Poveži se s nama

EU kutak

María Corina Machado i Edmundo González Urrutia osvojili Nagradu Saharov za 2024.

Objavljeno

/

Predsjednica Europskog parlamenta stoji za govornicom u glavnoj dvorani Europskog parlamenta, okružena zastupnicima i članovima osoblja. Ispred nje, na stolu, nalaze se oznake Europskog parlamenta i plavi logotipi s europskom zastavom. Iza nje se nalazi velika plava zastava Europske unije s krugom od dvanaest zlatnih zvijezda. S lijeve strane je zastava Latvije, a s desne zastava Litve. Atmosfera je službena, a sudionici sjednice pažljivo prate događaj.
Foto: EU/Mathieu Cugnot

Čelnica demokratskih snaga Venezuele i oporbeni kandidat na srpanjskim predsjedničkim izborima dobit će Nagradu Saharov za slobodu mišljenja 2024.

­Predsjednica Parlamenta Roberta Metsola objavila je u četvrtak imena dobitnika Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2024., nakon sjednice Konferencije predsjednika na kojoj je donesena odluka.

– Nagrada Saharov za slobodu mišljenja 2024. dodjeljuje se Maríji Corini Machado i novoizabranom predsjedniku Edmundu Gonzálezu Urrutiji za njihovu hrabru borbu za ponovnu uspostavu slobode i demokracije u Venezueli. U svojoj potrazi za pravednom, slobodnom i mirnom tranzicijom vlasti, neustrašivo su podupirali vrijednosti koje su tako drage milijunima Venezuelaca i Europskom parlamentu: pravdu, demokraciju i vladavinu prava. Europski parlament stoji uz narod Venezuele te uz Maríju Corinu Machado i novoizabranog predsjednika Edmunda Gonzáleza Urrutiju u njihovoj borbi za demokratsku budućnost njihove zemlje. Ova je nagrada namijenjena njima – Metsola je izjavila.

María Corina Machado izabrana je 2023. za predsjedničku kandidatkinju venezuelske oporbe u ime ‘Jedinstvene demokratske platforme’, ali ju je Nacionalno izborno vijeće pod kontrolom režima kasnije diskvalificiralo.

Edmundo González Urrutia, diplomat i političar koji ju je naslijedio na mjestu kandidata ‘Jedinstvene demokratske platforme’, osudio je venezuelsku vladu jer nije objavila službene rezultate predsjedničkih izbora te je osporio proglašenu pobjedu Nicolása Madura. González Urrutia napustio je zemlju u rujnu, nakon što je izdan nalog za njegovo uhićenje.

U rezoluciji usvojenoj 19. rujna 2024. zastupnici su naglasili da su međunarodne misije za promatranje izbora jasno rekle da predsjednički izbori u Venezueli nisu bili u skladu s međunarodnim standardima izbornog integriteta. Priznali su Edmunda Gonzáleza Urrutiju kao legitimnog i demokratski izabranog predsjednika zemlje, a Maríju Corinu Machado kao čelnicu demokratskih snaga. Parlament je osudio ‘izbornu prijevaru’ te teška i sustavna kršenja ljudskih prava počinjena protiv demokratske oporbe, venezuelskog naroda i civilnog društva.

Prema podacima venezuelske vlade, tijekom prosvjeda koji su uslijedili nakon izbora uhićeno je 2400 osoba, a nevladine organizacije izvijestile su da su umrle 24 osobe. María Corina Machado i dalje se skriva, dok je Edmundo González Urrutia pobjegao u Španjolsku, koja mu je 7. rujna odobrila politički azil.

U rezoluciji iz rujna 2024. Parlament je pozvao EU da produlji postojeće i primijeni ciljane sankcije protiv Nicolása Madura i njegovih najbližih suradnika, u okviru globalnog mehanizma sankcija EU-a u području ljudskih prava. Prije izbora, Europski parlament je pozvao države članice da zadrže sankcije nametnute Madurovu režimu te je kritizirao neustavnu odluku koja je onemogućila kandidaturu istaknutim političkim oporbenim liderima, kao što je María Corina Machado.

Svečanost dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja održat će se 18. prosinca u Strasbourgu tijekom plenarne sjednice Parlamenta.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, koja je dobila ime po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najviša je nagrada EU-a za ljudska prava. Utemeljena je 1988., a Parlament je svake godine dodjeljuje pojedincima ili organizacijama kao priznanje za njihov rad u jednom od sljedećih područja: obrana ljudskih prava i temeljnih prava, sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog prava, razvoj demokracije i obrana vladavine prava.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Europski parlament odobrio zajam Ukrajini u iznosu do 35 milijardi eura

Objavljeno

/

Ukrajinska zastava, koja se sastoji od dvije vodoravne pruge – gornje plave i donje žute, vijori na vjetru na zastavnom jarbolu. U pozadini je tamno, oblačno nebo, s jarkom sunčevom svjetlošću koja probija kroz oblake u gornjem lijevom kutu, stvarajući kontrast između svjetlosti i sjene.
Foto: Pixabay

Zastupnici su u utorak dali zeleno svjetlo za izvanredni zajam Ukrajini u iznosu do 35 milijardi eura, koji će se otplatiti budućim prihodima od zamrznute ruske imovine

S 518 glasova za, 56 protiv i 61 suzdržanih, Parlament je podržao novu makrofinancijsku pomoć Ukrajini za borbu protiv okrutne ratne agresije Rusije. Taj je zajam dio paketa skupine G7 dogovorenog u lipnju, kojim se Ukrajini osigurava financijska potpora u iznosu do 50 milijardi USD (otprilike 45 milijardi EUR). Konačni iznos doprinosa EU-a mogao bi biti niži, ovisno o veličini zajmova koje daju drugi partneri iz skupine G7.

Ukrajinskim mehanizmom za kreditnu suradnju, novouspostavljenim okvirom, Ukrajini će se staviti na raspolaganje budući prihodi od zamrznute imovine ruske središnje banke koja se nalazi u EU-u. Ta će sredstva pomoći Ukrajini da servisira i otplati zajam EU-a za makrofinancijsku pomoć te zajmove drugih partnera iz skupine G7. Sredstva mehanizma mogu se upotrijebiti za servisiranje i otplatu zajmova, ali Kijev može dodijeliti sredstva makrofinancijske pomoći i prema vlastitom nahođenju.

Nova sredstva makrofinancijske pomoći isplaćivat će se do kraja 2025. Zajam je uvjetovan kontinuiranom predanošću Ukrajine očuvanju učinkovitih demokratskih mehanizama, poštovanju ljudskih prava i daljnjim uvjetima politike koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju. Osim toga, sustavi upravljanja i kontrole navedeni u Planu za Ukrajinu, zajedno s posebnim mjerama za sprečavanje prijevara i drugih nepravilnosti, primjenjivat će se na zajam makrofinancijske pomoći.

– Ukrajina se i dalje odupire ruskoj agresiji, a njezini hrabri građani bore se ne samo za vlastitu egzistenciju i slobodu, već i za obranu demokracije, ljudskih prava, slobode i međunarodnog prava za sve nas. Potreba za financijskom potporom golema je i hitna. Rusija mora platiti za napade na Ukrajince i okrutno uništavanje ukrajinske infrastrukture, gradova, sela i domova. Teret obnove Ukrajine snosit će oni koji su odgovorni za njezino uništenje, odnosno Rusija – rekla je izvjestiteljica Karin Karlsbro (Renew, Švedska).

Vlade EU-a već su podržale prijedlog, a Vijeće planira donijeti uredbu pisanim postupkom nakon glasanja Parlamenta. Uredba će stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu EU-a.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

EU ulaže više od 380 milijuna eura za potporu zelenoj tranziciji

Objavljeno

/

Na slici je prikazana plava zastava Europske unije s dvanaest zlatnih zvjezdica koja vijori na vjetru. Oko nje su podignute zastave različitih europskih država na visokim jarbolima. Nebo je oblačno, a u donjem dijelu slike vidi se dio moderne zgrade. Zastave su raspoređene u krug, stvarajući dojam jedinstva i zajedništva.
Foto: EU/Laurie Dieffembacq

Komisija je jučer u okviru programa LIFE za okoliš i djelovanje u području klime dodijelila više od 380 milijuna eura za 133 nova projekta širom Europe

Dodijeljeni iznos predstavlja više od polovine ukupnih potreba za ulaganjima u te projekte u iznosu od 574 milijuna EUR, a ostatak će uložiti tijela nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, javno-privatna partnerstva, poduzeća i organizacije civilnog društva.

Projekti LIFE pridonose postizanju brojnih klimatskih, energetskih i okolišnih ciljeva europskog zelenog plana, uključujući cilj EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan te da do 2030. zaustavi i preokrene trend gubitka bioraznolikosti uz istodobno osiguravanje dugoročnog blagostanja Europe. Ta će ulaganja imati trajan učinak na naš okoliš, gospodarstvo i dobrobit svih Europljana.

Projektima će biti obuhvaćena sva područja programa LIFE, pri čemu će se mobilizirati: 143 milijuna EUR (od čega će EU osigurati 74 milijuna EUR) za doprinos kružnom gospodarstvu i poboljšanju kvalitete života u okviru 26 projekata za smanjenje potrošnje vode, industrijskog i kućanskog otpada, onečišćenja zraka i onečišćenja bukom, kao i za dokazivanje poslovne isplativosti smanjenja potrošnje, ponovne uporabe i recikliranja; gotovo 216 milijuna EUR (144,5 milijuna EUR doprinosa EU-a)za projekte u području prirode i bioraznolikosti za obnovu slatkovodnih, morskih i obalnih ekosustava i staništa te poboljšanje stanja očuvanosti ptičjih vrsta, kukaca, gmazova, vodozemaca i sisavaca; oko 110 milijuna EUR (gotovo 62 milijuna EUR doprinosa EU-a) za otpornost na klimatske promjene, ublažavanje klimatskih promjena te upravljanje i informiranje; 105 milijuna EUR (99 milijuna EUR doprinosa EU-a) za upravljačka i tržišna rješenja kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju.

Projekti važni za Hrvatsku

Kako bi se osigurao prelazak na čistu energiju, u okviru 59 najavljenih novih projekata trogodišnjim programom digitalnog osposobljavanja u vrijednosti od 1,25 milijuna EUR LIFE DiVirtue izgradit će se kapaciteti za učinkovitiji i inovativniji sektor građevinske i građevinske industrije.

Valja naglasiti da se u projektu upotrebljava virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR) kako bi se studentima i stručnjacima u građevinarstvu pomoglo u izgradnji zgrada i provedbi obnove s nultim emisijama u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj.

U međuvremenu, projekt Enercom FACILITY, vrijedan gotovo 10 milijuna EUR, osigurat će izravna bespovratna sredstva za 140 novih energetskih zajednica širom Europe kako bi se potaknula ulaganja u održivu energiju. Dodatno će podupirati energetske zajednice u razvoju njihovih poslovnih modela materijalima za osposobljavanje i izgradnju kapaciteta, čime će se utrti put poslovnim modelima koji se mogu reproducirati i dugoročno su održivi.

Izvor: Europska komisija

Nastavi čitati

EU kutak

Troškovi života glavna su briga građana na početku novog saziva Europskog parlamenta

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje hrpu naslaganih srebrnih kovanica na šarenim novčanicama različitih denominacija. Fokus je na kovanicama, dok su novčanice zamagljene u pozadini.
Foto: Pixabay

Europski parlament objavio je ‘EU postizborno istraživanje 2024.’ o stavovima birača i prioritetima građana. I u Hrvatskoj i u EU-u dominiraju gospodarske teme te se prepoznaju koristi EU članstva

Rast cijena i troškova života (42%) te stanje u gospodarstvu (41%) bili su glavni poticaj europskim građanima da izađu na izbore za Europski parlament u lipnju ove godine.

Trećina birača (34%) ističe kako ih je na glasanje potaknula međunarodna situacija, a sličan udio ispitanika izdvaja obranu demokracije i vladavine prava (32%).

Oni koji nisu glasali – među temama koje su ih mogle motivirati na sudjelovanje na izborima – izdvojili su također troškove života (46%) te ekonomsku situaciju (36%).

I birači u Hrvatskoj glavni su poticaj za izlazak na izbore primarno našli u temama koje utječu na njihov standard. U značajno većem postotku nego na EU razini na prvom su mjestu također rastuće cijene i troškovi života (56%), slijedi gospodarstvo (55%) te socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37%).

– Proteklog lipnja građani diljem Europe iskoristili su svoj glas te je na izborima za Europski parlament zabilježena najveća izlaznost u posljednjih 30 godina. Građani su nam dali mandat da djelujemo, ponudimo odgovore i rješenja te pozitivno utječemo na njihovu svakodnevicu. Ispunit ćemo očekivanja. Tijekom sljedećih tjedana Europski parlament će pomno nadzirati novu Europsku komisiju kako bi osigurao da se doista bavi pitanjima koja su prioritetna za građane. To su troškovi života, gospodarstvo, demokracija, vladavina prava, migracije i sigurnost. Europski parlament nastavit će raditi na tome da glas građana u EU-u bude važan – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola komentirajući rezultate Eurobarometra.

Velika potpora EU-u i povjerenje u parlamentarnu demokraciju

Potpora Europskoj uniji i dalje je visoka, unatoč gospodarskim poteškoćama. Rezultati istraživanja također pokazuju da su građani optimistični oko budućnosti EU-a (65%) te da i dalje imaju pozitivnu predodžbu Unije (48% ispitanika u odgovoru ističe pozitivnu, a samo 16% negativnu percepciju).

I na članstvo u Europskoj uniji gleda se pozitivno. Sedam od deset ispitanika (70%) ističe kako je njihova zemlja imala koristi od Europske unije i to je brojka koja je stabilna već nekoliko godina. Općenito, u Europskoj uniji četiri su glavna razloga zašto se članstvo smatra korisnim: povećanje suradnje među državama članicama (36%), održavanje mira i jačanje sigurnosti (32%), doprinos EU-a gospodarskom rastu (28%) te stvaranje novih mogućnosti za rad (24%).

U Hrvatskoj je potpora Uniji iznad europskog prosjeka. Čak 56% građana ima ukupno pozitivnu predodžbu, a samo 10% negativnu. Najizraženiji pozitivni stav (62%) ima dobna skupina od 25 do 39 godina. I po pitanju prepoznavanja koristi od članstva, građani u Hrvatskoj su značajno iznad europskog prosjeka. Njih 85% smatra da je članstvo korisno, prije svega zbog novih mogućnosti za rad (51%), poboljšanja standarda života (33%), gospodarskog rasta te mira i sigurnosti (po 31%).

Na početku ovog desetog saziva, povjerenje u europsku parlamentarnu demokraciju je izrazito visoko: 42% građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta što je najveći dosad zabilježeni omjer za ovaj indikator. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu Parlamenta ima 49% ispitanika, najviše njih u dobnoj skupini od 25 do 39 godina.

Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a bio je 50,74%, što je najviše u posljednjih 30 godina te slično izlaznosti 2019. godine. U odnosu na te izbore, povećan je odaziv u 16 od 27 država članica. Da se njihov glas u Uniji čuje smatra 56% ispitanika, što je porast od 8 postotnih bodova u odnosu na veljaču/ožujak 2024.

Hrvatska nije slijedila europski trend te je s 21,35% bila na samom začelju kada je riječ o odazivu birača. Kao glavni razlog za neizlazak na birališta ispitanici u Hrvatskoj navode nezainteresiranost za politiku (30%), činjenicu da inače rijetko glasaju te uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja (po 19%).

No analiza Eurobarometra upućuje na to da za brojne građane u EU-u glasanje na europskim izborima postaje navika. Na pitanje zašto glasaju, njih 46% je odgovorilo da to uvijek čine, 42% da je to njihova građanska dužnost, dok je 20% ispitanika reklo kako žele dati potporu političkoj stranci koja im je bliska.

Birači u EU-u su odluku za koga će glasati uglavnom temeljili na tome koliko su stranački programi bliski njihovim idejama i vrijednostima. Stranački prijedlozi o europskim temama bili su najčešći razlozi odabira određene liste za 47% birača (+4 p.p. u odnosu na 2019.).

Postizborni Eurobarometar za Europski parlament je provela agencija Verian (nekadašnji Kantar Public) između 13. lipnja i 8. srpnja 2024. u svih 27 EU država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a video-intervjui (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26.349 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji. Uz pregled prema socio-demografskim pokazateljima (spol, dob, regija, urbanizacija) u odgovorima na pitanja o europskim izborima dodatno je napravljeno ponderiranje prema nacionalnom odazivu birača.

Detaljan pregled rezultata istraživanja dostupan je ovdje.

Nastavi čitati

U trendu