Connect with us

In Metropola

Potrebna je kontinuirana borba protiv rodno uvjetovanog nasilja

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje zgrčenu šaku u prvom planu, dok je u pozadini osoba koja sjedi na klupi, sagnute glave i ramena. Osoba u pozadini izgleda kao da je u stanju tuge ili straha. Fotografija je crno-bijela, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije. Ova slika može biti relevantna jer prikazuje prizor koji može sugerirati nasilje ili prijetnju, što je važna tema za društvenu svijest i prevenciju nasilja.
Foto: Pixabay

U Hrvatskoj u ovom trenutku djeluje ukupno 26 skloništa za žrtve nasilja u obitelji s ukupnim smještajnim kapacitetima od 394 kreveta, a resorno ministarstvo financijski podupire njih 23, dok se preostala tri financiraju iz sredstava Grada Zagreba izravno iz proračuna kao dio ustanove te drugih izvora

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, dan koji podsjeća na potrebu za okončanjem rodno uvjetovanog nasilja, obilježavamo 25. studenog u spomen na sestre Mirabal, političke aktivistice iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, svaka treća žena u svijetu doživi neki oblik nasilja tijekom svog života.

Vlada Republike Hrvatske ozbiljno shvaća zadaću zaštite žrtava i prevencije nasilja nad ženama, a Republika Hrvatska učinila je značajan iskorak u kažnjavanju nasilja nad ženama uvođenjem u kazneno zakonodavstvo novo kazneno djelo femicida, odnosno teškog ubojstva ženske osobe, koje karakterizira da je počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti ili je počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike tako financijski podupire rad ukupno 21 savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji i žrtve seksualnog nasilja. U razdoblju od 2019. do 2024. godine utrošeno je gotovo 1,9 milijuna eura, što prosječno godišnje iznosi 313 tisuća eura.

U Hrvatskoj u ovom trenutku djeluje ukupno 26 skloništa za žrtve nasilja u obitelji s ukupnim smještajnim kapacitetima od 394 kreveta, a resorno ministarstvo financijski podupire njih 23, dok se preostala tri financiraju iz sredstava Grada Zagreba izravno iz proračuna kao dio ustanove te drugih izvora.

Grad Zagreb se povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama pridružuje globalnoj kampanji ’16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama’ s temom prepoznavanja obilježja nasilnih odnosa.

U zagrebačkim domovima zdravlja, domovima za starije osobe, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad te policijskim postajama su istaknuti edukativni plakati, a građankama i građanima bit će distribuirani letci s prikazom skale nasilja, gradacijom i obilježjima nasilnih odnosa.

– Ovom kampanjom o obilježjima nasilnih odnosa želimo informirati potencijalne žrtve nasilja o ranim znakovima koji upozoravaju na mogućnost nasilja i još jednom podcrtati da se femicid može spriječiti pravovremenim reakcijama institucija – izjavila je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba.

– Kako bi pomogli ženama žrtvama nasilja u uključivanju na tržište rada, u suradnji sa stručnjacima iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu, Grad Zagreb provodi radionice osnaživanja kako bi žene stekle vještine i podršku u pronalaženju zaposlenja. Jedan od najnovijih iskoraka je i razvoj socijalne usluge organiziranog stanovanja, kojom se ženama žrtvama nasilja, nakon smještaja u skloništu, olakšava ekonomsko osamostaljenje i sprečava povratak u nesigurno okruženje – dodala je zamjenica Dolenec.

Istaknula je također kako na području Zagreba djeluju tri skloništa i pet savjetovališta za žene žrtve nasilja, koji godišnje pruže usluge za više od 140 žena i djece te omoguće više od 9000 savjetovanja za gotovo 4000 korisnica i korisnika.

Putem QR koda istaknutog na materijalima dostupna je i informativna brošura s podacima o savjetovalištima i skloništima za žene žrtve nasilja na području Grada Zagreba.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama podsjetnik je na potrebu kontinuirane borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja. Hrvatska bilježi napredak kroz zakonodavne promjene i ulaganja u savjetovališta i skloništa, dok lokalne inicijative, poput kampanja i radionica, dodatno osnažuju žrtve i podižu svijest zajednice. Ipak, borba protiv nasilja zahtijeva stalnu podršku institucija, društva i pojedinaca kako bi se osigurala sigurnost i ravnopravnost za sve žene.

Svaka pravovremena reakcija i pružena pomoć korak su bliže društvu bez nasilja.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

In Metropola

GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici Grada Zagreba na konferenciji za medije, uz govornicu i prevoditeljicu na znakovni jezik.
Foto: In Portal

Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine

Poslušaj članak

Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.

To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.

Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.   

Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.

Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.

Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.

Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.

– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.

Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
 

Nastavite čitati

In Metropola

GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Publika prati izlaganje o mentalnom zdravlju na konferenciji u ispunjenoj dvorani.
Foto: In Portal

Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec

Poslušaj članak

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.

Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.

Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.

– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.

Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.  

Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.

Nastavite čitati

In Metropola

SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb

Objavljeno

/

Napisao/la:

Govornik se obraća okupljenima na otvorenju obnovljene prometnice, uz predstavnike Grada Zagreba.
Foto: In Portal

Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet

Poslušaj članak

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.

Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su  građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.

Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.

Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.

Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu