Europski izbori 2024. u Hrvatskoj se održavaju u nedjelju, 9. lipnja 2024. godine, a o važnosti izlaska i na ove izbore popričali smo s vršiteljicom dužnosti voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Majom Ljubić Kutnjak

Gospođo Ljubić Kutnjak, europski izbori su nam pred vratima, a ovi bi mogli biti i najvažniji u povijesti EU-a zbog vrlo osjetljive geopolitičke situacije u okruženju, kako europskom tako i globalnom. Nedavni parlamentarni izbori su privukli gotovo rekordan postotak birača – što u tom smislu očekujete od predstojećih europskih izbora?

– Otkako hrvatski građani izlaze na europske izbore, vidimo sve veću izlaznost – na ad hoc izborima 2013. kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju izlaznost je bila oko 20 posto, 2014. godine izašlo je 25 posto građana, 2019. nešto manje od 30 posto, stoga vjerujemo da će se taj uzlazni trend nastaviti. Zainteresiranost za EU izbore potvrđuje 61 posto hrvatskih građana u našem proljetnom istraživanju, što je veliki skok u odnosu na 37 posto uoči posljednjih europskih izbora prije pet godina.

Uzastopne krize posljednjih godina i spremnost Europe da se s njima uhvati u koštac ojačali su ulogu EU-a u očima građana, a preko 80 posto Europljana smatra da aktualni geopolitički kontekst nadolazeće izbore čini još važnijima. Sve ovo nas navodi da očekujemo ipak veći odaziv na biralištima u našoj zemlji.

Povijesno gledano, hrvatski birači najmanje važnosti i pažnje pridaju upravo europskim izborima. Koji su tome uzroci i shvaćaju li državljani Hrvatske da izlaskom na birališta neizravno utječu na kreiranje europskih politika koje vrlo izravno kroje njihovu sadašnjost i budućnost?

– Izlazak na europske izbore jedinstvena je prilika za svaku građanku i građanina da oblikuje budućnost Europe te doprinese jačanju demokracije. Jer, što više ljudi glasa, demokracija postaje snažnija. Hrvatski građani biraju 12 od ukupno 720 zastupnika u Europskom parlamentu za sljedeće petogodišnje razdoblje. Oni će odlučivati o zakonima koji utječu na našu svakodnevicu – treba istaknuti da dvije trećine zakona koji se usvoje u Hrvatskoj temelje na europskom zakonodavstvu. Iako se naša zemlja na zadnjim izborima svrstala među države članice s najnižom izlaznošću, u međuvremenu smo obilježili deset godina članstva i dublje se integrirali pristupanjem Schengenu i usvajanjem eura, pa tako danas dvije trećine naših građana kaže da osjeti učinke Europske unije na svoju svakodnevicu.

Kojim aktivnostima Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj potiče veću izlaznost na europskim izborima? Što još, uz pojačan angažman medija, može doprinijeti edukaciji hrvatskih birača o važnosti europskih izbora?

– Početkom godine Europski parlament započeo je svoju institucionalnu, nestranačku kampanju u svih 27 država članica čiji je glavni slogan ‘Iskoristi svoj glas, ne daj da ti drugi kroje budućnost’. Naš Ured prilagođava kampanju hrvatskom kontekstu. S jedne strane putem raznih radionica i rasprava informiramo građane što je sve Europska unija ostvarila za sve nas u posljednjih pet godina i koliko je to utjecalo na naš svakodnevni život. S druge strane osvještavamo važnost svakog glasa za očuvanje demokracije. U kampanju se diljem EU-a uključuju razna udruženja i javne institucije, privatne kompanije te brojne poznate osobe kroz čije aktivnosti naše poruke mogu doći do što većeg broja ljudi.

Inače, Ured EP-a u Hrvatskoj prije svega ima komunikacijsku ulogu. U svim državama članicama postoji ured poput našeg kako bismo građanima približili rad i ulogu Europskog parlamenta, jedine europske institucije čije predstavnike izravno biraju europski građani. Kontinuirano surađujemo i realiziramo projekte s obrazovnim ustanovama, brojnim organizacijama civilnog društva i drugim partnerima. Kada komuniciramo vrijednosti, politike i često kompleksnu narav EU zakona – koji su i naši zakoni – nastojimo govoriti jednostavnim jezikom, objasniti njihove učinke u svakodnevici – od zdravije hrane koju kupujemo, sigurnijih igračaka s kojima se igraju naša djeca, općenito većih potrošačkih prava, slobode kretanja, jačih gospodarstava, ukidanja jednokratne plastike, prilika za studentske razmjene, sve do sredstava kojim EU podržava osobe s invaliditetom, obuku za nezaposlene i brojne druge aktivnosti.

Kad je riječ o našim redovitim aktivnostima, osobito smo ponosni na program ‘Škola ambasador Europskog parlamenta’ koji provodimo u više od 60 srednjih škola diljem Hrvatske, u svakoj županiji. Više od 12 tisuća mladih na praktičan način, kroz iskustvo i projekte, uči o važnosti demokratske participacije i aktivnom građanstvu. Veseli nas što ti mladi, osim što su aktivni u svojim školama, zaista žive europske vrijednosti, ponajviše solidarnost, i sudjeluju u razvoju svoje lokalne zajednice. Mnogi nam se jave i nakon završetka programa kako sudjeluju u udrugama, formalnim ili neformalnim inicijativama i aktivno se zalažu za svoja prava.

Jedno vrlo konkretno pitanje – kako EU, pa tako i ovi izbori, mogu utjecati na položaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj?

– Europska unija kontinuirano ulaže znatne napore u okviru svoje Strategije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje do 2030. Unatoč napretku ostvarenom u proteklom desetljeću, osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa znatnim preprekama i izložene su većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U novoj, poboljšanoj strategiji uzima se u obzir raznolikost invaliditeta, koja obuhvaća dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja su često nevidljiva.

Izdvojila bih i par nedavnih propisa koje je usvojio Europski parlament, kao što je Direktiva o uspostavi Europske iskaznice i Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Hrvatska je aktivno sudjelovala u predlaganju određenih rješenja te su ona i prihvaćena tijekom rasprave, a sve smjernice su već i provedene u nacionalnom zakonodavstvu. Hrvatska je prva država članica EU-a koja uvodi Europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom.

Osim toga, kroz EU fondove financiraju se projekti poput usluga osobne asistencije za osobe s invaliditetom ili poboljšanja kapaciteta za veću pristupačnost usluga u raznim sektorima – bilo da se radi o transportu, skrbi ili pak obrazovanju. Jedna od glavnih vrijednosti EU-a je pravo svake osobe na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održala i stekla vještine s kojima može u potpunosti sudjelovati u društvu i tržištu rada. Da bi to postigli, programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti nude razne mehanizme i financijsku potporu za jednako i aktivno uključivanje sudionika sa smanjenim mogućnostima. Primjerice, osobe s invaliditetom mogu dobiti plaćenog asistenta tijekom putovanja i boravka na projektu.

Europski parlament institucija je koja njeguje kulturu dijaloga i osigurava platforme za razmjenu mišljenja i prijedloga – prošlogodišnji Peti Europski parlament osoba s invaliditetom jedan je od takvih primjera, u organizaciji EU parlamenta i Europskog foruma osoba s invaliditetom. Okupio je preko 700 predstavnika pokreta osoba s invaliditetom iz svih EU zemalja, pa tako i Hrvatske, kao i kreatora politika, ministara i drugih međunarodnih organizacija. Iznijeli su prioritete i prijedloge za naredni mandat EU parlamenta u relevantnim politikama koje utječu na budućnost osoba s invaliditetom u Europi i šire.

Osim u zakonodavstvu, EU parlament i kao poslodavac izuzetno vodi računa o pravima i potrebama svojih zaposlenika s invaliditetom, a njegujemo isti pristup i prema pripravnicima s istim statusom, za koje je odobren poseban okvir prava i mogućnosti. Svake godine provodimo postupak odabira s posebnim mjerama za osobe s invaliditetom kako bi one prvo radno iskustvo stekle u Europskom parlamentu. Taj je postupak otvoren za sve profile osoba s dugotrajnim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima od najmanje 20%, koja u međudjelovanju s raznim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima.

Zaključno, koja bi bila Vaša poruka hrvatskim biračima?

– Ovogodišnji europski izbori odredit će kako ćemo se zajedno suočiti s jednim od najkompleksnijih trenutaka naše generacije. Vjerujemo da demokracija nije samo temeljno pravo već i zajednička odgovornost svih nas, a glasanje je najizravniji način korištenja te odgovornosti.

Pozivam sve čitatelje da pogledaju naš emotivni četverominutni dokumentarac čiji su protagonisti stariji Europljani koji su iz prve ruke iskusili promjene vezane uz demokraciju. Ti istaknuti pojedinci – koji su živjeli pod represivnim režimima ili su doživjeli krhkost demokracije – željeli su prenijeti svoje osobne priče unucima i budućim generacijama. Njihova zajednička svjedočanstva oblikuju poruku da glasanje nije nešto što bismo trebali uzimati zdravo za gotovo.