Connect with us

Kutak za stručnjake

SAVJET STRUČNJAKA Kako se boriti s ljetnom depresijom

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Svaki dvadeseti čovjek na svijetu pati od sezonskog afektivnog poremećaja, a najnovija istraživanja pokazuju da pet posto osoba s ovim poremećajem zapravo ima ljetnu depresiju

Ljeto je vrijeme zabave, no nije tako zabavno za osobe koje baš tada upadnu u depresiju. Tužne su i tjeskobne jer im izrazito smetaju prekomjerna toplina, vlaga i pelud, uznemiruju ih prekomjerni zahtjevi koje postavljaju sebi u pogledu izgleda i provoda.

Ljetni afektivni poremećaj nije dovoljno prepoznat iako nije rijetkost, pogotovo otkako su nastupile klimatske promjene i tjedni izloženosti toplinskim valovima.
Naime, svi znaju da nedostatak sunčeve svjetlosti zimi uzrokuje tugu. No, kako možemo biti tužni i ljeti kada smo maksimalno izloženi dnevnom svjetlu?

Zdravstveni stručnjaci objašnjavaju da je upravo u tome problem – previše sunčeve svjetlosti koja isključuje proizvodnju melatonina u organizmu. Riječ je o hormonu odgovornom za ciklus spavanja i buđenja, a dugi ljetni dani mogu uzrokovati njegov nedostatak. Stoga ljetna depresija može uzrokovati gubitak težine, poteškoće sa spavanjem i općenito osjećaj jada.

Potrebno je više proučavanja

– Ljetna depresija sigurno zaslužuje više proučavanja, a oboljeli više brige – rekao je za The Washington Post Norman E. Rosenthal, psihijatar s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Georgetown koji je prvi opisao ljetnu depresiju u znanstvenoj literaturi 1984. godine.

Upozorio je i na to da su simptomi zimskog i ljetnog afektivnog poremećaja različiti. Oba su obilježena tugom i nezadovoljstvom, ali pacijenti sa zimskom depresijom skloni su prekomjernom spavanju, prejedaju se i tromi su. Ljetni depresivci u mnogočemu su suprotni. Nemaju apetita i pate od nesanice.

Rizik od samoubojstva veći uz ljetnu depresiju

Zimski depresivci više su letargični, a ljetni su iznimno uznemireni pa mogu biti u opasnosti zbog povećanog rizika od samoubojstva, upozorava Rosenthal.

Po njegovu iskustvu, suicidalno ponašanje depresivaca doseže vrhunac u kasno proljeće i rano ljeto, ali opada zimi.

Svaki dvadeseti čovjek na svijetu pati od sezonskog afektivnog poremećaja, a najnovija istraživanja pokazuju da pet posto osoba s ovim poremećajem zapravo ima ljetnu depresiju.

Visoke temperature i vlažnost mogu dovesti do fizioloških promjena, uključujući ubrzan rad srca, dehidraciju i neravnotežu elektrolita. Ovi čimbenici mogu pridonijeti umoru, razdražljivosti i poremećajima raspoloženja. Ljeti je razina peludi često visoka, a to može izazvati alergije i astmu, a time i upale, što također može pridonijeti osjećaju umora i depresije.

U jednoj od svojih studija Rosenthal i njegovi kolege anketirali su ljude pitajući ih čemu pripisuju tugu u ljetnim mjesecima.

– Kažu stalna vrućina ili da ne podnose svjetlo. Ljudi su mi govorili da im se svjetlost zareže poput noža u mozak, ne mogu to podnijeti. A jako svjetlo zapravo može stvoriti predispoziciju za maniju – upozorio je američki psihijatar.

Što uzrokuje ljetnu sezonsku depresiju

Više temperature također se povezuju s višim stopama samoubojstava u SAD-u i Meksiku, kao i s povećanom upotrebom depresivnih riječi u objavama na društvenim mrežama.

Vruće, ljepljivo vrijeme i opasnost od alergija na pelud vjerojatno su svima neugodni. Više temperature narušavaju mentalno blagostanje, povećavaju negativne emocije i umor.

Svi imamo homeostatske mehanizme koji drže fiziološke faktore unutar prihvatljivog raspona vrijednosti, ali očito nisu kod svih ljudi jednako učinkoviti.
Neki od ključnih neurotransmitera uključenih u regulaciju tjelesne temperature, poput serotonina, dopamina i norepinefrina, također reguliraju naše raspoloženje.

– Možda neki ljudi imaju u njima zajedničko ishodište problema za poremećaj raspoloženja i nemogućnost prilagodbe na vrućinu i vlagu – rekla je Kelly Rohan, profesorica psihologije na Sveučilištu Vermont.

Klimatske promjene mogle bi učiniti ljetnu depresiju dominantnom

Ljetni sezonski afektivni poremećaj mogao bi postati izraženiji i rašireniji u svijetu koji se zagrijava, predviđaju znanstvenici.

– Ljetna depresija svakako ima sve veću važnost s obzirom na globalno zatopljenje i povećanu izloženost pretjeranoj toplini i vlazi – rekla je Rohan koja kao simptom posebno ističe tjeskobu.

The Washingtin Post piše da su ekstremno visoke temperature povezane s većim brojem posjeta hitnoj službi za mentalno zdravlje i pokušajima samoubojstva.
Riječ je o biološkim osnovama za depresiju, iako ne treba zanemariti ni stres koji iscrpljuje zbog pritiska da ljeti treba privlačno izgledati i obavezno dobro provesti. jer se svi drugi na društvenim mrežama čine tako sretnima i opuštenima.

Kako se nositi s ljetnom depresijom

Ako se ljeti osjećate posebno potišteno, važno je da prihvatite što osjećate i potražite liječničku pomoć.

Hlađenje može pomoći, iako još nisu provedena klinička ispitivanja koja bi testirala ovu metodu. Rosenthal i njegovi kolege preporučili su pacijentima tuširanje hladnom vodom i boravak u klimatiziranim prostorima. Činilo se da je ova intuitivna intervencija djelovala i ublažila simptome. Međutim, trajala je samo dok su pacijenti ostali u hladnom, kada su se vratili na ljetnu vrućinu, učinak je ispario.

Od pomoći su i psihijatrijski lijekovi koji djeluju i kod sezonske depresije.

Kombinacija različitih tretmana – strategija hlađenja, lijekova i psihoterapije utemeljene na dokazima kao što je kognitivno-bihevioralna terapija – može biti ključ za pobjedu nad ljetnom tugom.

Brojna istraživanja potvrđuju da redovita fizička aktivnost pomaže u borbi s depresivnošću. I zato, ako je vani prevruće, pronađite alternativne načine da ostanete aktivni i prevenirate sezonsku depresiju. Započnite s vježbanjem ranije ujutro ili kasno navečer ili se upišite na fitness samo na nekoliko mjeseci tokom ljeta.

Izbjegavajte kofein i alkohol

Visoke temperature i vlaga tijekom ljeta mogu utjecati na kvalitetu i trajanje sna, a poremećaji spavanja povezani su s povećanim stresom, razdražljivošću i promjenama raspoloženja, pa čak i s padom imuniteta.

Dovoljno sna posebno je važno tijekom ljetnih mjeseci, kada su dani dulji i kada je teže zaspati. Izbjegavajte kofein i alkohol, jer mogu pogoršati nesanicu i tjeskobu. Pijete puno tekućine, osobito vode.

Brinite se o sebi, isprobajte neke vježbe meditacije, a tijekom dana kad vrućine popuste, prošetajte što češće prirodom.

Vedrana Larva / Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Ljeto, putovanja i život sa stomom ili kateterom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici se vide ruke u medicinskim rukavicama koje drže stomijsku vrećicu ili medicinski stomijski uređaj. Uređaj je bež boje, izrađen od mekanog materijala, s prozirnim kružnim otvorom u sredini. Na njemu se nalaze zeleni natpisi i oznake. Pozadina je zamućena, što sugerira bolničko ili kliničko okruženje.
Foto: Pexels

Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike

Poslušaj članak

Ljeto je uvijek asocijacija na odmor, putovanja, više vremena na otvorenom i opušteniji ritam života, ali za osobe koje imaju kateter ili stomu ono donosi i neke dodatne izazove o kojima je važno razmišljati unaprijed.

Visoke temperature, pojačano znojenje, promjene rutine, duža putovanja i boravak izvan kuće mogu povećati rizik od infekcija, iritacija kože, dehidracije i neugodnih komplikacija koje se često zanemaruju dok se ne pojave prvi problemi.

Kod osoba s urinarnim kateterom ljetne vrućine posebno povećavaju mogućnost razvoja infekcija mokraćnog sustava. Tijelo se više znoji, gubi tekućinu, a urin postaje koncentriraniji, što pogoduje razvoju bakterija.

Zato je tijekom ljeta iznimno važno unositi dovoljno tekućine, čak i kada osoba nema osjećaj žeđi. Treba paziti i na redovito pražnjenje vrećice te održavanje higijene područja oko katetera, osobito nakon kupanja, znojenja ili duljeg sjedenja tijekom putovanja.

Kateter i cjevčice ne smiju biti savijeni ili pritisnuti jer se tijekom vožnje i dugog sjedenja lako može usporiti protok mokraće, što povećava rizik od komplikacija.

Osobe sa stomom tijekom ljeta često imaju problema s odljepljivanjem podloga zbog znojenja i vlage. Koža oko stome tada postaje osjetljivija, crvenija i sklonija iritacijama. Važno je koristiti proizvode koji dobro prijanjaju uz kožu i po potrebi češće mijenjati podlogu.

Nakon kupanja u moru ili bazenu preporučuje se pažljivo osušiti područje oko stome jer vlaga koja ostane ispod podloge može izazvati oštećenje kože ili slabije prianjanje. Mnogi se boje odlaska na plažu ili nošenja laganije odjeće, ali uz dobru pripremu i kvalitetna pomagala moguće je bez većih ograničenja uživati u ljetnim aktivnostima.

Dulja putovanja zahtijevaju dodatnu organizaciju. Nikada nije dobro nositi samo minimalnu količinu potrebnog materijala jer tijekom puta može doći do kašnjenja, gubitka prtljage ili neočekivanih situacija.

Preporučuje se uvijek imati barem dvostruko više potrošnog materijala nego što se procjenjuje da će biti potrebno. Rezervne vrećice, podloge, kateteri, dezinfekcijska sredstva, zaštitne maramice i dodatna odjeća trebali bi biti pri ruci, a ne spremljeni duboko u kofer.

Tijekom ljetnih putovanja posebno treba paziti gdje se materijal čuva jer visoke temperature u automobilu mogu oštetiti ljepila, plastiku i sterilna pakiranja.

Jedna od skrivenih opasnosti ljeta je upravo osjećaj sigurnosti kada sve djeluje stabilno. Ljudi tada često zanemare prve znakove problema poput peckanja, neugodnog mirisa urina, promjene boje kože oko stome, sitnog curenja ili blage boli.

Međutim, upravo ti simptomi mogu biti prvi znak infekcije ili oštećenja kože koje se po vrućinama može vrlo brzo pogoršati. Dugotrajno sjedenje tijekom putovanja također povećava rizik od pritiska na područje stome ili katetera, a kod starijih i slabije pokretnih osoba može dovesti i do rana na koži.

Važno je misliti i na prehranu. Ljeti se češće konzumira laganija hrana, gazirana pića, sladoledi i voće, ali neke namirnice mogu pojačati stvaranje plinova, proljev ili neugodne mirise, što osobama sa stomom može stvarati dodatnu nelagodu.

Dehidracija je posebno opasna kod ileostome jer tijelo tada gubi više tekućine i elektrolita nego inače. Zato nije dovoljno piti samo vodu, već treba voditi računa i o unosu minerala i soli, osobito tijekom velikih vrućina.

Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike.

Ljeto može biti ugodno i sigurno razdoblje i za osobe s kateterom ili stomom, ali samo ako se na vrijeme razmišlja o stvarima koje drugi često uzimaju zdravo za gotovo. Važnu ulogu u cijeloj priči  jasno ima i kvaliteta, funkcionalnost pomagala.

Nastavite čitati

Kutak za stručnjake

Zapošljavanje osoba s invaliditetom i pravo na obiteljsku mirovinu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je žena koja sjedi u invalidskim kolicima za stolom uz veliki prozor. Okrenuta je bočno i gleda prema van, dok ispred sebe ima otvoreno prijenosno računalo. Odjevena je u tamnocrveni sako, a prostor djeluje moderno i mirno, nalik uredu ili coworking prostoru. Kroz velike prozore ulazi mnogo prirodnog svjetla koje osvjetljava prostoriju, dok se u pozadini naziru visoke zgrade. Na stolu se nalazi mala biljka u tegli i šalica, što prostoru daje toplinu i ugodnu atmosferu. Fotografija ostavlja dojam profesionalnog radnog okruženja i prikazuje uključivanje osobe s invaliditetom u svakodnevni poslovni život.
Foto: Arhiva

Iz Ministarstva poručuju kako povremeno ili ranije zaposlenje osobe s invaliditetom samo po sebi ne dovodi do gubitka prava na obiteljsku mirovinu. Svaki slučaj ovisi o utvrđenom statusu radne sposobnosti i ispunjavanju zakonskih uvjeta

Poslušaj članak

Redakciji In Portala javilo se dvoje čitatelja s invaliditetom koji su dobili priliku za zaposlenje, ali istovremeno ih brine hoće li zbog rada jednog dana izgubiti pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja. Riječ je o pitanju koje vjerojatno brine još osoba s invaliditetom i njihove obitelji jer se često u javnosti mogu čuti različite informacije i tumačenja zakona.

Kako bismo razjasnili situaciju, odgovor smo zatražili od nadležne institucije, a iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pojasnili su da samo zaposlenje osobe s invaliditetom ne znači automatski gubitak prava na obiteljsku mirovinu.

Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, dijete kojem je utvrđen status osobe s invaliditetom uz preostalu radnu sposobnost može se zaposliti i prije i nakon smrti roditelja, a da pritom ne izgubi pravo na obiteljsku mirovinu. Drugim riječima, mogućnost rada i ostvarivanja prihoda ne isključuje automatski pravo na ovu vrstu mirovine.

Štoviše, iz Ministarstva naglašavaju kako osoba može i nakon ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu raditi do polovice punog radnog vremena, pri čemu se mirovina i dalje isplaćuje u punom iznosu. To je važna informacija za mnoge osobe s invaliditetom koje žele biti aktivne na tržištu rada, steći radno iskustvo i povećati svoju financijsku sigurnost bez straha da će ostati bez prava koja im pripadaju.

Ipak, postoje određene razlike ovisno o vrsti utvrđenog invaliditeta i radne sposobnosti. Drugačiji uvjeti primjenjuju se kada se pravo na obiteljsku mirovinu priznaje na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti. U takvim slučajevima pravo može ovisiti o tome je li roditelj uzdržavao dijete te koliki su vlastiti prihodi osobe koja ostvaruje pravo.

Iz Ministarstva zato poručuju kako povremeno ili ranije zaposlenje osobe s invaliditetom samo po sebi ne dovodi do gubitka prava na obiteljsku mirovinu. Svaki slučaj ovisi o utvrđenom statusu radne sposobnosti i ispunjavanju zakonskih uvjeta.

Ova pojašnjenja mogla bi ohrabriti brojne osobe s invaliditetom koje zbog straha od gubitka budućih prava odustaju od zaposlenja ili ga odgađaju.

Nastavite čitati

Kutak za stručnjake

Upute za nasljednike o ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazan detalj osobe u invalidskim kolicima. Fokus je na ruci koja drži kotač, što sugerira kretanje ili upravljanje kolicima. Osoba nosi dug rukav, a na ruci se vidi prsten. Invalidska kolica su moderna, s vidljivim metalnim dijelovima i kotačem s gumom, dok se na naslonu nalazi oznaka proizvođača. Pozadina je zamućena i djeluje kao vanjski prostor, moguće prirodni krajolik, što dodatno naglašava motiv mobilnosti i svakodnevnog života osobe koja koristi kolica.
Foto: Arhiva

Ključni dokument za pokretanje postupka je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili, u slučajevima kada ostavinski postupak nije proveden, dokaz o njegovu pokretanju

Poslušaj članak

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je nedavno upute za nasljednike osoba koje su za života podnijele zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, ali su preminule prije donošenja konačne odluke.

 Nasljednicima je omogućeno da zatraže nastavak ili obnovu postupka kako bi se utvrdilo je li preminula osoba ostvarivala pravo na navedeni dodatak.

Ključni dokument za pokretanje postupka je pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili, u slučajevima kada ostavinski postupak nije proveden, dokaz o njegovu pokretanju. Budući da Hrvatski zavod za socijalni rad nema podatke o nasljednicima preminulih osoba, postupak se ne može pokrenuti bez odgovarajuće dokumentacije.

Nasljednici se potom obraćaju nadležnom područnom uredu Zavoda prema mjestu prebivališta preminule osobe, pri čemu rješenje o nasljeđivanju služi kao dokaz pravnog interesa i statusa nasljednika.

Zakonom o općem upravnom postupku propisani su i rokovi za pokretanje postupka. Subjektivni rok iznosi 30 dana od trenutka kada je nasljednik saznao za mogućnost nastavka ili obnove postupka, dok objektivni rok iznosi najviše tri godine od početka postupka.

Postupak se dovršava na temelju postojeće medicinske dokumentacije kako bi se utvrdilo je li preminula osoba ispunjavala uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak.

Ako se utvrdi da je pravo postojalo, donosi se rješenje kojim se priznaje inkluzivni dodatak za razdoblje od podnošenja zahtjeva do dana smrti osobe. Nasljednici potom to rješenje prijavljuju kao naknadno pronađenu imovinu ako je ostavinski postupak već proveden, odnosno kao dio ostavinske mase ako postupak još nije dovršen. Nakon toga, s pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju obraćaju se nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi isplate potraživanja.

U slučaju nezadovoljstva donesenim rješenjem, nasljednici imaju pravo na žalbu. Postupci se odnose na situacije u kojima je zahtjev bio predan, ali nije riješen prije smrti podnositelja, kao i na slučajeve u kojima nisu podnesene žalbe niti pokrenuti upravni sporovi, uključujući i one u tijeku pred Upravnim sudom.

Radi bolje dostupnosti informacija građanima, uspostavljen je besplatni info telefon Hrvatskog zavoda za socijalni rad 0800 200 090 koji je dostupan radnim danom od 8 do 15 sati.

Ministarstvo je najavilo i da će kroz provedbu postupaka prikupljati iskustva iz prakse kako bi se, prema potrebi, dodatno unaprijedilo postupanje i kvaliteta usluga, nastavljajući pritom politiku otvorenosti i suradnje s korisnicima.

Više doznajte ovdje.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu