Hrvatska udruga za epilepsiju u nedjelju je na Europskom trgu tradicionalnom manifestacijom ‘Bicikliraj za epilepsiju’ obilježila Ljubičasti dan
Poslušaj članak
Unatoč lošem vremenu, Zagrepčani su 16. godinu zaredom bicikliranjem središtem grada iskazali podršku i solidarnost s osobama oboljelima od epilepsije. U polusatnoj vožnji biciklima također su sudjelovali oboljeli i liječnici.
Istovremeno su zainteresiranim građanima dijeljeni edukativni materijali i letci s uputama kako pomoći oboljelima od epilepsije. Manifestaciju su izvedbom ljubičaste himne ‘Malo ljubičastiji’ uveličali polaznici glazbene škole ‘El Musicante’ te zumbom članovi rekreacijskog centra ‘Jump In’.
Jedna od oboljelih koja je biciklirala sa svojim ocem je 13-godišnja Ema.
– Volim se voziti biciklom, osobito preko ljeta. Volim igrati i odbojku. Drago mi je što danas bicikliram i tako svojim sudjelovanjem pomažem drugim oboljelima – rekla je Ema Čutunić iz Vrbovca.
Majka Renata Sović-Čutunić istaknula je da svake godine obitelj sudjeluje u manifestaciji ‘Bicikliraj za epilepsiju’. Ema je oboljela od epilepsije s dvije godine.
– Kod Eme se radi o žarišnoj epilepsiji. Pri napadajima je imala mljackanje, odsutnost, automatizme rukom. Epileptički napadaji su se javljali po nekoliko puta dnevno, ali i po mjesec dana nije bilo napadaja. Trenutno je Emino stanje dobro, nakon izvršene operacije. Najveći trag epilepsija je ostavila na njezinu koncentraciju, ali inače Ema nije drugačija od druge djece – ispričala je Sović-Čutunić.
Od epilepsije boluje i osmogodišnji Šimun. Kod dječaka se prvi epileptički napadaj javio u dobi od pet godina.
– Do epileptičkog napadaja došlo je iznenada. Međutim, promjene u njegovom ponašanju primijetila sam godinu dana prije napadaja. Bio je izuzetno mirno dijete, a s četiri i pol godine ponašanje se promijenilo. Borio se i s popodnevnim spavanjem. Do napadaja je došlo nakon jedne proslave rođendana. Napadaj je bio jači, generalizirani, a drugi je uslijedio uvečer kad je zaspao – to je bio parcijalni napadaj koji je bio izuzetno kratak. Nakon toga pet mjeseci nije bilo napadaja, a zatim su se ponovno javili. Nakon promjene lijekova Šimun nije imao napadaje dvije godine, ali su se opet pojavili. Radi se o napadima za vrijeme popodnevnog i noćnog spavanja. Zahvaljujući ponovnoj promjeni lijekova, Šimun trenutno nema napadaje, od zadnjeg napadaja prošlo je šest mjeseci – ispričala je majka Melita Sučić.
Naglasila je da Šimun, koji pohađa drugi razred, ima teškoće u čitanju i usvajanju gradiva iz matematike. Zahvalna je što njezin sin ove godine ima veliku podršku učiteljice, dok prethodna učiteljica nije imala nikakvo razumijevanje za njega. Također nije bio prihvaćen niti od vršnjaka u razredu.
– Ove godine Šimun je u razredu s manjim brojem djece te mu se učiteljica može posvetiti i trudi se da lakše usvoji gradivo. Međutim, nije nam bitan uspjeh u školi koliko nam je bitno Šimunovo zdravlje – rekla je Sučić.
Još kao šestomjesečna beba epileptičke napadaje imao je Damir Đurić. Danas više nema napadaje jer je prije šest godina izvršena operacija.
– Mojim roditeljima je bilo teže nego meni, jer kao dijete nisam mogao shvatiti svoje stanje. Srećom, naišao sam na dobro razumijevanje svoje okoline pa i poslodavca. Danas sam u mirovini jer imam i druge zdravstvene probleme – rekao je Đurić.
Predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju, neurologinja Ana Sruk, istaknula je da u Hrvatskoj od epilepsije najčešće boluju djeca do desete godine života i stariji od 65 godina. Liječenje epilepsije uglavnom je uspješno. Kod 70% oboljelih medikamentoznim liječenjem mogu se kontrolirati epileptički napadaji, dok su neki oboljeli farmakorezistentni, odnosno otporni na liječenje lijekovima, te su kandidati za kirurško liječenje.
„- Epilepsija predstavlja široku lepezu različitih stanja i poremećaja pa tako postoje i neki teški oblici epilepsije koji se često manifestiraju u dječjoj dobi, poput epileptičkih encefalopatija. Oni narušavaju kvalitetu života te dovode i do određene razine invaliditeta – pojasnila je Sruk.
Naglasila je da, unatoč razvijenosti društva, još uvijek postoji stigma i diskriminacija oboljelih, posebno kod upisivanja u dječje vrtiće ili kod zapošljavanja u odrasloj dobi.
– Cilj Hrvatske udruge za epilepsiju je raditi na poboljšanju kvalitete života oboljelih organizacijom javnozdravstvenih manifestacija, ali i drugim vrstama edukacije. Osobe s epilepsijom mogu kvalitetno živjeti ako ih društvo prihvaća, ako nema predrasuda – naročito od poslodavaca. Osobito je važna potpora obitelji. Oboljeli trebaju prihvatiti život s epilepsijom i govoriti o njoj. To je bolest kao i svaka druga. Ne proizlazi stigma uvijek iz društva, nego se i osobe oboljele od epilepsije same, iz različitih razloga, osjećaju manje vrijednima te si tako otežavaju život. Stoga treba potražiti podršku i kroz iskustva drugih koji prolaze isto što i oni. Često je epilepsiji pridružena anksioznost ili depresija, vjerojatno zbog naravi bolesti i stigme, te treba potražiti i psihološku pomoć – objasnila je Sruk.
Ovogodišnja manifestacija ‘Bicikliraj za epilepsiju’ održana je pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva i gradonačelnika Grada Zagreba.
Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo Mirela Šentija Knežević rekla je da Grad Zagreb godinama daje podršku Hrvatskoj udruzi za epilepsiju.
– Važno je da svi budemo odgovorni građani koji će pružiti pomoć oboljelima od epilepsije u svakom trenutku – u slučaju epileptičkog napadaja, ali i u smanjenju predrasuda. Ne smijemo biti društvo koje nema razumijevanja za bolesne, ne smijemo biti društvo u kojem oboljeli često, zbog nerazumijevanja poslodavaca ili šire okoline, skrivaju svoju bolest. Danas smo ovdje da širimo svijest o tome koliko je važno inkluzivno društvo i koliko je važna podrška na svim razinama – poručila je Šentija Knežević.
Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je da je zadaća ne samo zdravstvenog sustava, već i cijelog društva – podizanje svijesti o epilepsiji, ali i o destigmatizaciji te važnosti pružanja podrške oboljelima kako bi imali učinkovit i produktivan život.
– Zdravstvena njega postoji, a ono s čime se moramo boriti su predrasude i stigmatizacija oboljelih od epilepsije – rekla je savjetnica Predsjednika Republike Hrvatske za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković. Ocijenila je da se manifestacijom ‘Bicikliraj za epilepsiju’, koja spaja rekreaciju i druženje, mogu mijenjati postojeće predrasude prema oboljelima od epilepsije.
Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima
Trešnjevački plac od sljedećeg petka, 17. travnja više neće biti samo jutarnja stanica za kupnju namirnica. Svakog petka pretvara se u Špica Plac, novi afterwork koncept koji na zapad grada dovodi kombinaciju street fooda, DJ programa i večernjeg druženja, u terminu od 18 do ponoći.
Na južnom dijelu tržnice postavlja se prostor s lounge zonama, ambijentalnom rasvjetom i središnjim koktel barom te Beer Gardenom, a fokus je na gastro sadržaju i opuštenom druženju zbog kojeg će dolazak imati smisla svaki put iznova.
U projektu sudjeluje preko 15 poznatih zagrebačkih ugostitelja koji petkom izlaze iz svojih restorana i lokala te donose par jasno definiranih jela, bez preklapanja ponude. To znači da će se na jednom mjestu paralelno moći probati sve; od steakova u street food varijanti, sushija i pašte iz koluta sira, preko azijskih i meksičkih jela, do vege opcija i slastica. Ponuda pića uključuje craft piva (Mlinarica, Varionica, Zmajsko, Medvedgrad…), vina i koktele kroz centralni bar.
Dio jelovnika razvija se direktno iz onoga što je taj dan dostupno na placu, pa koncept zadržava vezu s tržnicom i lokalnim OPG-ovima “od polja do stola”, ali u formatu koji je prilagođen večernjem izlasku; brz, street food i sharing friendly.
Glazbeni program temelji se na DJ setovima i neformalnoj, afterwork atmosferi, s naglaskom na jazz, funk, house i srodne žanrove, bez koncertnog formata, kako bi se zadržao kontinuitet druženja tijekom večeri.
Iako koncepti koji kombiniraju tržnice i večernji sadržaj već postoje u Zagrebu i drugim gradovima, Špica Plac fokus stavlja na kvartovski kontekst Trešnjevke i redoviti tjedni ritam, s ciljem stvaranja stabilnog mjesta okupljanja koje ne ovisi o jednokratnim događanjima.
Projekt se održava u dva ciklusa: od travnja do kraja srpnja te ponovno od rujna do jeseni, uz model u kojem se dio ugostitelja rotira svaki petak, čime se održava dinamika i stalna promjena sadržaja.
Špica Plac realizira se u suradnji s Tržnicama grada Zagreba i Gradom Zagrebom, a iza njega stoji Svibanj Projekt, tim poznat po Adventu na Europskom trgu i programu koji je u Zagrebu postavio standard svakodnevnog DJ i koncertnog sadržaja u adventskom periodu.
Ako je suditi po konceptu, Trešnjevka dobiva format koji cilja upravo ono što metropoli treba, redoviti, tjedni izlazak petkom prilagođen svim generacijama koji ne počinje u ponoć, nego odmah nakon posla.
Otvorenje Špica Placa najavljeno je za petak, 17. travnja u 18:00, a daljnja izdanja održavat će se svaki petak, ovisno o vremenskim uvjetima. Detaljne informacije o gastro ponudi, ugostiteljima i programu pratite na IG, FB i Tik Tok profilima Špica Placa.
Grad Zagreb pokrenuo je postupak javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukciji pothodnika na Aveniji Marina Držića, u zoni tramvajskih stajališta sjeverno od petlje. Radovi će osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti prvi put osigurati izravan i neometan pristup tamošnjem pothodniku i tramvajskim stajalištima.
„Rekonstrukcija pothodnika dio je sustavnih ulaganja u unapređenje pristupačnosti javne infrastrukture u Zagrebu, pri čemu je prilagodba pothodnika i prometnih površina jedan od ključnih preduvjeta sigurnog i samostalnog kretanja osoba s invaliditetom, starijih osoba i drugih građana smanjene pokretljivosti“, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Procijenjena vrijednost radova iznosi 1,55 milijuna eura bez PDV-a. Početak radova očekuje se na jesen, a trajat će devet mjeseci.
Središnji dio projekta čini ugradnja četiri dizala koja će ukloniti prepreke u pristupu. Dizala će biti postavljena na svim ključnim točkama: dva uz ulazna stubišta na zapadnoj i istočnoj strani pothodnika te dva koja će omogućiti izravan pristup tramvajskim stajalištima.
Rekonstrukcija obuhvaća i cjelovito uređenje pješačkih površina, uz izgradnju rampi za guranje bicikala duž stepenica. Uredit će se nova ograda i rukohvati, a posebna pažnja posvetit će se ugradnji taktilnih površina za slijepe i slabovidne osobe te obnovi horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Postojeće energetski neučinkovite svjetiljke zamijenit će se novim LED svjetiljkama koje će poboljšati vidljivost i osjećaj sigurnosti.
U Zagrebu više od 15 posto stanovnika živi s invaliditetom. Upravo zato Grad kontinuirano ulaže u unapređenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora – od prilagodbe pothodnika i prometne infrastrukture, preko proširenja prava na besplatan javni prijevoz i obnove voznog parka ZET-a, nabavom novih prilagođenih kombi vozila za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, do nabave niskopodnih tramvaja i autobusa, sve s ciljem osiguravanja sigurnijeg, dostupnijeg i ravnopravnijeg kretanja gradom.
Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec obišla je radove na rekonstrukciji objekta u Ulici Jurja Dalmatinca, koji će biti namijenjen pružanju socijalnih usluga za djecu i odrasle s poremećajima iz spektra autizma (PSA)
Poslušaj članak
Nova lokacija djelovat će u sklopu Centra za autizam te će pružati usluge rane razvojne i psihosocijalne podrške za 40 djece i mladih, kao i dnevni boravak za 30 odraslih osoba s PSA.
– Sustavno ulažemo u širenje mreže podrške i povećavamo dostupnost socijalnih usluga za osobe s PSA. To uključuje razvoj infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta te ulaganje u edukaciju stručnjaka. Time želimo pridonijeti kvalitetnoj integraciji osoba s PSA u zajednicu i pružiti usluge koje im omogućavaju dostojanstven i ispunjen život u Zagrebu – naglasila je zamjenica Dolenec.
Centar za autizam ima ključnu ulogu u tom sustavu. Grad Zagreb pritom ulaže napore u reguliranje djelatnosti socijalne skrbi u Centru kroz licenciranje prostora u kojima se nude socijalne usluge, kako bi objekti u kojima borave korisnici zadovoljavali sve potrebne uvjete za pružanje tih usluga.
Radovi na ovom objektu su krenuli u rujnu, a uključuju pojačanje konstrukcije, redizajn pročelja te uređenje okoliša i vanjske rasvjete. Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 1,85 milijuna eura, a završetak radova i opremanja očekuje se krajem ljeta. Početak pružanja usluga na ovoj novoj lokaciji očekujemo u jesen ove godine.
U tijeku je i postupak izdavanja građevinske dozvole za kapitalni projekt Centar za autizam – Oporovec, vrijedan 40 milijuna eura, koji će imati 48 razrednih odjela i odgojno-obrazovnih skupina i tri skupine predškolskog odgoja i obrazovanja. Ugovor o sufinanciranju putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti naći će se na sljedećoj sjednici Gradske skupštine.
Osim ulaganja u Centar za autizam, Grad Zagreb u protekle je tri godine značajno investirao i u druge ustanove koje pružaju socijalne usluge za osobe s poremećajima iz spektra autizma, poput Malog doma, Centra za neovisno življenje ZAC i Centra Silver.
Također, Grad Zagreb razvija i digitalne alate za podršku mentalnom zdravlju, uz web portal Mentalno zdravlje Grada Zagreba, od 2025. godine je uspostavljen i portal namijenjen pružanju informacija, podrške i usmjeravanja obiteljima djece s teškoćama u razvoju Rana intervencija.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
KulturaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana