Prevencija osteoporoze zahtijeva kombinaciju zdrave prehrane, redovite fizičke aktivnosti i izbjegavanja rizičnih faktora poput pušenja i alkohola. Rano usvajanje ovih navika može pomoći u očuvanju zdravlja kostiju te smanjenju rizika od prijeloma i osteoporoze u starijoj dobi

Svjetski dan osteoporoze, koji se obilježava svake godine 20. listopada, idealna je prilika za podizanje svijesti o osteoporozi. Ovogodišnja kampanja pod sloganom ‘Recimo ne krhkim kostima’ nastoji potaknuti ljude svih generacija na brigu o zdravlju kostiju. Glavne poruke kampanje bit će usmjerene prema ljudima svih dobi, pacijentima, zdravstvenim djelatnicima i institucijama.

Prva poruka naglašava važnost zdravlja kostiju. Zdrave kosti temelj su našeg blagostanja, mobilnosti i neovisnosti, stoga je važno da ljudi svih dobi poduzmu rane korake za prevenciju osteoporoze kroz pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost s opterećenjem i izbjegavanje nezdravih navika poput pušenja.

Druga poruka ističe da je osteoporoza ozbiljan zdravstveni problem. Ona može imati teške posljedice, a prepoznavanje rizičnih čimbenika i pravovremeno testiranje na osteoporozu ključno je za smanjenje rizika. Briga o zdravlju kostiju treba biti prioritet, baš kao i briga o kardiovaskularnom zdravlju, jer pridržavanje preporučenih terapija može pomoći u očuvanju pokretljivosti i neovisnosti tijekom starenja.

Treća poruka poziva na prioritetno postavljanje zdravlja kostiju u zdravstvenim politikama. S obzirom na to da se godišnje u svijetu dogodi oko 37 milijuna fragilnih prijeloma, osteoporoza predstavlja ogroman ekonomski i zdravstveni teret. Zdravstvene vlasti moraju osigurati adekvatne usluge nakon prijeloma, uključujući stručne procjene i liječenje pacijenata starijih od 50 godina kako bi se spriječili daljnji, potencijalno opasni prijelomi.

Za prevenciju osteoporoze, ključna je prehrana bogata kalcijem i vitaminom D, koji su neophodni za zdravlje kostiju. Redovita tjelesna aktivnost, posebno vježbe koje opterećuju kosti, pomaže u održavanju koštane gustoće, dok održavanje zdrave tjelesne težine smanjuje rizik od prijeloma.

Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola negativno utječu na zdravlje kostiju, pa se preporučuje prestanak pušenja i umjeren unos alkohola. Žene u postmenopauzi i muškarci stariji od 70 godina trebali bi redovito provjeravati gustoću kostiju putem denzitometrije, a liječnici mogu preporučiti suplemente kalcija i vitamina D ili terapiju lijekovima u određenim slučajevima.

Prevencija osteoporoze temelji se na zdravoj prehrani, redovitoj fizičkoj aktivnosti i izbjegavanju rizičnih faktora. Usvajanje ovih navika može značajno smanjiti rizik od prijeloma i očuvati zdravlje kostiju u starijoj dobi.

Na Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi često se naglašava i važnost volontera, koji igraju ključnu ulogu u pružanju emocionalne i praktične podrške oboljelima i njihovim obiteljima

Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi obilježava se svake godine drugu subotu u listopadu, a u 2024. godini taj dan pada na 12. listopada. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o važnosti palijativne skrbi, podršci za bolesnike s teškim i neizlječivim bolestima, kao i njihovim obiteljima.

U Hrvatskoj, Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi redovito se obilježava raznim aktivnostima koje organiziraju zdravstvene ustanove, udruge, i organizacije koje pružaju palijativnu skrb.

Palijativna skrb usmjerena je na ublažavanje simptoma i smanjenje boli, uz pružanje emocionalne, psihosocijalne i duhovne podrške. Cilj nije izlječenje bolesti, već poboljšanje kvalitete života pacijenata. Posebno je važna za osobe s kroničnim, progresivnim bolestima poput raka, srčanih bolesti, neuroloških poremećaja, itd.

Hospicij je oblik palijativne skrbi namijenjen osobama u završnoj fazi života, kada liječenje više nije moguće. Fokus je na ublažavanju tegoba i omogućavanju dostojanstvenog umiranja.

Palijativna skrb pruža značajnu podršku i obiteljima pacijenata, ne samo tijekom bolesti već i u fazi žalovanja nakon gubitka voljene osobe. To uključuje savjetovanje, emocionalnu podršku i praktične smjernice o njezi pacijenta.

Obitelj često preuzima veliku odgovornost za njegu bolesnika, a palijativna skrb može im olakšati taj teret kroz obrazovanje o njezi i pružanjem potrebnih resursa.

Palijativna skrb omogućava pacijentima da donose vlastite odluke o tome kako žele provesti svoje posljednje dane. Poštuje se pravo na dostojanstven kraj života, uz minimalnu patnju i maksimalnu podršku.

Kroz palijativnu skrb, pacijenti i njihove obitelji imaju priliku raspraviti o pitanjima poput naprednih uputa, odluka o medicinskim tretmanima i organizaciji skrbi.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 2020. godine je u svijetu približno 57 milijuna osoba bolovalo od različitih bolesti zbog kojih im je bila potrebna palijativna njega, no od navedenoga broja je samo 14 posto pacijenata dobilo potrebnu skrb. K tome, približno 18 milijuna ljudi u svijetu svake godine pate od bolova i nelagode u posljednjim trenucima života zbog ograničene dostupnosti palijativnih zdravstvenih usluga i adekvatne analgezije.

Palijativna skrb i hospicij osiguravaju da se ljudi s teškim bolestima ne osjećaju napušteno i zaboravljeno, već im pružaju sveobuhvatnu podršku. Njihova uloga je esencijalna u humaniziranju skrbi na kraju života, omogućujući dostojanstvo, ublažavanje patnje, te emocionalnu i praktičnu pomoć kako za pacijente, tako i za njihove najbliže.

Tijekom cijelog postupka budite smireni i nježni, izbjegavajući nagle ili trzajuće pokrete koji mogu uzrokovati bol ili ozljedu. Sigurnost i pravilna tehnika ključni su za zaštitu nepokretne osobe i osobe koja izvodi transfer

Transfer nepokretne osobe s kreveta na kolica je važna aktivnost koja zahtijeva pažnju, tehniku i sigurnost kako bi se izbjegle ozljede za osobu koja se premješta i za osobu koja pomaže.

Ovo su osnovni koraci za pravilan transfer.

Prije početka, procijenite stanje osobe. Ako osoba može pružiti određenu pomoć (npr. držanje za ruke), iskoristite to. Ako je osoba potpuno nepokretna, budite oprezni.

Zatim osigurajte da su kolica postavljena na kočnice i da su blizu kreveta. Ako je moguće, spustite krevet na razinu kolica kako biste smanjili visinu transfera.

Ako je moguće, zamolite još jednu osobu da vam pomogne, posebno ako je osoba teža.

Ako osoba leži u sredini kreveta, nježno je premjestite prema rubu. Pazite da se osoba osjeća sigurno i da nije preblizu ruba. Ako je osoba u stanju, savijte njezina koljena i postavite stopala na ravnu površinu kreveta. To će olakšati prijenos težine.

Zatim pomozite osobi da sjedne. Postavite ruke ispod osobe, lagano je podignite u sjedeći položaj. Možete koristiti i pomoćne remene ako je potrebno. Dopustite osobi da se prilagodi u sjedećem položaju i osigura da ne izgubi ravnotežu.

Kad su svi pripremni koraci obavljeni, slijedi prijenos u kolica. Stanite ispred osobe s razmaknutim nogama kako biste održali stabilnost. Savijte koljena, a ne leđa, kako biste izbjegli ozljede.

Ako imate prijenosni pojas (transfer belt), omotajte ga oko osobe kako biste lakše kontrolirali kretanje.

Držite osobu za pojas ili ispod ruku. Neka osoba naginje tijelo prema naprijed kako bi se težina prebacila na njezina stopala.

S vlastitim koljenima savijenim, a leđima ravnim, podignite osobu prema gore, koristeći snagu nogu, a ne leđa. Nježno okrenite osobu prema kolicima, vodeći računa da zadrži ravnotežu.

Polako spustite osobu u kolica kontrolirajući pokret, kako bi se osoba osjećala sigurno i udobno. Ako osoba ne može sama sjediti, osigurajte je dodatnim pojasom ili podlogom u kolicima.

Zatim provjerite da su stopala pravilno postavljena na nogare kolica i da osoba sjedi udobno. Podesite položaj prema potrebi.

Provjerite još jednom jesu li kolica na kočnicama kako bi se izbjegla bilo kakva nesigurnost ili pokretanje.

Tijekom cijelog postupka budite smireni i nježni, izbjegavajući nagle ili trzajuće pokrete koji mogu uzrokovati bol ili ozljedu.

Ako je osoba potpuno nepokretna, razmotrite upotrebu dizalice za dodatnu sigurnost.