Kutak za stručnjake
SAVJET STRUČNJAKA Kako se boriti s ljetnom depresijom
Svaki dvadeseti čovjek na svijetu pati od sezonskog afektivnog poremećaja, a najnovija istraživanja pokazuju da pet posto osoba s ovim poremećajem zapravo ima ljetnu depresiju
Ljeto je vrijeme zabave, no nije tako zabavno za osobe koje baš tada upadnu u depresiju. Tužne su i tjeskobne jer im izrazito smetaju prekomjerna toplina, vlaga i pelud, uznemiruju ih prekomjerni zahtjevi koje postavljaju sebi u pogledu izgleda i provoda.
Ljetni afektivni poremećaj nije dovoljno prepoznat iako nije rijetkost, pogotovo otkako su nastupile klimatske promjene i tjedni izloženosti toplinskim valovima.
Naime, svi znaju da nedostatak sunčeve svjetlosti zimi uzrokuje tugu. No, kako možemo biti tužni i ljeti kada smo maksimalno izloženi dnevnom svjetlu?
Zdravstveni stručnjaci objašnjavaju da je upravo u tome problem – previše sunčeve svjetlosti koja isključuje proizvodnju melatonina u organizmu. Riječ je o hormonu odgovornom za ciklus spavanja i buđenja, a dugi ljetni dani mogu uzrokovati njegov nedostatak. Stoga ljetna depresija može uzrokovati gubitak težine, poteškoće sa spavanjem i općenito osjećaj jada.
Potrebno je više proučavanja
– Ljetna depresija sigurno zaslužuje više proučavanja, a oboljeli više brige – rekao je za The Washington Post Norman E. Rosenthal, psihijatar s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Georgetown koji je prvi opisao ljetnu depresiju u znanstvenoj literaturi 1984. godine.
Upozorio je i na to da su simptomi zimskog i ljetnog afektivnog poremećaja različiti. Oba su obilježena tugom i nezadovoljstvom, ali pacijenti sa zimskom depresijom skloni su prekomjernom spavanju, prejedaju se i tromi su. Ljetni depresivci u mnogočemu su suprotni. Nemaju apetita i pate od nesanice.
Rizik od samoubojstva veći uz ljetnu depresiju
Zimski depresivci više su letargični, a ljetni su iznimno uznemireni pa mogu biti u opasnosti zbog povećanog rizika od samoubojstva, upozorava Rosenthal.
Po njegovu iskustvu, suicidalno ponašanje depresivaca doseže vrhunac u kasno proljeće i rano ljeto, ali opada zimi.
Svaki dvadeseti čovjek na svijetu pati od sezonskog afektivnog poremećaja, a najnovija istraživanja pokazuju da pet posto osoba s ovim poremećajem zapravo ima ljetnu depresiju.
Visoke temperature i vlažnost mogu dovesti do fizioloških promjena, uključujući ubrzan rad srca, dehidraciju i neravnotežu elektrolita. Ovi čimbenici mogu pridonijeti umoru, razdražljivosti i poremećajima raspoloženja. Ljeti je razina peludi često visoka, a to može izazvati alergije i astmu, a time i upale, što također može pridonijeti osjećaju umora i depresije.
U jednoj od svojih studija Rosenthal i njegovi kolege anketirali su ljude pitajući ih čemu pripisuju tugu u ljetnim mjesecima.
– Kažu stalna vrućina ili da ne podnose svjetlo. Ljudi su mi govorili da im se svjetlost zareže poput noža u mozak, ne mogu to podnijeti. A jako svjetlo zapravo može stvoriti predispoziciju za maniju – upozorio je američki psihijatar.
Što uzrokuje ljetnu sezonsku depresiju
Više temperature također se povezuju s višim stopama samoubojstava u SAD-u i Meksiku, kao i s povećanom upotrebom depresivnih riječi u objavama na društvenim mrežama.
Vruće, ljepljivo vrijeme i opasnost od alergija na pelud vjerojatno su svima neugodni. Više temperature narušavaju mentalno blagostanje, povećavaju negativne emocije i umor.
Svi imamo homeostatske mehanizme koji drže fiziološke faktore unutar prihvatljivog raspona vrijednosti, ali očito nisu kod svih ljudi jednako učinkoviti.
Neki od ključnih neurotransmitera uključenih u regulaciju tjelesne temperature, poput serotonina, dopamina i norepinefrina, također reguliraju naše raspoloženje.
– Možda neki ljudi imaju u njima zajedničko ishodište problema za poremećaj raspoloženja i nemogućnost prilagodbe na vrućinu i vlagu – rekla je Kelly Rohan, profesorica psihologije na Sveučilištu Vermont.
Klimatske promjene mogle bi učiniti ljetnu depresiju dominantnom
Ljetni sezonski afektivni poremećaj mogao bi postati izraženiji i rašireniji u svijetu koji se zagrijava, predviđaju znanstvenici.
– Ljetna depresija svakako ima sve veću važnost s obzirom na globalno zatopljenje i povećanu izloženost pretjeranoj toplini i vlazi – rekla je Rohan koja kao simptom posebno ističe tjeskobu.
The Washingtin Post piše da su ekstremno visoke temperature povezane s većim brojem posjeta hitnoj službi za mentalno zdravlje i pokušajima samoubojstva.
Riječ je o biološkim osnovama za depresiju, iako ne treba zanemariti ni stres koji iscrpljuje zbog pritiska da ljeti treba privlačno izgledati i obavezno dobro provesti. jer se svi drugi na društvenim mrežama čine tako sretnima i opuštenima.
Kako se nositi s ljetnom depresijom
Ako se ljeti osjećate posebno potišteno, važno je da prihvatite što osjećate i potražite liječničku pomoć.
Hlađenje može pomoći, iako još nisu provedena klinička ispitivanja koja bi testirala ovu metodu. Rosenthal i njegovi kolege preporučili su pacijentima tuširanje hladnom vodom i boravak u klimatiziranim prostorima. Činilo se da je ova intuitivna intervencija djelovala i ublažila simptome. Međutim, trajala je samo dok su pacijenti ostali u hladnom, kada su se vratili na ljetnu vrućinu, učinak je ispario.
Od pomoći su i psihijatrijski lijekovi koji djeluju i kod sezonske depresije.
Kombinacija različitih tretmana – strategija hlađenja, lijekova i psihoterapije utemeljene na dokazima kao što je kognitivno-bihevioralna terapija – može biti ključ za pobjedu nad ljetnom tugom.
Brojna istraživanja potvrđuju da redovita fizička aktivnost pomaže u borbi s depresivnošću. I zato, ako je vani prevruće, pronađite alternativne načine da ostanete aktivni i prevenirate sezonsku depresiju. Započnite s vježbanjem ranije ujutro ili kasno navečer ili se upišite na fitness samo na nekoliko mjeseci tokom ljeta.
Izbjegavajte kofein i alkohol
Visoke temperature i vlaga tijekom ljeta mogu utjecati na kvalitetu i trajanje sna, a poremećaji spavanja povezani su s povećanim stresom, razdražljivošću i promjenama raspoloženja, pa čak i s padom imuniteta.
Dovoljno sna posebno je važno tijekom ljetnih mjeseci, kada su dani dulji i kada je teže zaspati. Izbjegavajte kofein i alkohol, jer mogu pogoršati nesanicu i tjeskobu. Pijete puno tekućine, osobito vode.
Brinite se o sebi, isprobajte neke vježbe meditacije, a tijekom dana kad vrućine popuste, prošetajte što češće prirodom.
Vedrana Larva / Hina
Piše: mr. sc. Andreja Marcetić
znanstvenica i stručnjakinja za javne politike, Centar za potporu i inkluziju u zajednici
Povratak obvezne ugradnje razdjelnika topline u višestambene zgrade izaziva sve više prijepora, osobito zbog mogućih posljedica za osobe s invaliditetom, starije osobe, kronične bolesnike i obitelji s djecom
Poslušaj članak
Iako se mjera predstavlja kao doprinos energetskoj učinkovitosti i zelenoj tranziciji, brojni stručni argumenti upućuju na to da bi njezina primjena mogla dovesti do suprotnog učinka.
Naime, ako građani zbog straha od visokih računa počnu manje grijati svoje stanove, posljedica mogu biti hladniji domovi, veći zdravstveni rizici i rast energetskog siromaštva. Za mnoge osobe s invaliditetom toplina doma nije pitanje udobnosti, nego osnovni preduvjet zdravlja, sigurnosti i samostalnog života. Osobe koje zbog zdravstvenog stanja veći dio dana provode kod kuće ili ovise o medicinskim uređajima posebno su osjetljive na niže temperature.
Europski propisi, na koje se hrvatsko zakonodavstvo poziva, ne propisuju bezuvjetnu obveznu ugradnju razdjelnika. Direktiva o energetskoj učinkovitosti predviđa njihovu primjenu samo kada je ona tehnički izvediva i ekonomski opravdana, uz istodobnu zaštitu kućanstava pogođenih energetskim siromaštvom i drugih ranjivih skupina. Upravo zbog toga postavlja se pitanje je li sadašnji model u skladu s ciljevima europskog zakonodavstva.
Dodatni problem predstavlja činjenica da razdjelnici ne mjere stvarnu potrošnju toplinske energije pojedinog stana, već služe raspodjeli ukupne potrošnje cijele zgrade. Stručnjaci već godinama upozoravaju da su očekivane uštede relativno male te da njihova isplativost nije jednoznačno dokazana.
Posebno su sporne financijske posljedice za stanare koji ne ugrade razdjelnike. Prema važećim pravilima, za stan od 50 četvornih metara godišnja naknada mogla bi doseći oko 300 eura, odnosno gotovo 3000 eura tijekom deset godina, dok je cijena same ugradnje višestruko niža. Uz to, obračun potrošnje za stanove bez razdjelnika može biti nekoliko puta veći od prosjeka zgrade, iako stvarna potrošnja često nije toliko viša. Takav model mogao bi najteže pogoditi upravo kućanstva s osobama s invaliditetom, umirovljenicima i obiteljima s djecom.
Postavlja se i pitanje ostvaruje li mjera uopće željeni klimatski učinak. Ako građani zbog visokih troškova smanje centralno grijanje, a stanove počnu dogrijavati električnim grijalicama ili klima-uređajima, ukupna potrošnja energije i emisije stakleničkih plinova mogu porasti umjesto da se smanje. Time bi se dovela u pitanje i usklađenost mjere s ciljevima zelene tranzicije.
Sporno pitanje već je stiglo i pred Ustavni sud, kojem su podneseni prijedlozi za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o tržištu toplinske energije i pripadajućih pravilnika. Podnositelji smatraju da su pojedine odredbe nerazmjerne te da mogu dovesti do povrede prava vlasništva, jednakosti građana i europskih pravnih standarda.
Kao dugoročno učinkovitije rješenje ističu se ulaganja u energetsku obnovu zgrada, bolju toplinsku izolaciju, modernizaciju sustava grijanja i druge mjere koje trajno smanjuju potrošnju energije, bez ugrožavanja zdravlja i životnog standarda najranjivijih građana. Takav pristup, smatraju zagovornici promjena, istodobno bi pridonio energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i socijalnoj pravednosti.
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike
Poslušaj članak
Ljeto je uvijek asocijacija na odmor, putovanja, više vremena na otvorenom i opušteniji ritam života, ali za osobe koje imaju kateter ili stomu ono donosi i neke dodatne izazove o kojima je važno razmišljati unaprijed.
Visoke temperature, pojačano znojenje, promjene rutine, duža putovanja i boravak izvan kuće mogu povećati rizik od infekcija, iritacija kože, dehidracije i neugodnih komplikacija koje se često zanemaruju dok se ne pojave prvi problemi.
Kod osoba s urinarnim kateterom ljetne vrućine posebno povećavaju mogućnost razvoja infekcija mokraćnog sustava. Tijelo se više znoji, gubi tekućinu, a urin postaje koncentriraniji, što pogoduje razvoju bakterija.
Zato je tijekom ljeta iznimno važno unositi dovoljno tekućine, čak i kada osoba nema osjećaj žeđi. Treba paziti i na redovito pražnjenje vrećice te održavanje higijene područja oko katetera, osobito nakon kupanja, znojenja ili duljeg sjedenja tijekom putovanja.
Kateter i cjevčice ne smiju biti savijeni ili pritisnuti jer se tijekom vožnje i dugog sjedenja lako može usporiti protok mokraće, što povećava rizik od komplikacija.
Osobe sa stomom tijekom ljeta često imaju problema s odljepljivanjem podloga zbog znojenja i vlage. Koža oko stome tada postaje osjetljivija, crvenija i sklonija iritacijama. Važno je koristiti proizvode koji dobro prijanjaju uz kožu i po potrebi češće mijenjati podlogu.
Nakon kupanja u moru ili bazenu preporučuje se pažljivo osušiti područje oko stome jer vlaga koja ostane ispod podloge može izazvati oštećenje kože ili slabije prianjanje. Mnogi se boje odlaska na plažu ili nošenja laganije odjeće, ali uz dobru pripremu i kvalitetna pomagala moguće je bez većih ograničenja uživati u ljetnim aktivnostima.
Dulja putovanja zahtijevaju dodatnu organizaciju. Nikada nije dobro nositi samo minimalnu količinu potrebnog materijala jer tijekom puta može doći do kašnjenja, gubitka prtljage ili neočekivanih situacija.
Preporučuje se uvijek imati barem dvostruko više potrošnog materijala nego što se procjenjuje da će biti potrebno. Rezervne vrećice, podloge, kateteri, dezinfekcijska sredstva, zaštitne maramice i dodatna odjeća trebali bi biti pri ruci, a ne spremljeni duboko u kofer.
Tijekom ljetnih putovanja posebno treba paziti gdje se materijal čuva jer visoke temperature u automobilu mogu oštetiti ljepila, plastiku i sterilna pakiranja.
Jedna od skrivenih opasnosti ljeta je upravo osjećaj sigurnosti kada sve djeluje stabilno. Ljudi tada često zanemare prve znakove problema poput peckanja, neugodnog mirisa urina, promjene boje kože oko stome, sitnog curenja ili blage boli.
Međutim, upravo ti simptomi mogu biti prvi znak infekcije ili oštećenja kože koje se po vrućinama može vrlo brzo pogoršati. Dugotrajno sjedenje tijekom putovanja također povećava rizik od pritiska na područje stome ili katetera, a kod starijih i slabije pokretnih osoba može dovesti i do rana na koži.
Važno je misliti i na prehranu. Ljeti se češće konzumira laganija hrana, gazirana pića, sladoledi i voće, ali neke namirnice mogu pojačati stvaranje plinova, proljev ili neugodne mirise, što osobama sa stomom može stvarati dodatnu nelagodu.
Dehidracija je posebno opasna kod ileostome jer tijelo tada gubi više tekućine i elektrolita nego inače. Zato nije dovoljno piti samo vodu, već treba voditi računa i o unosu minerala i soli, osobito tijekom velikih vrućina.
Najvažnije je ne dopustiti da strah od komplikacija potpuno ograniči svakodnevni život. Dobra priprema, redovita higijena, dovoljan unos tekućine i osluškivanje vlastitog tijela mogu značajno smanjiti rizike.
Ljeto može biti ugodno i sigurno razdoblje i za osobe s kateterom ili stomom, ali samo ako se na vrijeme razmišlja o stvarima koje drugi često uzimaju zdravo za gotovo. Važnu ulogu u cijeloj priči jasno ima i kvaliteta, funkcionalnost pomagala.
Iz Ministarstva poručuju kako povremeno ili ranije zaposlenje osobe s invaliditetom samo po sebi ne dovodi do gubitka prava na obiteljsku mirovinu. Svaki slučaj ovisi o utvrđenom statusu radne sposobnosti i ispunjavanju zakonskih uvjeta
Poslušaj članak
Redakciji In Portala javilo se dvoje čitatelja s invaliditetom koji su dobili priliku za zaposlenje, ali istovremeno ih brine hoće li zbog rada jednog dana izgubiti pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja. Riječ je o pitanju koje vjerojatno brine još osoba s invaliditetom i njihove obitelji jer se često u javnosti mogu čuti različite informacije i tumačenja zakona.
Kako bismo razjasnili situaciju, odgovor smo zatražili od nadležne institucije, a iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pojasnili su da samo zaposlenje osobe s invaliditetom ne znači automatski gubitak prava na obiteljsku mirovinu.
Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, dijete kojem je utvrđen status osobe s invaliditetom uz preostalu radnu sposobnost može se zaposliti i prije i nakon smrti roditelja, a da pritom ne izgubi pravo na obiteljsku mirovinu. Drugim riječima, mogućnost rada i ostvarivanja prihoda ne isključuje automatski pravo na ovu vrstu mirovine.
Štoviše, iz Ministarstva naglašavaju kako osoba može i nakon ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu raditi do polovice punog radnog vremena, pri čemu se mirovina i dalje isplaćuje u punom iznosu. To je važna informacija za mnoge osobe s invaliditetom koje žele biti aktivne na tržištu rada, steći radno iskustvo i povećati svoju financijsku sigurnost bez straha da će ostati bez prava koja im pripadaju.
Ipak, postoje određene razlike ovisno o vrsti utvrđenog invaliditeta i radne sposobnosti. Drugačiji uvjeti primjenjuju se kada se pravo na obiteljsku mirovinu priznaje na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti. U takvim slučajevima pravo može ovisiti o tome je li roditelj uzdržavao dijete te koliki su vlastiti prihodi osobe koja ostvaruje pravo.
Iz Ministarstva zato poručuju kako povremeno ili ranije zaposlenje osobe s invaliditetom samo po sebi ne dovodi do gubitka prava na obiteljsku mirovinu. Svaki slučaj ovisi o utvrđenom statusu radne sposobnosti i ispunjavanju zakonskih uvjeta.
Ova pojašnjenja mogla bi ohrabriti brojne osobe s invaliditetom koje zbog straha od gubitka budućih prava odustaju od zaposlenja ili ga odgađaju.
Tko su Purger i Purgerica?
Udruga iz Istre osvojila DOVU 2026
Jednaki uvjeti za sve osobne asistente
Hoće li umjetna inteligencija diskriminirati osobe s invaliditetom?
-
Anita bez cenzurePrije 6 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Civilno društvoPrije 2 danaInkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
-
in MREŽAPrije 6 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
in MREŽAPrije 7 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 7 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 6 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
Osobe s invaliditetomPrije 16 satiJednaki uvjeti za sve osobne asistente
-
in MREŽAPrije 16 satiUdruga iz Istre osvojila DOVU 2026