Drugo nacionalno istraživanje o boli koje je proveo Ipsos za Krku pokazalo je da gotovo polovica Hrvata zbog boli osjeća razdražljivost, a trećina povećani stres

Poslušaj članak

Bol je za velik broj građana Hrvatske postala svakodnevni suputnik koji ne utječe samo na fizičko stanje, već i na mentalno zdravlje, radnu sposobnost i obiteljski život. Pokazalo je to najnovije nacionalno istraživanje o boli, nazvano Indeks boli u Hrvatskoj, koje je agencija Ipsos provela za Krka-Farmu u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Bol je redovita pojava za većinu građana

Prema rezultatima istraživanja, gotovo polovica ispitanika osjeća bol barem jednom tjedno, dok se 15 posto građana s boli suočava svakodnevno. Bol nikada ne osjeća 1 posto ispitanika. Čak 60 posto ispitanika ističe da bol ima umjeren ili značajan utjecaj na njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Istodobno, 43 posto ispitanika navodi da osjeća bol koja ih ometa u svakodnevnim aktivnostima barem jednom tjedno, dok njih čak 75 posto takvu bol osjeća najmanje jednom mjesečno.

Kada je riječ o mjestu i vrsti boli, bolovi u leđima najčešći su oblik tegoba (barem povremeno je osjeća 71 posto ispitanika), a odmah iza njih slijede glavobolje (64 posto) i mišićna bol (41 posto). Među rjeđim oblicima boli ističu se grlobolja i zubobolja, dok su glavobolje značajno češće prisutne među ženama, a bolovi povezani sa sportskim ozljedama među muškarcima. U mlađoj populaciji (18-35 godina) češće su glavobolje i menstrualne boli, dok su kod starijih ispitanika izraženiji bolovi u zglobovima.

Kod dijela građana bol prelazi u kronično stanje

Većina ispitanika navodi da bol koju najčešće osjećaju traje nekoliko sati (36 posto) ili nekoliko dana (23 posto), no u slučajevima kada bol traje dulje od tri mjeseca, najčešće je riječ o kroničnim bolovima u leđima, zglobovima i ekstremitetima.

Istraživanje dodatno upozorava na utjecaj modernog načina života. Četiri od deset ispitanika osjećaju bol povezanu s dugotrajnim korištenjem tehnologije barem jednom tjedno, poput glavobolja uzrokovanih ekranima ili bolova u leđima zbog dugotrajnog sjedenja. Više od dvije trećine građana takvu bol osjeća barem jednom mjesečno, što potvrđuje da tehnologija postaje značajan faktor u razvoju i održavanju boli. U odnosu na prošlo izdanje istraživanja, značajno je manje ispitanika koji osjećaju bol uzrokovanu tehnologijom svakodnevno.

Posao i privatni život među prvim su ‘žrtvama’ boli

Podaci iz ‘Indeksa boli u Hrvatskoj’ jasno pokazuju da bol ima snažan psihološki učinak. Za njih 62 posto bol najmanje jednom mjesečno utječe na njihovo raspoloženje i društvene aktivnosti. Gotovo polovica ispitanika (48 posto) navodi da im bol povećava razdražljivost, dok 35 posto ističe povećanu razinu stresa. Dodatno, 13 posto ispitanika povezuje bol s pojavom anksioznosti, a 9 posto s depresijom, dok nešto manje od trećine ispitanika smatra da bol nema utjecaja na njihovo mentalno zdravlje.

Posljedice se osjećaju i u profesionalnom životu: oko četvrtine ispitanika navodi da ih bol na tjednoj razini sprječava u obavljanju profesionalnih obveza. U privatnoj sferi, gotovo polovica građana u posljednjih godinu dana propustila je neki važan događaj zbog boli, a četvrtina ih je takve situacije doživjela više puta.

Pauze su prepoznate kao važne, ali se rijetko prakticiraju

Iako ispitanici jasno prepoznaju važnost odmora, samo petina građana kratke pauze uzima na dnevnoj bazi, dok se dulje pauze, poput vikend-odmora ili godišnjih odmora, uzimaju znatno rjeđe. Istodobno, 43 posto ispitanika smatra da bi kratke pauze trebalo uzimati svaki dan. Kao glavni motivatori za uzimanje pauze navode se mentalno zdravlje (27 posto), umor (22 posto) i obitelj (22 posto), dok su najdraže aktivnosti vrijeme provedeno s obitelji (66 posto), putovanja (57 posto) i druženje s prijateljima (51 posto). Zanimljivo, 31 posto ispitanika ističe samoću kao aktivnost koja ih čini najsretnijima, dok je za 33 posto to vrijeme provedeno s djecom.

Stručnjak upozorava: bol se i dalje prečesto ignorira

Istraživanje o boli i utjecaju boli na kvalitetu života hrvatskih građana komentirao je dr. sc. Dino Budrovac, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja i predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.

– Rezultati ovoga istraživanja potvrdili su činjenicu koliki utjecaj na kvalitetu života ima bol. Neliječena ili neadekvatno liječena bol može postati kronična bol koja negativno utječe na pojedinca ne samo u fizičkom smislu nego i emocionalnom i psihičkom. Kronična bol povezana je sa povećanom razdražljivosti, anksioznosti i depresijom što kod pojedinca dovodi do socijalne izoliranosti, nezadovoljstva i osjećaja bespomoćnosti – istaknuo je Budrovac.

– Na nama zdravstvenim djelatnicima je da podižemo svijest o važnosti liječenja boli, kako u općoj populaciji tako i kod studenata, naših budućih kolega koji će postati dio zdravstvenog sustava. Vrijeme u kojem se bolesnicima govorilo da je normalno da ih boli trebamo ostaviti iza sebe. Kvalitetnom edukacijom bolesnika i razgovorom moramo se boriti protiv predrasuda i uvriježenih stereotipa i upoznati ih sa mogućnostima liječenja boli – dodao je, naglašavajući važnost podrške i podizanja svijesti o ovom sveobuhvatnom problemu.

Upravo su podizanje svijesti o boli i podrška temelj Krkinog projekta Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo drugo nacionalno istraživanje o boli.

– Projektom ‘Bez pauze’ želimo potaknuti odgovorniji i informiraniji pristup liječenju boli, uz naglasak na važnost stručnih savjeta, pravilne terapije i razumijevanja boli kao stanja koje se može i treba adekvatno liječiti. Cilj nam je osnažiti ljude da prepoznaju bol na vrijeme i da, uz pravu podršku, zadrže kontrolu nad kvalitetom svog života. Na kanalima Bez pauze na Facebooku i Instagramu približavamo ovu filozofiju korisnicima kroz stručne savjete, stvarne priče i inspirativne sadržaje – istaknula je dr. dent. med. Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.

Izvor: Val grupa

Glavobolja se obično javlja u isto vrijeme tijekom noći, često nekoliko sati nakon uspavljivanja. Bol je najčešće obostrana, tupa ili pulsirajuća, blagog do umjerenog intenziteta, i traje od 15 minuta do nekoliko sati

Poslušaj članak

Hipnička glavobolja rijedak je oblik primarne glavobolje koji se javlja isključivo tijekom spavanja i budi osobu iz sna. Zbog toga se često naziva i ‘glavobolja budilica’. Najčešće pogađa osobe starije od 50 godina, iako se može pojaviti i u mlađoj dobi. Češća je u žena.

Glavobolja se obično javlja u isto vrijeme tijekom noći, često nekoliko sati nakon uspavljivanja. Bol je najčešće obostrana, tupa ili pulsirajuća, blagog do umjerenog intenziteta, i traje od 15 minuta do nekoliko sati. Za razliku od nekih drugih glavobolja, hipnička glavobolja obično nije praćena mučninom, povraćanjem ni osjetljivošću na svjetlo ili zvuk.

Točan uzrok hipničke glavobolje nije u potpunosti razjašnjen. Smatra se da je povezana s poremećajima u regulaciji spavanja, osobito s fazom REM sna, kao i s promjenama u djelovanju hipotalamusa, dijela mozga koji sudjeluje u regulaciji cirkadijalnog ritma.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i anamneze, uz isključivanje drugih mogućih uzroka noćnih glavobolja, poput tumora, apneje u snu, arterijske hipertenzije ili temporalnog arteritisa. Zbog toga su ponekad potrebne dodatne pretrage, poput snimanja mozga ili laboratorijskih testova.

Liječenje hipničke glavobolje individualno je i provodi se u dogovoru s liječnikom. Zanimljivo je da kod nekih bolesnika pomaže konzumacija male količine kofeina prije spavanja. Također se mogu koristiti određeni lijekovi, ovisno o učestalosti i jačini simptoma.

Iako hipnička glavobolja može biti vrlo neugodna zbog prekidanja sna, smatra se benignim poremećajem i ne dovodi do trajnih neuroloških oštećenja. Pravodobno prepoznavanje i odgovarajuće liječenje mogu značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih.

Budite svoje, ne živite za očekivanja drugih i nađite svoj mir. Imajte na umu da savršenstvo ne postoji, donijet ćete i krive odluke, ali uvijek budite nježne prema sebi

Poslušaj članak

Kada govorimo o ostvarenoj ženi često mislimo na neke vanjske pokazatelje, ali zapravo ne postoji univerzalna definicija i svaka žena ima svoj okvir unutar kojeg oblikuje odluke.

Ostvarena žena je svakako ona koja prepoznaje vlastitu vrijednost bez potrebe za vanjskom potvrdom. Njezini izbori proizlaze iz iskustva, samospoznaje i jasno postavljenih granica. Ne mjeri uspjeh isključivo titulama ili postignućima, već osjećajem smisla, stabilnosti i unutarnjeg mira.

Svjesna je puta koji je prošla, izazova koje je savladala i lekcija koje je naučila, ali se njima ne definira, one su temelj, ne teret.

U profesionalnom i privatnom životu djeluje promišljeno i odgovorno. Zna kada treba preuzeti inicijativu, a kada stati i dati prostor drugima.

Ambicija joj nije natjecanje, već alat za osobni rast. Uspjeh ne zahtijeva stalnu žrtvu, nego ravnotežu između rada, odnosa i vremena za sebe. Donošenje odluka temelji se na jasno postavljenim prioritetima, a ne na pritiscima okoline ili prolaznim očekivanjima.

U odnosima njeguje iskrenost, uzajamno poštovanje i emocionalnu zrelost. Ne traži ispunjenje kroz druge, već dijeli vlastitu cjelovitost.

Razumije razliku između kompromisa i odricanja te bira odnose u kojima postoji prostor za razvoj, podršku i slobodu. Samostalnost ne isključuje bliskost, kao što ni snaga ne isključuje ranjivost.

Ostvarena žena dopušta si promjenu. Svjesna je da ostvarenje nije konačna točka, već proces koji se neprestano razvija. Uči, prilagođava se i redefinira ciljeve bez straha od novog početka.

Mirno prihvaća vlastiti ritam, zna stati kada je potrebno i nastaviti kada osjeti jasnoću. Upravo u toj sposobnosti svjesnog kretanja naprijed leži njezina istinska stabilnost i snaga.