Connect with us

Iz Svijeta

Glumac Adam Pearson i život s neurofibromatozom

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja pozira na crvenom tepihu na Sundance Film Festivalu 2024. Osoba nosi tamnozeleni baršunasti sako i crnu dolčevitu. U pozadini se vide logotipi sponzora, uključujući Adobe, Sapphire i druge. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje trenutak s prestižnog filmskog festivala, što može biti relevantno za ljubitelje filma i kulture.
Foto: TooFab

Osim glume, Pearson je aktivan u kampanjama protiv zlostavljanja i diskriminacije osoba s deformacijama. Svojim radom nastoji educirati javnost i promicati prihvaćanje različitosti, koristeći vlastito iskustvo kao platformu za pozitivne promjene u društvu

Adam Pearson rođen je 6. siječnja 1985. godine u Croydonu, London, zajedno sa svojim jednojajčanim bratom blizancem Neilom. U dobi od pet godina, nakon udarca glavom, primijetio je kvržicu koja nije nestajala. Liječnici su mu dijagnosticirali neurofibromatozu tipa 1 (NF1), genetski poremećaj koji uzrokuje rast benignih tumora na živčanom tkivu. Zanimljivo, i njegov brat Neil ima istu dijagnozu, no kod njega se bolest manifestira drugačije, bez vidljivih deformacija lica.

Unatoč izazovima koje donosi NF1, Adam je diplomirao poslovni menadžment na Sveučilištu u Brightonu. Karijeru je započeo radeći na televizijskim produkcijama za BBC i Channel 4, uključujući emisije poput ‘The Undateables’ i ‘Beauty and the Beast’. Njegova strast prema podizanju svijesti o osobama s deformacijama lica dovela ga je do uloge voditelja i istraživača u raznim dokumentarnim projektima.

Glumački debi ostvario je 2013. godine u filmu ‘Under the Skin’ uz Scarlett Johansson, nadajući se da će time izazvati stigmu povezanu s deformacijama. Nastavio je glumačku karijeru u filmovima poput ‘Chained for Life’ (2019.) i ‘A Different Man’ (2024.), gdje je tumačio likove koji se suočavaju s društvenim predrasudama zbog svog izgleda.

Proteklog vikenda, Pearson je prisustvovao dodjeli nagrada BAFTA u Londonu kao dio tima upravo za film ‘A Different Man’. Film je bio nominiran za nekoliko nagrada, uključujući i kategoriju za najbolju šminku i frizuru. Pearsonova izvedba u filmu donijela mu je priznanja i nominacije na raznim filmskim festivalima i dodjelama nagrada, poput nominacije za najbolju sporednu mušku ulogu na Independent Spirit Awards.

Njegovo prisustvo na dodjeli nagrada BAFTA ističe važnost inkluzije i raznolikosti u filmskoj industriji, te predstavlja značajan korak naprijed u prikazivanju osoba s invaliditetom na velikom platnu.

Osim glume, Pearson je aktivan u kampanjama protiv zlostavljanja i diskriminacije osoba s deformacijama. Svojim radom nastoji educirati javnost i promicati prihvaćanje različitosti, koristeći vlastito iskustvo kao platformu za pozitivne promjene u društvu.

Neurofibromatoza tipa 1 je genetski poremećaj koji uzrokuje rast benignih tumora na živcima, što može dovesti do promjena u izgledu, problemima s vidom, sluhom i drugim zdravstvenim komplikacijama. Iako nema lijeka, simptomi se mogu upravljati medicinskim tretmanima i kirurškim zahvatima. Adam Pearson svojim primjerom pokazuje kako se unatoč izazovima može ostvariti uspješna karijera i značajno doprinijeti društvu.

Iz Svijeta

META NA SUDU Radnici s invaliditetom masovno tuže tvrtku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ruka drži pametni telefon na čijem je zaslonu prikazan logotip Facebooka.
Foto: Pixabay

U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji

Poslušaj članak

Sukladno ADA-i (American Disability Act), ključnom zakonu koji regulira prava Amerikanaca s invaliditetom, otkaz je zakonit samo ako radnik ne može obavljati ključne funkcije posla čak ni uz razumnu prilagodbu, ili ako predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti. Usto, zaposlenik s invaliditetom može dobiti otkaz ako se gasi radno mjesto ili cijeli odjel zbog ekonomske krize.

Ako nakon svih tehničkih i organizacijskih prilagodbi radnog mjesta zaposlenik i dalje učinkovito ne može izvršavati radne zadatke zbog promjene zdravstvenog stanja, poslodavac mu zakonito može zahvaliti na suradnji.

Jesu li ovi uvjeti uistinu bili ispunjeni kada je tehnološka korporacija Meta – vlasnica Facebooka, Instagrama i WhatsAppa – otpustila nekolicinu radnika s invaliditetom?

Bivši zaposlenici Mete tvrde da nisu te su podnijeli tužbu zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu, navodeći kako je kompanija koristila umjetnu inteligenciju za targetiranje radnika s invaliditetom.

U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji. Tužbu je podnijelo dvadeset i šest zaposlenika koje je Meta otpustila u Kaliforniji i pet drugih saveznih država.

– Ove tvrdnje nemaju osnova i ne temelje se na činjenicama. Odluke o upravljanju radnom snagom i organizaciji donose ljudi, a ne umjetna inteligencija – poručili su iz Mete.

U tužbi su navedeni alati umjetne inteligencije, uključujući Metamate, za koji se u tužbi navodi da prati dokumente i korespondenciju radnika. Kompanija je navodno stvorila ocjenu produktivnosti praćenjem pritisaka tipki, korištenja zaslona i povijesti interneta.

Tek da podsjetimo, Meta troši desetke milijardi dolara na gradnju podatkovnih centara, ključnih za razvoj i širenje umjetne inteligencije. Procjenjuje se da je ovom nedavnom kampanjom otpuštanja pogođeno oko 10 posto njihove radne snage, no posljednje vijesti govore kako tvrtka zapravo ima problem s deficitom radnika, zbog čega se gradnja podatkovnih centara i ne odvija planiranom dinamikom.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Trumpova politika zabrinula imigrante s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Donald Trump govori za govornicom podižući stisnutu šaku.
Foto: Pixabay

Nova uredba administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa mogla bi znatno otežati useljavanje osoba s invaliditetom u Sjedinjene Američke Države te izazvati strah među obiteljima imigranata da koriste zdravstvene i druge javne programe na koje imaju zakonsko pravo, upozoravaju organizacije za zaštitu prava osoba s invaliditetom

Poslušaj članak

Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) donijelo je pravilo kojim se proširuju okolnosti u kojima osobe koje traže vizu ili stalni boravak mogu biti proglašene ‘javnim teretom’ (public charge).

Takva procjena može dovesti do odbijanja zahtjeva za useljavanje ako vlasti zaključe da će osoba vjerojatno dugoročno ovisiti o državnoj pomoći.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se među čimbenicima koje službenici mogu uzeti u obzir nalaze zdravstveno stanje i funkcionalna ograničenja podnositelja zahtjeva. Organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom upozoravaju da bi upravo osobe kojima je potrebna dugotrajna medicinska skrb ili različiti oblici podrške mogle biti u nepovoljnijem položaju tijekom postupka odlučivanja.

Stručnjaci ističu da bi posljedice mogle biti šire od samih imigracijskih postupaka. Naime, očekuje se takozvani chilling effect – pojava u kojoj se ljudi, iz straha da bi korištenje javnih programa moglo ugroziti njihov imigracijski status, odriču zdravstvene skrbi ili drugih socijalnih usluga, iako na njih imaju pravo.

Takva je situacija zabilježena i tijekom prve Trumpove administracije nakon donošenja sličnog pravila o ‘javnom teretu’.

Posebno su pogođene obitelji u kojima su djeca američki državljani, ali su njihovi roditelji imigranti. Zagovornici prava osoba s invaliditetom upozoravaju da bi roditelji mogli izbjegavati upis djece u Medicaid ili druge programe zdravstvene zaštite zbog straha da bi to moglo negativno utjecati na njihove buduće zahtjeve za vizu ili stalni boravak, iako korištenje određenih programa u mnogim slučajevima ne bi trebalo imati takve posljedice.

Organizacije koje pružaju pravnu pomoć imigrantima upozoravaju da će zbog složenosti novih pravila mnoge obitelji teško procijeniti što je dopušteno, a što nije. Upravo zato očekuju da će dio ljudi preventivno odustati od zdravstvenih usluga, rehabilitacije ili drugih oblika pomoći, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za njihovo zdravlje i kvalitetu života.

Predstavnici organizacija za prava osoba s invaliditetom smatraju da novo pravilo dodatno povećava prepreke za osobe koje zbog svojeg zdravstvenog stanja ili invaliditeta već imaju otežan pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.

Ističu da bi procjena imigracijskog statusa trebala biti utemeljena na zakonskim kriterijima, a ne na pretpostavkama o mogućim budućim troškovima zdravstvene ili socijalne skrbi.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Edukacija o autizmu ključna u spašavanju nestalog trogodišnjaka

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dvije djelatnice rade za računalima sa slušalicama.
Foto: Pexels

Posebna edukacija dispečerice hitne službe odigrala je ključnu ulogu u pronalasku trogodišnjeg dječaka s autizmom koji je nestao iz svog doma u američkoj saveznoj državi Ohio. Slučaj pokazuje koliko poznavanje specifičnih obilježja autizma može biti važno tijekom potrage za nestalom djecom

Poslušaj članak

Kada je majka prijavila nestanak trogodišnjeg sina s autizmom, dispečerica Rebecca Elias odmah je prepoznala da je riječ o situaciji koja zahtijeva drugačiji pristup od uobičajenog.

Zahvaljujući edukaciji koju je prethodno prošla, postavila je nekoliko pitanja koja nisu dio standardnog protokola. Posebno ju je zanimalo postoje li u blizini kuće bazeni, jezera ili druge vodene površine.

Policija i spasilačke službe odmah su usmjerene prema obližnjem bazenu, gdje je dječak pronađen živ i spašen.

Rebecca Elias završila je program edukacije koji provodi Nacionalni centar za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC). Program je namijenjen dispečerima, policijskim službenicima i drugim pripadnicima hitnih službi kako bi bolje razumjeli ponašanje osoba iz spektra autizma tijekom kriznih situacija.

Prema smjernicama NCMEC-a, djeca s autizmom koja odlutaju često ne reagiraju na dozivanje imenom, mogu izbjegavati kontakt sa spasiocima ili ih privlače određena mjesta i predmeti. Organizacija također upozorava da vodene površine predstavljaju jedan od najvećih rizika tijekom takvih nestanaka jer su slučajevi utapanja vodeći uzrok smrtnog ishoda među djecom s autizmom koja odlutaju.

Upravo zato edukacija hitnih službi uključuje prepoznavanje obrazaca ponašanja karakterističnih za osobe s autizmom te prilagodbu potrage njihovim specifičnim potrebama.

Nakon uspješnog pronalaska dječaka, Rebecca Elias istaknula je kako joj je upravo ta edukacija pomogla da odmah postavi prava pitanja i usmjeri potragu u smjeru koji je doveo do sretnog završetka.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu