Ovi mitovi često stvaraju pritisak i nerealna očekivanja, zbog čega se parovi mogu osjećati nezadovoljno i sumnjati u svoje odnose. Ljubav je složen proces, a zdrava veza zahtijeva otvorenost, poštovanje, i prihvaćanje da svi mitovi koje čujemo nisu nužno istiniti

Veze su komplicirane i jedinstvene, a svaka ljubavna priča nosi svoj specifičan ritam i dinamiku. Ipak, društvo, mediji i kultura često nameću mitove o tome kako bi ‘idealna’ veza trebala izgledati. Ovi mitovi često stvaraju pritisak i nerealna očekivanja, zbog čega se parovi mogu osjećati nezadovoljno i sumnjati u svoje odnose. U nastavku su neki od najčešćih mitova o vezama u koje ne treba vjerovati.

Prava ljubav dolazi bez napora. Jedan od najraširenijih mitova je taj da prava ljubav dolazi sama od sebe i da ne zahtijeva trud. U stvarnosti, svaka veza, čak i ona najharmoničnija, traži ulaganje, komunikaciju i međusobno prilagođavanje. Ljudi se s vremenom mijenjaju, i u zdravim vezama partneri zajedno rade na prilagodbi tim promjenama. Očekivati da će sve ići savršeno bez truda može samo dovesti do razočaranja.

Idealni partner razumije sve bez riječi. Ovaj mit stvara očekivanje da pravi partner ‘čita misli’ i zna što drugi osjeća ili želi bez potrebe za verbalnom komunikacijom. Iako je divno kad partneri intuitivno osjete jedno drugo, nitko nije telepat. Otvorena komunikacija ključna je za zdravu vezu. Umjesto da očekujete da partner shvati sve vaše potrebe i želje bez riječi, važno je otvoreno razgovarati o njima.

Sretan par nikada se ne svađa. Mnogi vjeruju da je svađa znak nekompatibilnosti ili da par nije ‘stvoren jedno za drugo’. No, istina je da su nesuglasice normalan i zdrav dio svake veze. Svađe mogu biti prilika za rast i bolje razumijevanje partnera, ako se rješavaju na konstruktivan način. Ključno je naučiti komunicirati bez vrijeđanja i razumjeti da neslaganja ne znače kraj ljubavi.

Ako stvarno voliš, nikada nećeš biti privučen(a) nikome drugome. Prirodno je primijetiti ili biti privučen drugim ljudima, čak i kada ste u predanoj vezi. Ovaj osjećaj ne znači da nešto nije u redu u vašoj vezi ili da partneru nedostaje nešto važno. Ključno je kako reagiramo na takve osjećaje i hoćemo li odlučiti njegovati povjerenje i odanost. Monogamija nije odsustvo privlačnosti prema drugima, već svjestan izbor ostati odan partneru.

Partneri bi trebali imati iste interese i hobije. Iako zajednički interesi mogu obogatiti vezu, potpuna sličnost nije potrebna za uspješnu vezu. Dapače, razlike mogu biti osvježavajuće i pružiti priliku za proširenje perspektiva. Važno je podržavati međusobne interese, čak i kada nisu zajednički. Raznolikost može unijeti dinamiku i omogućiti partnerima da zadrže vlastiti identitet unutar veze.

Seks bi uvijek trebao biti strastven i čest. Još jedan mit je da kvalitetna veza podrazumijeva konstantnu strast i česte intimne trenutke. Stvarnost je da s vremenom seksualna želja može varirati zbog različitih čimbenika – stresa, zdravlja, promjena u životnom stilu i slično. Umjesto stvaranja pritiska oko ovog aspekta veze, važno je o tome otvoreno razgovarati i prihvatiti da strast ima svoje uspone i padove.

Dobar partner će te uvijek usrećiti. Ovaj mit stvara iluziju da je partner odgovoran za sreću drugog partnera. Iako podrška i ljubav mogu doprinijeti našem zadovoljstvu, očekivanje da će druga osoba riješiti sve naše probleme i donijeti nam stalnu sreću nije realno. Svaka osoba je odgovorna za vlastitu sreću, a zdrava veza pruža podršku u tom procesu, ali nije jedini izvor zadovoljstva.

Oslobađanje od ovih mitova može pomoći parovima da pristupe svojoj vezi sa stvarnijim očekivanjima. Ljubav je složen proces, a zdrava veza zahtijeva otvorenost, poštovanje, i prihvaćanje da svi mitovi koje čujemo nisu nužno istiniti.

Vitamin C nezamjenjiv je za brojne tjelesne funkcije i zdravlje cijelog organizma. Redovitim unosom ovog vitamina, prvenstveno kroz raznoliku prehranu, podržavamo imunološki sustav, zdravlje kože, srca i krvnih žila, dok ujedno štitimo stanice od oksidativnog stresa

Vitamin C, ili askorbinska kiselina, esencijalan je nutrijent s mnogim dobrobitima za ljudski organizam. Budući da ga naše tijelo ne može samo proizvesti, potrebno ga je unositi putem hrane ili dodataka prehrani. Vitamin C ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja imunološkog sustava, kože, krvnih žila, kostiju i zuba.

Vitamin C poznat je po svojoj sposobnosti da pojačava imunitet. Pomaže bijelim krvnim stanicama u borbi protiv infekcija, a djeluje i kao snažan antioksidans koji smanjuje štetne učinke slobodnih radikala i oksidativnog stresa, čime štiti stanice od oštećenja.

Kao snažan antioksidans, vitamin C neutralizira slobodne radikale u tijelu, što može pomoći u sprečavanju starenja stanica i pojave kroničnih bolesti poput bolesti srca i nekih vrsta raka.

Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza iz hrane biljnog porijekla, što je važno za osobe koje unose manje životinjskih proizvoda ili imaju sklonost anemiji. Povećana apsorpcija željeza pomaže u sprečavanju anemije i povećava energiju.

Ključan je za sintezu kolagena, proteina koji gradi kožu, kosti, hrskavicu i tetive. Dovoljna količina vitamina C u tijelu može smanjiti rizik od kožnih problema, pospješiti zacjeljivanje rana te pomoći u očuvanju zdravih zglobova i kostiju.

Zahvaljujući svojoj ulozi u stvaranju kolagena i borbi protiv slobodnih radikala, vitamin C doprinosi zdravlju i ljepoti kože. Često se koristi i u kozmetičkim proizvodima jer pomaže u smanjenju bora, povećava elastičnost kože i posvjetljuje pigmentacijske mrlje.

Vitamin C može pomoći u snižavanju krvnog tlaka, smanjiti razinu LDL kolesterola i poboljšati funkciju krvnih žila, što doprinosi zdravlju srca i smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Neki od najboljih izvora vitamina C su agrumi (naranče, limuni, grejp), crvena i zelena paprika, jagode, kivi, brokula, prokulice, špinat i drugo zeleno lisnato povrće.

Vitamin C nezamjenjiv je za brojne tjelesne funkcije i zdravlje cijelog organizma. Redovitim unosom ovog vitamina, prvenstveno kroz raznoliku prehranu, podržavamo imunološki sustav, zdravlje kože, srca i krvnih žila, dok ujedno štitimo stanice od oksidativnog stresa.

Moto ovogodišnje kampanje naglašava važnost prepoznavanja simptoma i hitnog reagiranja, sa sloganom ‘Vrijeme je mozak’ – što znači da brza reakcija može spasiti mozak i smanjiti štetne posljedice moždanog udara

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada. Ovogodišnje obilježavanje nastavlja #jači od > moždanog udara (#GreaterThan) kampanju Svjetske organizacije za moždani udar o važnosti prevencije moždanog udara s naglaskom na važnost bavljenja sportom tj. tjelesnom aktivnošću.

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

U publikaciji Svjetske organizacije za moždani udar ‘Global Stroke Factsheet’ iz 2022., navedeno je kako se u posljednjih 17 godina za 50 posto povećao doživotni rizik od razvoja moždanog udara te da će 1 od 4 osobe starije od 25 godina doživjeti moždani udar tijekom života.

Budući da se 90 posto moždanih udara može spriječiti, važno je poznavati vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilnog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i invalidnosti u svijetu, no ranim prepoznavanjem i brzim djelovanjem mogu se znatno smanjiti posljedice. Kroz edukativne kampanje na Svjetski dan moždanog udara nastoji se istaknuti važnost zdravog načina života, kontrole faktora rizika poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa, te brzog pristupa medicinskoj skrbi.

Prevencija moždanog udara temelji se na kontroli čimbenika rizika i zdravom načinu života. Evo ključnih koraka za smanjenje rizika.

Visoki krvni tlak jedan je od glavnih uzroka moždanog udara. Redovito praćenje i po potrebi uzimanje lijekova mogu pomoći u održavanju tlaka unutar zdravih granica.

Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima (maslinovo ulje) i ribom može smanjiti rizik. Izbjegavanje prekomjerne soli i zasićenih masti također pridonosi prevenciji.

Vježbanje može pomoći u kontroli krvnog tlaka, šećera u krvi i tjelesne težine. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.

Pretilost povećava rizik od hipertenzije, dijabetesa i visokog kolesterola, što su sve faktori rizika za moždani udar.

Pušenje oštećuje krvne žile i povećava rizik od krvnih ugrušaka. Prestankom pušenja rizik se s vremenom smanjuje.

Prekomjerno konzumiranje alkohola može povećati krvni tlak i dovesti do debljanja. Preporučuje se ograničavanje alkohola na umjerene količine.

Dijabetes može oštetiti krvne žile i povećati rizik od moždanog udara. Redovito mjerenje šećera u krvi, pravilna prehrana, tjelovježba i terapija mogu pomoći u kontroli dijabetesa.

Dugotrajan stres može povisiti krvni tlak. Tehnike poput meditacije, dubokog disanja, joge i redovnog odmora mogu pomoći u smanjenju stresa.

Pridržavanje ovih preporuka može značajno smanjiti rizik od moždanog udara, pogotovo kad su prisutni dodatni čimbenici rizika kao što su obiteljska povijest bolesti, starija dob i prisutnost drugih kroničnih stanja.