Ciljevi projekta obuhvaćali su osnaživanje žena s invaliditetom za prepoznavanje i prijavu nasilja, jačanje kapaciteta aktivistica SOIH – Mreže žena s invaliditetom za zagovaranje ženskih, ljudskih prava te podizanje razine svijesti šire javnosti o nasilju nad ženama
Poslušaj članak
SOIH je u srijedu, 18. prosinca 2024. godine, održao završnu konferenciju projekta ‘Ne nasilju nad ženama s invaliditetom 5’ putem platforme Zoom. Projekt, kojem je nositelj SOIH, sufinancirao je Grad Zagreb putem Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga usmjerenih na unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom.
Ciljevi projekta obuhvaćali su osnaživanje žena s invaliditetom za prepoznavanje i prijavu nasilja, jačanje kapaciteta aktivistica SOIH – Mreže žena s invaliditetom za zagovaranje ženskih, ljudskih prava te podizanje razine svijesti šire javnosti o nasilju nad ženama. Projekt, vrijedan 11.200 eura, od čega je Grad Zagreb osigurao 8200 eura, trajao je od 1. siječnja do prosinca 2024.
Stručna suradnica SOIH-a, Helena Odobašić, sudionicima je predstavila projektne ciljeve, aktivnosti i rezultate.
14. veljače bio je V-Day, u sklopu kampanje ‘Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama’ pod motom ‘Ustajemo za slobodu’. Aktivistice SOIH – Mreže žena s invaliditetom izradile su prigodne narukvice crvene boje šireći poruku nenasilja diljem Republike Hrvatske.
Istog dana održan je još jedan događaj u Zagrebačkom plesnom centru, a to je kazališna predstava ‘Pjesme za dobre djevojčice’ Rebel teatra autorice Rone Žulj u izvedbi Mirana Kurspahića i održana je panel diskusija na temu’ Nasilje u vezama’.
Nakon toga obilježen je 8. ožujka, Međunarodni dan žena kada je održan okrugli stol na temu ‘Ulažite u žene, ubrzajte napredak’ u partnerstvu s Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom gdje je osnaženo 20 žena s invaliditetom iz Zagreba.
22. rujna, povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, objavili su jedno priopćenje na web stranici SOIH-a putem kojeg su senzibilizirali najmanje tisuću građana i podigli razinu svijesti o pravima žena s invaliditetom.
Sljedeća aktivnost bila je radionica o temi ‘Rod i klimatske promjene’ za članice SOIH – Mreže žena s invaliditetom koja je održana u okviru 29. Simpozija osoba s invaliditetom, time je pružena potpora i povećana svjesnost žena s invaliditetom o načinu suočavanja s ekološkim rizicima.
Stručni tim SOIH-a izradio je brošuru ‘Zeleni standardi u svakodnevnom radu’ i na radionici je sudjelovalo 15 aktivistica SOIH – Mreže žena s invaliditetom.
Nakon toga održan je sedmodnevni trening SOIH – Mreže žena s invaliditetom u Rovinju od 21. do 28. srpnja.
Zatim slijedi kampanja ’16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja’. Ona je započela 25. studenog na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i provodila se do 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava. Posebno je istaknuta manifestacija ‘Pjesničkom riječju Stop nasilju nad ženama’, koja je održana u Kulturnom centru Dubrava, s naglaskom na pojavnost nasilja nad ženama s invaliditetom
Tijekom kampanje podijelili su 75 razglednica, 1586 letaka i 2016 bijelih vrpci. Senzibiliziralo se 3000 građana, 63 djece predškolske dobi i 120 učenika srednjih škola. Na kraju kampanje održali su okrugli stol 11. prosinca i predstavili rezultate kampanje
Provedene aktivnosti unutar projekta ‘Ne nasilju nad ženama s invaliditetom 5’ dale su značajna doprinos u osnaživanju žena s invaliditetom i jačanju njihove otpornosti na nasilje, jačanju samopouzdanja i vjere u svoje mogućnosti.
Kampanja ’16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja’ podigla je svijest o nasilju nad ženama te također doprinijela širom društvenom osvješćivanju o specifičnim izazovima s kojima se suočavaju žene s invaliditetom, čime se otvorio prostor za daljnje inicijative za smanjenje nasilja u zajednici.
Foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Pravo na sufinanciranje ugradnje dizala imaju zgrade koje ispunjavaju niz uvjeta, uključujući postojanje organizirane zajednice suvlasnika, većinski udio suvlasnika fizičkih osoba te minimalno tri kata ili prisutnost osobe s invaliditetom
Poslušaj članak
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javne natječaje za dva važna programa usmjerena na poboljšanje kvalitete života u postojećim zgradama: Program ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe te Program uređenja pročelja za postojeće zgrade.
Natječaji su otvoreni do 31. kolovoza 2026. godine, a prijave se podnose putem aplikacije programi.mpgi.hr.
Planirano je da se ovakvi pozivi raspisuju jednom godišnje, čime se uvodi kontinuitet u obnovu i modernizaciju stambenog fonda.
Donošenje ovih programa predviđeno je Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. godine, s ciljem podizanja standarda stanovanja i funkcionalnosti postojećih objekata. Programi se odnose na postojeće višestambene i stambeno-poslovne zgrade koje imaju OIB i upisane su u Registar zajednice suvlasnika, koji vodi Državna geodetska uprava.
U okviru programa ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup predviđeno je da Republika Hrvatska sufinancira jednu trećinu troškova, dok dodatnu potporu mogu osigurati jedinice lokalne samouprave. Za 2026. godinu čak 25 lokalnih jedinica već je iskazalo interes i osiguralo sredstva u svojim proračunima.
Među njima su i Zagreb, Slavonski Brod i Pula koji će sudjelovati s polovinom ukupnog troška, dok će Split pokriti 40 posto. Gradovi poput Zadar, Bjelovar i Vukovar sudjeluju s jednom trećinom, a Đurđevac i Kaštela s 30 posto troškova.
Pravo na sufinanciranje ugradnje dizala imaju zgrade koje ispunjavaju niz uvjeta, uključujući postojanje organizirane zajednice suvlasnika, većinski udio suvlasnika fizičkih osoba te minimalno tri kata ili prisutnost osobe s invaliditetom.
Također je nužno imati izrađen glavni projekt i osigurana financijska sredstva za vlastiti udio, uz prethodnu odluku suvlasnika donesenu natpolovičnom većinom. Sustav bodovanja dodatno vrednuje čimbenike poput prisutnosti osoba s invaliditetom, sudjelovanja lokalne samouprave, razvijenosti područja te sociodemografskih obilježja stanara.
Program uređenja pročelja odnosi se na zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina. U ovom slučaju država također sufinancira trećinu troškova, dok su jedinice lokalne samouprave obvezne osigurati dodatnu trećinu kako bi zgrade na njihovom području mogle sudjelovati u programu. Za 2026. godinu interes je iskazalo 26 lokalnih jedinica, uključujući Osijek, Umag, Vodnjan, Vinkovci, Split i Valpovo.
Za prijavu na ovaj program potrebno je ispuniti uvjete koji uključuju izrađen glavni projekt, odluku suvlasnika, osigurana sredstva te činjenicu da se obnova pročelja ne financira iz drugih izvora. Posebna prednost pri rangiranju daje se starijim i oštećenijim zgradama, kao i projektima koji doprinose energetskoj učinkovitosti, uzimajući u obzir i konzervatorske kriterije te stupanj razvijenosti područja.
Za oba programa lista prvenstva formira se na temelju ostvarenih bodova, neovisno o vremenu prijave. Sredstva se dodjeljuju prema poretku na listi, a eventualno neiskorištena sredstva i bodovi prenose se u sljedeću godinu. Nakon zatvaranja natječaja, lista će biti objavljena na službenim mrežnim stranicama Ministarstva.
Zainteresirani dodatne informacije mogu dobiti putem elektroničke pošte upravljanje.zgradama@mpgi.hr, ili na broj 01/6448-844., čime Ministarstvo nastoji osigurati dostupnost svih potrebnih podataka i podršku prijaviteljima tijekom procesa prijave.
Tijekom provedbe projekta liječnici i stručni multidisciplinarni tim pružat će različite usluge za 420 osoba s invaliditetom
Udruga za prevenciju raka i pomoć oboljelima Budi dobro prošli je tjedan u Samoboru predstavila je EU projekt ‘Budi dobro, ostani dobro!’, namijenjen osobama s invaliditetom oboljelim od raka. Trogodišnji projekt, u vrijednosti od gotovo 300 tisuća eura sufinanciran je iz Europskog socijalnog fonda.
Tijekom provedbe projekta liječnici i stručni multidisciplinarni tim pružat će različite usluge za 420 osoba, a prijave za sudjelovanje u projektnim aktivnostima zaprimaju se od 1. svibnja na web stranici ostanidobro@budidobro.hr. Osoba treba dostaviti dokumentaciju koja dokazuje invaliditet i onkološku dijagnozu.
Predsjednik Udruge Budi dobro’ Josip Majcan istaknuo je da u Hrvatskoj živi 670 tisuća osoba s invaliditetom, a prema procjeni više od 50 posto oboljelih osoba od raka ujedno su i osobe s invaliditetom.
Nakon završetka liječenja ove osobe suočavaju se s fizičkom iscrpljenošću, emocionalnim stresom i rizikom socijalne isključenosti. Stoga je cilj projekta poboljšanje kvalitete života, mentalnog zdravlja, što brži povratak u obiteljsku i radnu sredinu te smanjenje potreba institucionalnih usluga za osobe s invaliditetom oboljele od raka.
O pravima osoba s invaliditetom oboljelih od malignih bolesti govorila je socijalna radnica Marija Penava Šimac.
– Da bi se osobi s malignom bolešću priznao status osobe s invaliditetom mora se provesti vještačenje kojim se utvrđuje utjecaj malignog oboljenja na njezino funkcioniranje i zdravlje. Najčešće pravo iz sustava socijalne skrbi je inkluzivni dodatak, iz sustava zdravstva na besplatno dopunsko osiguranje i na razna pomagala, iz sustava rada razne porezne olakšice. Nadalje, najčešće pravo vezano za promet je povlašteno prometovanje željeznicom, oslobođenje od plaćanje cestarine. Osobe s malignom bolešću koje imaju priznat status osobe s invaliditetom imaju veći broj dana godišnjih odmora – pojasnila je Penava Šimac
Događaju su nazočile mnoge osobe s malignom bolešću i invaliditetom. Marijana Uzelac je prije deset godina oboljela od raka vrata maternice, sudjelovala je na kreativnim radionicama u udruzi Budi dobro te u programu Tjelesni i duhovni oporavak onkoloških bolesnika na otoku zdravlja i vitalnosti’ u Velom Lošinju.
– To mi je puno pomoglo. Nakon završetka liječenja nisam znala kako dalje, ali sam dobila dobre smjernice. Postala sam sebi važna i svaki dan mi je bio najljepši. Ići ću ponovno u Kuću Betanija u Veli Lošinj na oporavak duha i tijela – rekla je Uzelac.
Od karcinoma dojke prije šest godina oboljela je Anica Piršić, a u suočavanju s teškim situacija najviše joj je pomogao program ‘Tjelesni i duhovni oporavak onkloških bolesnika na otoku zdravlja i vitalnosti’ u koji se uključila godinu dana nakon operacija.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
BocciaPrije 6 dana
VremeplovPrije 6 dana
EU kutakPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana
IntervjuPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 3 dana