U Galeriji Slava Raškaj Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, umjetnica Martina Kamenečki otvorila je u petak, 7. ožujka 2025., izložbu imena ‘Mozaik mog života’, koja će biti otvorena do 30. svibnja
Poslušaj članak
Kamenečki je rođena u Zagrebu 1989. godine, maturirala je 2008. godine u Školi primijenjenih umjetnosti dizajna u Zagrebu, na Odjelu keramike. Smjer Kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu upisala je 2009. godine, a preddiplomski sveučilišni studij kiparstva završila je 2013. godine. Iste godine u klasi profesora Peruška Bogdanića nastavila je svoje akademsko školovanje te je 2014. stekla zvanje magistre kiparstva.
Izložbu je svečano otvorio Niko Radas, koji od 2004. godine radi na Klinici za psihijatriju Vrapče kao stručni suradnik u kojoj provodi terapiju umjetnošću. Rođen je 1980. u Zagrebu, a diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz razne klasične likovne tehnike koje koristi u radu, pokrenuo je filmsku radionicu u kojoj, zajedno s pacijentima, snima animirane i dokumentarne filmove.
– Ovdje u Bolnici Vrapče sam stručni suradnik i provodim radionice s pacijentima koji se tu nalaze. U ovoj galeriji promoviraju se izložbe, za pacijente koji se trenutno liječe i za one koji su otpušteni. Ono što mi je posebno drago i čast je kada nam dođu profesionalci, akademski umjetnici, kao što je naša Martina. Tako da je to široki dijapazon autora koje smo ugostili do sada. Drago mi je da će nam Martina ispričati svoju priču o životu kroz svoje mozaike, a posebno zbog mojih pacijenata jer jako puno radimo mozaike, tako da ćemo sada malo odmjeriti snage i nadam se da će pacijenti naći poticaj u izložbi i još se više truditi. Također, ova izložba je jako bitna za destigmatizaciju naše bolnice – rekao je Radas.
Kamenečki se zahvalila na poticajnim riječima i pozvala sve da uživaju u njezinim radovima, kao i u pripremljenoj hrani i piću.
Izložba je privukla brojne umjetničine prijatelje, rodbinu i znance, djelatnike ZET-a, kao i osoblje Bolnice Vrapče, koje će imati i nadalje priliku uživati zajedno s pacijentima u prekrasnoj zbirci mozaika na temu ‘Mozaik mog života’, a koja je izrađena od kockica stakla i keramičkih pločica raznih dimenzija, u razdoblju od 2014. do 2024. godine. Kako se moglo vidjeti po osmijesima i opuštenosti koja je vladala u prostoru galerije, svi prisutni su bili oduševljeni.
– Poput aplikacije Instagram koju koristimo kao album slika vlastitih interesa i fascinacija, tako je proizašla i ova zbirka mozaika, nadahnućem mjesta koja sam posjetila te trenucima koji su mi ostali u lijepom sjećanju. Nakon obaveza i odgovornosti koja vlada u većini svakodnevnog dana, povezivanje s prirodom koristim za poboljšanje duševnog mira, zdravlja i kvalitete života. Preobrazbom koju dobijem nakon tako iskorištenog slobodnog vremena, kreativnost dolazi do izražaja koja mi omogućava promišljanje i stvaranje radova. Svaki od tih radova tako dobiva osobnu važnost te vizualno iskazivanje poštovanja prema onome što je često zanemarivano od strane čovjeka jer nema dovoljnu materijalnu vrijednost prema današnjim standardima. Ono što se dobije, ne može zamijeniti niti jedna digitalizacija, a to je sklad čovjeka i prirode – opis je od Kamenečki za izložbu, napisan u prospektu koji je mogao svatko uzeti.
Na pitanje koje djelo joj je najdraže, nije se striktno mogla odlučiti, ali u sam vrh stavila je odmah mozaik pod nazivom ‘Jarunski labud’ iz 2023. godine, potom ‘Suncokret’ iz 2017. godine te kolekcija ‘Bršljan’ i ‘Monstera’ iz 2020. uz mozaik ‘Smokva’ iz 2021. godine, kao i mačku u mozaiku pod naslovom ‘Spavaj zlato moje’ iz 2018. godine.
Kamenečki je članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Do sada je sudjelovala u mnogobrojnim skupnim izložbama, a samostalne izložbe održala je 2012. – Izložba crteža, skica, skulptura i reljefa, kao i 2017. godine – Izložba skulptura, obje u Galeriji ‘Idealni grad’ u Centru za kulturu i obrazovanje Susedgrad, u Zagrebu, Argentinska 5. Inače, Galerija ‘Idealni grad’ djeluje u sklopu Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad, koji je financiran od Gradskog ureda za kulturu, a Odlukom Umjetničkog savjeta ULUPUH navedena galerija je uvrštena u popis priznatih izložbenih prostora Grada Zagreba. Program galerije zamišljen je kao prezentacija različitih umjetničkih provenijencija: izložbe grafika, slika, fotografija, skulptura, ambijentalnih instalacija i skupnih prigodnih izložbi.
Galerija Slava Raškaj ime je dobila po slavnoj slikarici Slavi Raškaj, koja je od 1902. do smrti 1906. godine liječena u bolnici ‘Vrapče’, a sagrađena je na inicijativu profesora Vlade Jukića prema nacrtima arhitekta Dražena Juračića 2009. godine. Prvotno zamišljena samo kao izložbeni prostor, u 2014. godini pod vodstvom akademskog kipara Nike Radasa, Galerija postaje i radionica za likovnu, glazbenu i filmsku terapiju za bolesnike Bolnice ‘Vrapče’.
Izložba otvara prostor za promišljanje odnosa između ljudske intuicije, tradicijskog stvaralaštva i suvremenih algoritamskih procesa
Centar za kulturu Trešnjevka najavljuje izložbu ‘Umjetna inteligencija danas – prisutnost nevidljivog’ umjetnika Edite i Tomice Golubana, koja će se održati u galeriji Modulor od 21. do 30. travnja 2026. godine. Izložba se bavi jednim od ključnih pitanja suvremenog trenutka – odnosom umjetne inteligencije i ljudske kreativnosti. Svečano otvorenje izložbe bit će u utorak, 21. travnja u 18 sati u galeriji Modulor (Park Stara Trešnjevka 1).
Izložba otvara prostor za promišljanje odnosa između ljudske intuicije, tradicijskog stvaralaštva i suvremenih algoritamskih procesa, usmjeravajući pažnju na transformacije koje oblikuju suvremeno razumijevanje slike, geste i autorstva. U središtu interesa nije tehnologija kao alat, već način na koji ona mijenja sam proces stvaranja i percepcije umjetničkog djela.
– Živimo u vremenu prijelaza u kojem se granice između ljudske intuicije i algoritamske logike postupno otvaraju. Umjetna inteligencija više nije projekcija budućnosti, nego partner u procesu stvaranja. U tom susretu linija postaje zapis dijaloga između geste i koda, dok pogreška, slučaj i intuicija dobivaju novu vrijednost, a minimalizam otkriva koncentriranu prisutnost. Radovi tako ne prikazuju tehnologiju, nego bilježe proces nastajanja odnosa između čovjeka i stroja – ističu autori.
Polazeći od tog odnosa, izložba istražuje kako se u suvremenoj umjetničkoj praksi brišu granice između analognih i digitalnih postupaka, između ručnog rada i algoritamske generacije. Poseban naglasak stavljen je na procesualnost – na trenutke nastajanja, pogreške i transformacije koji oblikuju konačni vizualni rezultat.
Radovi Edite i Tomice Golubana istovremeno uspostavljaju dijalog s tradicijskom kulturom, materijalnošću i taktilnošću slike, čime se suvremeni tehnološki postupci ne suprotstavljaju nasljeđu, već ga reinterpretiraju. U tom spoju figurativnog i apstraktnog, kontroliranog i slučajnog, otvara se prostor u kojem se umjetnički čin promatra kao kontinuirani proces pregovaranja.
Izložba tako propituje može li i u kojem obliku tradicijska kultura zadržati svoju ulogu u suvremenom društvu, kao i na koji način umjetna inteligencija sudjeluje u redefiniranju pojma kreativnosti. Umjesto konačnih odgovora, posjetiteljima nudi prostor susreta, napetosti i mogućnosti, u kojem se značenja ne zaključuju, nego grade kroz iskustvo.
Njihov zajednički projekt osmišljen je kao intimni duo posvećen jazz standardima, a karakterizira ga suptilna improvizacija, izražen glazbeni dijalog i profinjena interpretacija
Centar za kulturu Trešnjevka poziva sve ljubitelje jazza i kvalitetne glazbe na koncert ‘The Great American Songbook’, koji će se održati u petak, 17. travnja u 19 sati u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1). Ulaz na koncert je slobodan.
Program donosi izbor iz bogate riznice američke glazbene baštine poznate pod nazivom ‘The Great American Songbook’ – neformalnog kanona jazz standarda i skladbi iz mjuzikala nastalih između 1920-ih i 1950-ih godina. Riječ je o bezvremenskim melodijama koje su oblikovale glazbenu kulturu 20. stoljeća, a vezane su uz Broadway, hollywoodske mjuzikle i Tin Pan Alley.
Na koncertu će publika imati priliku čuti interpretacije nadahnute opusima autora poput Georgea i Ire Gershwina, Colea Portera, Irvinga Berlina i Jeromea Kerna, kao i tandema Rodgers i Hart / Hammerstein te Harolda Arlena i Johnnyja Mercera, čije su skladbe obilježile ovaj kanon i ostale trajno prisutne na svjetskim pozornicama.
Koncert izvodi međunarodno afirmirana vokalistica Lucrecia Aragón, u pratnji pijanista Petra Ćulibrka. Njihov zajednički projekt osmišljen je kao intimni duo posvećen jazz standardima, a karakterizira ga suptilna improvizacija, izražen glazbeni dijalog i profinjena interpretacija.
Lucrecia Aragón je vokalistica, autorica i pedagoginja s više od 20 godina međunarodne karijere, koja je nastupala u gradovima poput Londona, New Yorka i Abu Dhabija. Njezin glazbeni izričaj ukorijenjen je u jazzu, uz utjecaje brazilske glazbe, tanga i latinoameričkog repertoara, a izvodi na više jezika, donoseći snažan emocionalni izraz.
Petar Ćulibrk, pijanist i skladatelj, surađivao je s brojnim istaknutim hrvatskim jazz glazbenicima te s Jazz orkestrom HRT-a, a dobitnik je nagrade Porin 2025. za najbolju jazz skladbu.
Koncert ‘The Great American Songbook’ donosi večer posvećenu eleganciji, emociji i bezvremenskom zvuku jazza, u interpretaciji dvoje vrhunskih glazbenika.
Članovi udruge, okupljajući se kroz glazbu, promiču sve one vrijednosti za koje se njihov predsjednik godinama zalagao
Udruga invalida rada Zagreba (UIR Zagreba) 14. travnja s početkom u 18 h, u Centru za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1) organizira tradicionalni koncert pod nazivom ‘Devet suza za Zlatka Bočkala’. Ovaj koncertni spektakl održava se u znak sjećanja na prerano preminulog predsjednika UIR-a Zlatka Bočkala koji je ostavio neizbrisiv trag u Udruzi invalida rada Zagreba.
Kako bi pokazali da njegovo djelo još uvijek živi, te da nasljeduju baštinu koju je ovaj veliki čovjek ostavio, članovi udruge, okupljajući se kroz glazbu, promiču sve one vrijednosti za koje se njihov predsjednik godinama zalagao – poštovanje i brigu za druge.
Koncert će biti organiziran u sklopu trogodišnjeg programa ‘ARTuriranje’, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Hrvatskog društva skladatelja. Ovaj hvalevrijedan događaj održat će se uz financijsku potporu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Svojim izvedbama ovaj događaj će obogatiti, i Bočkala pjesmom od zaborava oteti, amaterski glazbeni sastavi kao što su Pjevačko društvo Novi Zagreb, Pjevački mješoviti zbor „Bosana“, zavičajno društvo Sinac – Zagreb i Pjevački zbor UIR Zagreba.
Događaj će voditi Ana Tomašković, urednica i voditeljica HRT-ove emisije ‘Normalan život’ kroz koju već dugih 27 godina ukazuje na potrebe i probleme osoba s invaliditetom boreći se tako za njihovo bolje sutra.
Predsjednica UIR Zagreba biranim je riječima govorila o Bočkalu koji je kroz glazbu spajao ljude i promicao zajedništvo, naglasivši kako je ovaj događaj više od samog koncerta.
– Zlatko Bočkal bio je osoba koja je svojim predanim radom, mudrošću i empatijom oblikovala UIR Zagreba i živote svih nas koji smo ga poznavali. Njegova ljubav prema glazbi bila je više od hobija, bila je način povezivanja ljudi, način izražavanja zajedništva i radosti. Ovaj koncert nije samo glazbeni događaj, on je naša trajna uspomena na Zlatka, izraz zahvalnosti i potvrda vrijednosti koje je živio i ostavio nam u naslijeđe – istaknula je predsjednica UIR Zagreba, Nada Vorkapić.
Ovim koncertom Zlatka Bočkala otet će se od zaborava i još jednom podsjetiti na prave vrijednosti za koje se zalagao, a koje bismo svi mi trebali nasljedovati – briga za druge, poštovanje i zajedništvo, nebitno bili osoba s invaliditetom ili ne.
Inače, prema statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 31. prosinca 2025. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je 81.311 registriranih invalida rada, od kojih 16,06 % (13.056) u Gradu Zagrebu i 7,75 % (6.298) u Zagrebačkoj županiji. UIR Zagreba je na dan 31. prosinca 2025. godine imao 6.232 registrirana člana, odnosno 32,00 % ukupnog broja invalida rada registriranih na području grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Ovi podatci govore jedno – i danas nam je potreban netko u Gradu Zagrebu tko će osobama s invaliditetom pokazati poštovanje i ljudskost te vratiti osmjeh na lice. Kako bi se to ostvarilo trebamo svi učiti na primjeru Zlatka Bočkala.
Dođite i vi sutra u Centar za kulturu trešnjevka i budite dio ove tople glazbene priče. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan.