, niti to planira u budućnosti. Smatraju da AI ne može vjerodostojno prenijeti osobnost, motivaciju i specifične nijanse koje čine kandidata jedinstvenim. Osim toga, dio njih upozorava da pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju može oslabiti naše sposobnosti promišljanja i izražavanja.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu