Vijesti
Studijski programi na ERF-u stupovi su razvoja inkluzije
Dan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u ponedjeljak je obilježen svečanom sjednicom
Poslušaj članak
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (ERF) svojim predanim radom daje značajan doprinos akademskoj zajednici i društvu u cjelini. Fakultet je danas prepoznatljivo središte izvrsnosti u području edukacijske rehabilitacije, logopedije i socijalne pedagogije.
Dan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj u ponedjeljak je obilježen svečanom sjednicom kojom je predsjedao dekan ERF-a Ante Bilić Prcić, prodekanica za znanost Ana Katušić, prodekan za nastavu i studente Luka Bonetti te prodekan za poslovanje Marijan Pavlović.
Ovom sjednicom ujedno je obilježena 63. obljetnica postojanja i djelovanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Uz brojne studente, bivše i sadašnje profesore fakulteta, svečanosti su nazočili ravnatelji ustanova za osobe s invaliditetom, dekani drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te gosti iz inozemstva.
Prigodnim riječima nazočne je pozdravio rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić koji je istaknuo da Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet svojim radom čini dobro drugima u svakom pogledu.
– Ljudi na ovom fakultetu daju sebe kroz edukaciju studenata koji će kasnije u svom radu pomagati društvu. To je neprocjenjivo – rekao je rektor Lakušić. Naglasio je osobito veliki interes za studij logopedije.
– Na ovaj studijski program upisuje se 50 studenata, a 356 potencijalnih studenata je zainteresirano. ERF može ponuditi i više nego što nudi trenutno, ali iskorake moramo činiti vezano za ono što je ključno, a to je znanstvena i nastavna infrastruktura. S dekanom fakulteta radimo kako bismo taj element osigurali. Kada stvaramo stručnjake koji su društvu sve potrebniji, moramo stvarati i adekvatne uvjete – rekao je Lakušić.
Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i osobe s invaliditetom Mirela Šentija-Knežević istaknula je da se tijekom 63 godine na ERF-u obrazovalo mnogo generacija studenata, a većina njih zaposlena je u gradskim ustanovama u području zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja. Spomenula je da Grad Zagreb prepoznaje doprinos ERF-a kroz brojne zajedničke programe i projekte, među kojima je jedan i u području rane intervencije.
– Stručnjaci, profesori s ERF-a sudjeluju i u brojnim gradskim povjerenstvima, radnim skupinama, što govori u prilog tome da Grad Zagreb prepoznaje izvrsnost i znanost u planiranju svojih politika, intervencija i mjera. Brojne aktivnosti smo napravili zajedno u području prevencijskih znanosti ranog razvoja, a i mentalnog zdravlja – rekla je Šentija-Knežević. Zaželjela je fakultetu uspjeh u daljnjem radu te poručila da će Grad Zagreb i dalje biti partner u projektima.
Izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladeži Ivana Pavić-Šimetin istaknula je da su sva tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu stupovi razvoja društva u smislu dobrobiti i inkluzije. Izrazila je zadovoljstvo što je kao školska liječnica mogla surađivati sa stručnjacima koji su završili ERF.
Čestitajući obljetnicu ERF-a, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Jadranka Žarković istaknula je da 120 djelatnika i oko 200 tisuća studenata jamče ispunjavanje važne društvene zadaće – pomaganja slabijima i inkluzije.
– Svaki studij od svojih studenata traži marljivost, upornost i izvrsnost u stjecanju novih znanja i vještina, ali je malo onih koji kod svojih studenata razvijaju empatiju, altruizam i osjećaj solidarnosti prema skupinama ljudi kojima uz stručnu pomoć treba i emocionalna podrška. Upravo to čini Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Danas živimo u doba kada se postavlja pitanje opravdanosti nekih visokoškolskih obrazovnih programa, a to nikako nije slučaj s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, jer su edukacijski rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi nasušno potrebni našem društvu – pojasnila je Žarković.
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Majda Burić, izrazila je veliko poštovanje i zahvalnost stručnjacima koji završe ERF za sve što rade za ranjive skupine društva, ali i za razvoj znanosti i prepoznatljivost RH u međunarodnom znanstvenom okruženju.
– U društvu nam nikada nije dovoljno solidarnosti i izvrsnosti, a to su načela kojima se vodite i naše društvo činite boljim, zaštićenijim i sigurnijim – poručila je studentima i djelatnicima ERF-a Burić.
Svečanost je svojim nastupom uveličala klapa Sorelo koju čine studentice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, ali i studentice drugih fakulteta.
U sklopu svečanosti dodijeljene su nagrade najboljim studentima u akademskoj godini 2023./2024. i najboljim studentskim projektima. Također, nagrade i priznanja dobili su djelatnici fakulteta, suradne institucije i pojedinci.
Među dobitnicima Dekanove nagrade je studentica prve godine diplomskog studija edukacijske rehabilitacije Patricija Hrastić iz Varaždina.
– Ova nagrada je odraz mog truda i rada. Vjerujem da će mi i u budućnosti otvoriti vrata. Voljela bih započeti svoj rad u jednom od centara za odgoj i obrazovanje za osobe s teškoćama, željela bih izravno raditi s djecom i mladima s teškoćama. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet sam upisala jer me oduvijek zanimao rad s ljudima i željela sam raditi nešto u čemu ću biti dio obitelji, a upravo edukacijski rehabilitatori nisu samo 45 minuta s djecom u nekom tretmanu, nego su na neki način dio obitelji. Jako je važan rad s obitelji, a rad s djecom me ispunjava – rekla je Patricija.
Naglasila je da je i kroz praksu tijekom studija stekla dovoljno znanja, a za nju su najkorisniji bili savjeti mentora o načinu rada, kako se odnositi prema roditeljima i drugim stručnjacima kako bi suradnja bila uspješna.
– Svima koji se žele osjećati ispunjeno i korisno u životu te žele da im je svaki dan drugačiji, preporučujem da upišu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Na ovom fakultetu je puno prakse i vježbe, profesori su sjajni. Završetkom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta radi se posao koji je poziv – poručila je Patricija.
Kao izvanredna studentica studijskog programa edukacijske rehabilitacije, Dekanovu nagradu je dobila i Kristina Ninić iz Rijeke, koja je u međuvremenu završila fakultet i odrađuje pripravnički staž u posebnom razrednom odjeljenju jedne osnovne škole.
– Za mene ova nagrada predstavlja veliki ponos, s obzirom na to da sam paralelno radila u dječjem vrtiću i studirala. Pokazala sam da sam se uspješno nosila s radom i studijem. Kroz takvo studiranje imala sam prilike raditi s djecom s određenim teškoćama i osobama s invaliditetom. Mogla sam čuti jedinstvene priče koje su me na neki način inspirirale. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet me oduvijek zanimao, a prije toga sam završila studij ranog predškolskog odgoja. Kao odgojitelj radila sam četiri godine, a u tom radu sam se susrela s djecom koja su imala određena oštećenja. Smatrala sam da nisam dovoljno osposobljena da im pružim podršku koja će im omogućiti da maksimalno ostvare svoje potencijale. Konkretno, imala sam jednu slabovidnu djevojčicu, a bilo je malo dokumentacije o načinu kako mogu prilagoditi svoj pristup za njezino uspješno funkcioniranje. To mi je bio poticaj da se upišem na ERF – ispričala je Kristina.
Naglasila je da je na ERF-u poticajno okruženje koje nastoji potaknuti kreativnost studenata, a bitno je i to što se fakultet ne bazira samo na teoriji nego i na puno prakse.
– Praktično iskustvo je blago koje nosim s ovog fakulteta, ali i dobra poznanstva i prijateljstva koja mi pomažu u privatnom životu te u profesionalnom rastu i razvoju – poručila je Kristina.
Nije tu tek riječ o neizrecivoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije
Potresna i uznemirujuća, no usto i edukativna, putujuća je fotoizložba ‘Prava cijena megafarmi’ koju su jučer na zapadnoj šetnici zagrebačkog parka Zrinjevac upriličili Prijatelji životinja i Zelena akcija.
Ova izložba dio je građanskog otpora – vođen i pod sloganom Stop pilićarskoj ekobombi – protiv izgradnje masovnih industrijskih postrojenja za uzgoj, klanje i preradu peradi. Tek da podsjetimo, pokret ‘NE megafarmama’ usmjeren je protiv stranih i domaćih investitora koji planiraju izgraditi dvadesetak peradarskih megafarmi na području Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, što bi našoj zemlji, upozoravaju organizatori izložbe, donijelo neizrecivu ekološku katastrofu, a investitorima zavidan profit.
Pritom, očito, kapital pretjerano ne brine o golemim količinama amonijaka, fosfata, nitrata i stajskog gnoja koji nepovratno mogu onečistiti zrak, tlo i podzemne vode. Ekološki aktivisti također upozoravaju na utjecaj megafarmi na ljude, ne samo one koji žive u njihovoj blizini, nego i u susjednim županijama. Nepodnošljiv smrad i prekomjerna upotreba antibiotika na farmama dodatno će, kada je riječ o utjecaju na ljude, opteretiti i naš zdravstveni sustav.
Nije tu tek riječ ni o silnoj patnji životinja, uzgojenih za brzo klanje, nego i o psihofizičkom zdravlju radnika na megafarmama koji često oboljevaju od posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije.
Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije, upozorila je kako se diiljem Europe, tamo gdje postoji visoka koncentracija peradarskih megafarmi, građani žale na dugotrajno onečišćenje tla i podzemnih voda. Uz sve ostalo, Sivka je navela primjer ukrajinskih sela u blizini najvećeg peradarskog kompleksa u Europi, gdje su zabilježene razine nitrata u vodi dvanaest puta veće od dopuštenih.
Luka Oman predsjednik Prijatelja životinja, pozvao je nadležne institucije da ne šute nego da djeluju i da u potpunosti odbace sve projekte u postupku.
– Radi se o vrlo ozbiljnom problemu koji ne možemo riješiti jednom kada on postane svakodnevicom. Gdje megafarme dođu, života nema – rekao je Oman.
Izložbu ‘Prava cijena megafarmi’ zainteresirana javnost može pogledati i na web stranici ne-megafarmama.net.
Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije
Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.
Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i
mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju
Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne
Nisu tako rijetki slučajevi da su neki stanovnici Zagreba kupovali stanove u zgradama s četiri ili pet katova, bez lifotva, a u međuvremenu stekli invaliditet i počeli se kretati u invalidskim kolicima ili uz pomoć štaka. Za te je ljude ugradnja dizala postalo pitanje od ključne važnosti, nešto bez čega je njihov društveni život sveden na minimum, a izolacija postala tegobna svakodnevica.
Svjesna ovog gorućeg problema, zagrebačka je Gradska uprava osmislila pet programa revitalizacije metropole, među koje spada i ugradnja liftova u zgradama u kojima žive osobe s invaliditetom i teže pokretljivi građani u trećoj životnoj dobi.
Riječ je ovdje o državnom programu, Vlada RH ugradnju liftova sufinancira s 33 posto, Grad Zagreb na sebe je preuzeo pokrivanje troškova od 50 posto, a ostatak plaćaju suvlasnici zgrada. Ovog trenutka u tu je svrhu Grad iz proračuna osigurao milijun eura, koji su predviđeni za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova te stručni nadzor. Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne. Javni poziv za ugradnju dizala otvoren je do 31. kolovoza.
Rečeno je to na konferenciji za medije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta koji su, jučer u Gradskoj upravi, predstavili svih pet programa za revitalizaciju Zagreba.
Kako je rekao gradonačelnik Tomašević, programi su osmišljeni kako bi podigli kvalitetu života građana, brinuli o kulturnoj baštini i razvijali otpornost grada na klimatske promjene te poticali nova ulaganja u komunalne projekte.
– Ulažemo i u ovakve projekte jer želimo da naš grad izgleda ljepše, da budemo ponosniji na Zagreb, da posjetitelji više uživaju u njemu, a prije svega da građani imaju ugodnije okruženje za život. Najvažnije nam je da ljudi u svom gradu imaju bolju kvalitetu života – kazao je gradonačelnik Tomašević.
Najveći dio ulaganja odnosi se na obnovu pročelja višestambenih zgrada, a u gradskom je proračunu za tu namjenu osigurano 6,3 milijuna eura.
Tko su Purger i Purgerica?
RIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
ALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
PRAVA CIJENA MEGAFARMI Gdje farme dođu, života nema
-
VijestiPrije 2 danaGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 19 satiALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
In MetropolaPrije 7 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
in MREŽAPrije 19 satiRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
in MREŽAPrije 4 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
IntervjuPrije 3 danaFran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom