Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o anitmikrobnoj rezistenciji (WAAW, World AMR Awareness Week) obilježava se pod nazivom ‘Budi i ti dio promjene!’

Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, koji obuhvaćaju antibiotike, antimikotike, antiparazitike i antivirusne lijekove, ozbiljna su prijetnja u sprečavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućila ova vrsta lijekova.

Samo u Europi, svaka peta bakterijska infekcija otporna je na antibiotike, dok u nekim državama članicama ta brojka iznosi čak 40 posto.

Antimikrobna rezistencija (AMR, engl. antimicrobial resistance) tako se sve više prepoznaje kao jedan od gorućih javno-zdravstvenih izazova, odgovoran za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 na europskom ekonomskom području – gotovo 100 ljudi dnevno.

Ako se ovom izazovu ne pristupi odmah na pravi način, ova bi brojka mogla dosegnuti zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU/EEA do 2050. godine. Jednako su alarmantne i ekonomske posljedice budući da AMR košta EU/EEA preko 11 milijardi eura godišnje, a procjenjuje se da će zdravstvene sustave na globalnoj razini do 2050. koštati dodatnih bilijun američkih dolara.

Iz tog je razloga Europska komisija pozdravila krajem rujna ove godine Političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije (AMR).

Deklaraciju su podržale zemlje članice UN-a, uključujući i članice EU-a, i na taj se način obvezale na konkretne radnje za rješavanje AMR-a kroz pristup ‘Jedno zdravlje’, među kojima je smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om za 10% do 2030. godine te smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane poticaje za istraživanje i razvoj.

S druge strane, unatoč ozbiljnosti ove prijetnje, zasad nema značajnijeg pomaka kad su u pitanju inovacije u razvoju antimikrobnih lijekova.

Danas se zna da je vrlo malo antibiotika u fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja i da je potrebno usmjeriti se na očuvanje postojećih antibiotika. Zbog toga i Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) proaktivno unapređuje istraživanje i razvoj te osigurava dostupnost vitalnih medicinskih protumjera.

HERA je, primjerice, kroz program EU4Health financirala niz inicijativa usmjerenih na ubrzavanje inovacija za proizvode namijenjene borbi protiv AMR-a u naprednim fazama razvoja. Osim poticanja inovacija, HERA je posvećena i povećanju pristupa novorazvijenim antibioticima.

Također, ozbiljnost antimikrobne rezistencije po zdravlje stanovništva prepoznala je i sama Europska komisija koja je borbu protiv ove globalne prijetnje uključila i u svoju najveću reformu zakonodavstva EU-a o lijekovima u posljednjih 20 godina. Komisija se, pritom, zalaže za smanjenje upotrebe antibiotika te državama članicama preporučuje utvrđivanje odgovarajućih nacionalnih ciljeva – smanjenje potrošnje antibiotika u EU-u za 20 posto do 2030. godine te definiranje ciljeva na nacionalnoj razini.

Antimikrobni lijekovi, uključujući i antibiotike, postaju neučinkoviti jer, zbog prevelike i pogrešne uporabe, bakterije na njih razvijaju otpornost.

Primjerice, oko 90 posto antibiotika se troši izvan bolnica, s time da se oko 75 posto antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima pa davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, već potiče razvoj otpornosti na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju. Drugim riječima, antibiotici se ne bi smjeli trošiti na virusne infekcije gdje nisu učinkoviti, već isključivo za bakterijske infekcije.

Prema novom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), objavljenom početkom listopada, imunizacijom protiv 23 patogena mogao bi se smanjiti broj potrebnih antibiotika za 22 posto ili 2,5 milijardi definiranih dnevnih doza na globalnoj razini svake godine, podržavajući na taj način globalna nastojanja u borbi protiv AMR-a. Imunizacija je tako jedan od ključnih načina u prevenciji infekcija.

Očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike je važnosti i za stabilnost zdravstvenog sustava, jer antimikrobna rezistencija ima ozbiljne posljedice na ishode liječenja infekcija i na financijski aspekt zdravstvenog sustava. Zato je sprečavanje antimikrobne rezistencije odgovornost cjelokupnog društva.

To se postiže, poručili su stručnjaci, prevencijom u koju spada: odgovorno ponašanje, higijena, edukacija, imunizacija protiv zaraznih bolesti, osobito odgovorno propisivanje i korištenje antimikrobnih lijekova te upravljanje antimikrobnom rezistencijom.

Također, ove je godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) revidirala Popis prioritetnih bakterijskih patogena, važan alat u borbi protiv AMR, koji uključuje 15 obitelji patogena otpornih na antibiotike, grupiranih u kritične, visoke i srednje kategorije prioriteta za istraživanje i razvoj te mjere javnog zdravlja.

Podsjetimo, prije dvije godine rastućem je izazovu otpornosti mikroorganizama na lijekove dodan i prvi popis gljivičnih patogena koji predstavljaju najveću prijetnju ljudskom zdravlju, budući da su neki sojevi sve otporniji na lijekove i sve rašireniji.

Važnost obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji

Prema istraživanju Eurobarometra o antimikrobnoj rezistenciji iz 2022., znanje o antibioticima u EU-u još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Pritom, samo polovina ispitanika zna da antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa, gotovo svaki deseti građanin EU uzima antibiotike bez recepta, a i dalje postoje velike razlike u informiranosti građana među državama članicama.

Ovi rezultati ukazuju na potrebu za provedbom dodatnih i kontinuiranih aktivnosti s ciljem edukacije i informiranja o antimikrobnoj rezistenciji i važnosti odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova kako bi se dugoročno promijenili svijest i ponašanje građana. O učinkovitosti takvih aktivnosti govori i podatak da je edukacija građana u Francuskoj kroz petogodišnju javnu kampanju rezultirala smanjenjem izvanbolničke potrošnje antibiotika za 25 posto u toj zemlji.

Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), koji se obilježava od 18. do 24. studenoga, ove godine nosi naziv ‘Budi i ti dio promjene!’, čime se poziva građane na odgovornu upotrebu, a time i njihov osobni doprinos u borbi protiv AMR-a.

Više o važnosti odgovorne upotrebe antibiotika i ostalih antimikrobnih lijekova građani mogu saznati i putem edukativne i informativne web stranice www.antibiotici.hr.

Izvor: Paradigma agency

Slučajevi ospica porasli su za 20 posto prošle godine, potaknuti nedostatnim cijepljenjem u najsiromašnijim zemljama svijeta i onima pogođenima sukobima, objavili su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)

Gotovo polovica svih velikih i razornih epidemija izbila je u afričkoj regiji gdje se broj smrtnih slučajeva povećao za 37 posto, objavili su WHO i CDC.

– Svaka zemlja na svijetu u ovom trenutku ima pristup cjepivu protiv ospica, tako da ne postoji razlog zašto bi bilo koje dijete bilo zaraženo tom bolešću i nijedno dijete ne bi trebalo umrijeti od ospica – rekla je novinarima Natasha Crowcroft, viša tehnička savjetnica WHO-a za ospice i rubeolu.

Ospice uzrokuje virus koji se prenosi zrakom i uglavnom pogađa djecu ispod pet godina, ali se može spriječiti s dvije doze cjepiva protiv ospica. Međutim, pokrivenost imunizacijom ‘nije bila adekvatna’ na globalnoj razini, navode WHO i CDC.

Potvrđeno je oko 10,3 milijuna slučajeva vrlo zarazne infekcije u 2023., u odnosu na 8,65 milijuna prethodne godine, pokazalo je izvješće dviju agencija objavljeno u četvrtak.

Neprihvatljiv broj mrtvih

Broj smrtnih slučajeva povezanih s tom bolešću pao je za osam posto na 107.500 zbog boljeg pristupa zdravstvenim uslugama i cjepivima u zemljama s visokim dohotkom, poput zemalja u Europi gdje je prošle godine porastao broj slučajeva.

Bez obzira na pad, broj mrtvih je ‘neprihvatljiv’, ističu agencije.

‘Najveći i najteži’ uzrok porasta slučajeva je neuspjeh sustava da dopru do djece i cijepe ih, rekla je Crowcroft. I oklijevanje prema cijepljenju odigralo je svoju ulogu.

To oklijevanje je u porastu od pandemije covida-19 zato što su ljudi izgubili povjerenje u važnost rutinskog cijepljenja djece protiv bolesti poput ospica i dječje paralize.

Više od 22 milijuna djece nije primilo prvu dozu cjepiva protiv ospica u 2023., objavile su agencije.

Iste godine su zabilježena razorna izbijanja ospica u 57 zemalja zbog nedostatnog cijepljenja, što je skok od gotovo 60 posto u odnosu na 36 zemalja u 2022., navodi se u izvješću.

Uz afričku regiju, značajan porast slučajeva zabilježen je u istočnom Mediteranu, Europi, jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku, navodi se u izvješću.

Izvor: Hina/Doris Kujek

Teški oblici sezonske gripe mogu rezultirati nizom komplikacija, a u najtežim slučajevima završiti i smrtnim ishodom, posebice kad je riječ o pacijentima čiji je imunosni sustav narušen zbog određenih bolesti ili zbog poznije životne dobi

Svake godine, primjerice u Sjedinjenim Državama od te zarazne bolesti, primarno dišnog sustava, oboli oko 8 posto stanovnika.

Većina ih se uspješno oporavi, no ipak ih od posljedica godišnje prosječno umre više tisuća.

U zadnjih deset godina svake je sezone u SAD-u evidentirano između 21.000 i 51.000 smrtnih slučajeva od posljedica gripe s izuzetkom 2020.-2021. kada je taj broj bio neobično nizak zbog pandemije koronavirusa, piše portal Live Science.

Određene skupine nerijetko razviju teže infekcije gripom koje mogu dovesti do smrti: to su obično djeca mlađa od 5 godina, odrasli od 65 godina i stariji, osobe s kroničnim zdravstvenim problemima i trudnice.

No zašto neki ljudi zapravo umiru od gripe?

Ljudi umiru od posljedica gripe iz puno razloga. Virusi gripe mogu nanijeti ozbiljnu štetu nizu organa u cijelom organizmu, poput pluća, srca, mozga i cjelokupnog imunosnog sustava, rekla je dr. Akiko Iwasaki, profesorica imunobiologije i molekularne, stanične i razvojne biologije Sveučilišta Yale i istraživačica na Medicinskom institutu Howard Hughes.

Ove po život opasne komplikacije su, među ostalim najčešće upala pluća ili pneumonija, koja izaziva upalu alveola (zračnih mjehurića) i plućnog vezivnog tkiva. Može prouzročiti nakupljanje tekućine ili sekreta u alveolama i plućnom tkivu koje posljedično uzrokuju kašalj, temperaturu, groznicu i otežano disanje.

– Virusi gripe mogu i izravno prodrijeti u pluća, uzrokujući takozvanu virusnu upalu pluća. Usto, oštećujući stanice koje oblažu dišni trakt virusi mogu otvoriti vrata bakterijama u organizmu te im omogućiti prekomjerno razmnožavanje, izazivajući upalu i moguću bakterijsku upalu pluća – rekla je Iwasaki.

Nakon što se pojedinac zarazi i oboli od gripe, bakterije se obično nastane u plućima i ondje razmnože. To je djelomično zato što virusi gripe čine stanice koje oblažu dišne ​​puteve osjetljivijima na prodor bakterija i na infekciju, a potom se ‘bakterije mogu nesmetano razmnožavati i lakše prouzročiti štetu’, pojasnio je dr. Octavio Ramilo, predstojnik Odjela za zarazne bolesti dječje bolnice St. Jude Research Hospital.

Teška upala pluća može prouzročiti i sindrom akutnoga respiratornog distresa (ARDS), po život opasnog zdravstvenog stanja koje karakteriziraju upala, nadraženost i oštećenje pluća. U takvom stanju pluća ne mogu prenijeti dovoljno kisika u krv da bi opskrbila vitalne organe u tijelu. Taj se sindrom obično javlja u pacijenata koji su otprije teško bolesni.

Komplikacije zbog kojih stradaju pluća i srce

Komplikacije koje mogu nastati nakon zaraze virusom gripe ne pogađaju samo pluća, već i srce. Mogu se razviti miokarditis – upala srčanog mišića i akutni perikarditis – upala srčane ovojnice ili perikarda. U oba slučaja imunosni sustav organizma uzrokuje upalu kao odgovor na infekciju ili neki drugi okidač. 

Takva stanja mogu utjecati na sposobnost srca da pumpa krv i poremetiti njegov ritam, ponekad sa smrtnim ishodom.

Rijetki slučajevi upale moždane ovojnice i sepse

U rijetkim slučajevima gripa može dovesti do razvoja encefalitisa ili upale moždane ovojnice. Ovakvo stanje, koje se, kako se procjenjuje, javlja svake godine u oko četvero od 100.000 djece u Sjedinjenim Državama, može rezultirati teškim komplikacijama poput konvulzija, kome i u konačnici završiti smrću. 

Znanstvenici ne znaju točno kako virusi gripe na kraju izazovu encefalitis, ali zasad vodeća hipoteza ukazuje na to da zaraza virusom gripe utječe na razvoj citokinske oluje, odnosno pretjeranog imunosnog odgovora organizma, što rezultira teškim upalnim promjenama. 

Citokinska oluja je proces tijekom kojega naš imunosni sustav u susretu s nepoznatim virusom reagira pretjeranim umnožavanjem stanica imunosnog sustava koje luče citokine, a koji pak aktiviraju nove stanice imunosnog sustava. Citokini su proteini male molekulske mase koji djeluju kao posrednici između dijelova imunosnog sustava. Izlučuju ih različite stanice kao što su limfociti, monociti, makrofazi i fibroblasti. Te sitne molekule mogu ući u mozak jer je zaštitna barijera organa ugrožena, a na to potencijalno utječu sami citokini, no za potvrdu ove teorije potrebno je provesti dodatne studije.

Gripa može rezultirati i sepsom, koja je također opasna po život. Virusi gripe mogu sami pokrenuti ovu imunološku reakciju, ali i omogućiti bakterijama da uđu u krvotok razlažući tkiva u tijelu, pojasnio je Ramilo. Bakterije koje se prenose krvlju u tom slučaju mogu izazvati sepsu. Neka istraživanja pokazuju da upala pluća povezana s gripom može povećati rizik od razvoja sepse i do šest puta u usporedbi sa zarazom gripom, ali bez razvoja upale pluća.

Unatoč tomu ova je komplikacija općenito relativno neuobičajena.

Tko je u najvećoj opasnosti od fatalnog ishoda nakon zaraze virusom gripe?

Glavni razlog zbog kojega su stariji ljudi, mala djeca, ljudi s kroničnim bolestima i trudnice osjetljivi na smrtonosne komplikacije koje nastaju nakon zaraze virusom gripe je stanje njihova imunosnog sustava.

Starije odrasle osobe su u fazi biološkog starenja koje neminovno rezultira opadanjem funkcija stanica, a to ometa normalno funkcioniranje imunosnog sustava. I gripa u vrijeme trudnoće nosi određene opasnosti i može prouzročiti ozbiljnu bolest. Trudnoća izaziva privremene promjene u imunosnom sustavu, kao i promjene na srcu i plućima zbog kojih su trudnice sklonije težim komplikacijama obole li od gripe. Kod njih je povećan rizik od hospitalizacije, čak i smrtnog ishoda. U trudnoći je nerođeno dijete izloženo brojnim komplikacijama, između ostalog preuranjenom porodu ili usporenom rastu. 

I kronična stanja, poput astme, bolesti bubrega, HIV/AIDS-a i raka povećavaju rizik od komplikacija nakon zaraze gripom, kompromitirajući imunosni ili dišni sustav, a ponekad i oboje. Gripa može pogoršati i razna kronična zdravstvena stanja povećavajući rizik od smrtnog ishoda od drugih uzroka.

Na sreću postoje vrlo dobra i sigurna cjepiva protiv gripe koja mogu pridonijeti da se spriječe teške infekcije i potencijalno smrtonosni ishodi, podsjetio je dr. Ramilo.

Izvor: Hina/Marijana Hajdić Gospočić