Connect with us

Vijesti

Zaposleni u Hrvatskoj očekuju 31% veće božićnice nego prošle godine

Objavljeno

/

Djed Božićnjak u svojoj klasičnoj crvenoj odjeći nalazi se u modernom poslovnom okruženju. Drži veliki vrećasti pun eura u kovanicama i novčanicama, koje s osmijehom dijeli poslovnim ljudima u odijelima i uredskom odijevanju. Prostor je elegantan, s visokim božićnim drvcem ukrašenim kuglicama i lampicama, dok stakleni zidovi otkrivaju užurbani gradski krajolik u pozadini. Cijela scena odiše spojem korporativne sofisticiranosti i blagdanskog veselja.
Foto: DALL·E

Istraživanje pokazuje da 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, i to u prosječnom iznosu od 465 eura, što je osjetno više od 354 eura koliko smo lani primili. Najveća očekivanja imaju zaposleni u državnim tvrtkama, a većina božićnicu planira iskoristiti za osnovne životne troškove.

Sudeći prema istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 1000 ispitanika, a koje je proveo MojPosao, božićnica bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj.

Rekordna očekivanja zaposlenih građana

Ove godine 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, što je slično prošlogodišnjem udjelu od 89%. Podaci otkrivaju da su naša očekivanja uglavnom opravdana – božićnicu je lani primilo 85% zaposlenika. Odnosno, većina radnika koji su je priželjkivali, božićnicu je zaista i dobila.

S druge strane, 14% ispitanika koji ne očekuju ovu prigodnu nagradu kao glavne razloge navode politiku tvrtke ili slabije poslovne rezultate. Ovi čimbenici često utječu na mogućnost isplate božićnica, što za dio zaposlenih može značiti izostanak ovog oblika blagdanske podrške.

Među zaposlenicima koji računaju na božićnicu, velika većina (92%), kao i dosadašnjih godina, očekuje isplatu u novcu i to u prosječnom iznosu od 465 eura. Taj iznos predstavlja povećanje od čak 31% u odnosu na prošlogodišnji prosjek od 354 eura, a premašuje i prošlogodišnja očekivanja.

Međutim, ovi podaci sugeriraju da radnici često imaju previsoka očekivanja, koja se rijetko ostvare. Prije uvođenja eura, predviđanja radnika o iznosima božićnica bila su prilično točna, no prošle godine došlo je do značajnijeg nesrazmjera između očekivanja i stvarne isplate. Iako su očekivanja zaposlenika oduvijek nadmašivala stvarne isplate, razlika je do 2023. bila relativno mala, dok sada znatno precjenjuju iznose koje će na kraju primiti.

Kao i prethodnih godina, manje popularni oblici božićnih nagrada uključuju bonove za kupovinu i poklon pakete. Bon za kupovinu očekuje 20% ispitanika, dok 9% vjeruje da će dobiti poklon paket od poslodavca.

Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama i institucijama

Božićnice su najsigurnija opcija za zaposlene u državnim tvrtkama i javnim institucijama, gdje ih očekuje gotovo svaki zaposlenik – 95% u državnim tvrtkama i čak 98% u institucijama. Međutim, postoje značajne razlike u očekivanim iznosima.

Zaposlenici javnih institucija procjenjuju da će dobiti prosječno 390 eura, dok radnici državnih tvrtki očekuju nešto veći iznos od 436 eura. Još optimističniji su zaposlenici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, koji predviđaju prosječnu isplatu od 499 eura, no u manjoj mjeri očekuju božićnicu (85%). Najmanje nade u božićnice imaju radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu, gdje je očekuje 84% ispitanika, s prosječnim iznosom od 476 eura.

Zaposlenici velikih tvrtki imaju najveća očekivanja – 91% njih predviđa isplatu božićnice u prosječnom iznosu od 470 eura.

U srednje velikim i malim tvrtkama očekivanja su skromnija, gdje 80% zaposlenika očekuje božićnicu, s prosječnim iznosima od 460 eura u srednjim te 462 eura u malim tvrtkama.

Lani nas je razveselila božićnica u prosječnom iznosu od 354 eura

Prošle godine božićnice su razveselile većinu zaposlenika, a prosječan iznos isplaćen u novcu iznosio je 354 eura, što je povećanje od 8% u odnosu na 2022., kada je prosječna božićnica bila 328 eura. Božićnicu je primilo 85% radnika, što je gotovo identično kao lani (87%).

Najčešći oblik nagrade bila je isplata u novcu, koju je dobilo 85% zaposlenika koji su primili neki oblik božićne nagrade. Bonove za kupovinu dobilo je 24% radnika, dok je poklon paketom obradovano 9%.

Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (92%), kompanija u državnom vlasništvu (91%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (90%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (82%).

Također, lani je božićnicu dobilo 90% zaposlenika velikih tvrtki, 79% radnika malih kompanija te 83% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.

Darovi za djecu – sve češća praksa

Poslodavci sve češće daruju i djecu svojih zaposlenika. Prema istraživanju, gotovo polovica radnika (49%) tvrdi da su njihovi poslodavci prošle godine osigurali poklone za djecu.

Što se tiče vrijednosti darova, 38% zaposlenika s djecom primilo je dar ili bon u vrijednosti do 66 eura. Dodatnih 34% radnika navelo je iznose između 66 i 100 eura, dok je 28% zaposlenih dobilo darove vrijedne 100 eura ili više.

Ovi podaci ukazuju na rastući trend uvažavanja blagdana ne samo kroz božićnice, već i kroz geste koje obuhvaćaju cijele obitelji zaposlenika.

Božićnica – pravo ili privilegija?

Percepcija božićnice među zaposlenicima mijenja se iz godine u godinu. Sve manji broj radnika (29%) smatra da je isplata božićnice isključivo rezultat dobre volje poslodavca, a čak 71% ljudi vjeruje da je to pravo svakog zaposlenika i zamjera poslodavcima ako je ne isplate.

Za usporedbu, prošle godine je 34% ispitanika smatralo božićnicu izrazom zahvalnosti za dobro poslovanje tvrtke, dok je prije dvije godine taj udio bio čak 47%. Ovaj trend ukazuje na sve izraženija očekivanja radnika da božićnica postane standardna poslovna praksa.

Koliko bi božićnica trebala iznositi?

Kada bi mogli birati, velika većina radnika (97%) odlučila bi se za božićnicu u – novcu. Tek 2% ispitanika zadovoljilo bi se zahvalom i priznanjem od strane nadređenih, dok bi bon za kupovinu odabralo samo 1% ispitanika. Nitko ne preferira poklon paket kao idealnu nagradu.

Ispitanici procjenjuju da bi zadovoljavajući iznos božićnice trebao biti 600 eura, što je 29% više od prosjeka očekivanog ove godine (465 eura) i čak 69% više od prošlogodišnje prosječne božićnice (354 eura).

Ovaj jaz u očekivanjima ukazuje na tzv. ‘iluziju novca’ – nominalne vrijednosti u eurima djeluju manje nego što su to bile ranije u kunama, što može pridonijeti percepciji da su nagrade manje.

Kako se božićnica koristi?

Božićnica najčešće služi za pokrivanje osnovnih troškova života. Ove godine, 41% radnika planira božićnicu iskoristiti za podmirenje ovih potreba, što je blagi porast u odnosu na prošlu godinu (38%).

Osim pokrivanja osnovnih životnih troškova, 24% zaposlenih planira božićnicu iskoristiti za kupnju božićnih darova, dok 10% namjerava taj iznos uštedjeti. Njih 9% božićnicu će usmjeriti na otplatu dugova, a 13% će je iskoristiti kako bi si priuštili nešto što si inače ne bi mogli.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Plaće rastu, ali ne svima jednako

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ova slika prikazuje novčanik narančaste boje s gumbom za zatvaranje, koji sadrži zelene novčanice. Novčanik i novac prikazani su na svijetloplavoj pozadini. Novčanice izgledaju kao da vire iz novčanika. Ovo je jednostavna, crtana ilustracija.
Foto: Pixabay

Plaće u Hrvatskoj nastavile su rasti, no iza pozitivnog trenda kriju se velike razlike među sektorima, zanimanjima i regijama

Poslušaj članak

Pokazuje to analiza plaća koju je, na temelju podataka iz servisa MojaPlaća, provela Alma Career Croatia, prepoznatljiva po portalu MojPosao.

Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.

Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.

IT i dalje na vrhu ljestvice plaća

Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.

U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.

Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.

Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.

Turizam raste, ali ne jednako za sve

S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.

Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.

Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.

Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.

Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.

Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više

Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.

Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.

U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu

Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.

Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.

Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Vijesti

Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba u poslovnom odijelu potpisuje dokument za radnim stolom uz prijenosno računalo.
Foto: arhiva

Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?

Poslušaj članak

Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.

Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?

Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.

S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.

Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.

Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.

Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Vijesti

Hoće li rasti broj oglasa za posao s navedenim iznosom plaće?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ilustracija prikazuje troje ljudi u poslovnom okruženju ispred velikog papira na klipsi, na kojem se nalaze obojeni kvadrati i grafikon s crvenom strelicom koja pokazuje rast. Lijevo se nalazi muškarac u zelenoj košulji, pokazujući rukom prema papiru. Desno od njega su muškarac u žutoj majici i žena u crvenoj majici s plavom suknjom, koji promatraju papir. Ispod su zlatnici i kalkulator, a okruženje je minimalistički dizajnirano s bijelom pozadinom i simbolima poput znaka za dolar i kvačice.
Foto: Pixabay

Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti

Poslušaj članak

No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?

Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.

Većina očekuje da će sve ostati po starom

U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.

Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.

Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.

Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.

Dio građana ipak očekuje pomake

S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.

Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu