Poveži se s nama

Moderna vremena

24. SIJEČANJ Važnost obilježavanja Međunarodnog dana obrazovanja

Objavljeno

/

Fotografija: Pexels

Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 3. prosinca 2018. rezoluciju kojom je proglasila 24. siječnja Međunarodnim danom obrazovanja u cilju obilježavanja važnosti obrazovanja za mir i razvoj.

UN-ova rezolucija tako navodi da ‘obrazovanje igra ključnu ulogu u izgradnji održivog i otpornog društva i doprinosi postizanju svih ostalih ciljeva održivog razvoja. Isto tako povećava produktivnost pojedinaca i jača potencijal za ekonomski rast, razvija vještine potrebne za dostojanstven rad, razvija profesionalne vještine potrebne za održivi razvoj, uključujući u područjima vodoprivrede i sanitacije, zelene energije i očuvanja prirodnih resusa.

Obrazovanje dodatno pomaže iskorijeniti siromaštvo i glad, doprinosi poboljšanju zdravlja, promiče rodnu ravnopravnost i može doprinijeti smanjenju nejednakosti, promociji mira, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava’.

Na HRT-u je objavljeno da u Hrvatskoj ima 306.954 učenika u osnovnim školama, a 713 srednjih škola pohađa više od 43.000 učenika, pri čemu od svih srednjoškolaca njih 25,7 posto pohađa gimnaziju. U 2022.  godini diplomiralo je 30.875 studenata.

Kako je objavljeno na www.unesco.org, važno je istaknuti da UNESCO posvećuje Međunarodni dan obrazovanja ključnoj ulozi koju obrazovanje i učitelji igraju u borbi protiv govora mržnje, fenomena koji je posljednjih godina zahvatio korištenje društvenih medija, oštećujući strukturu naših društava.

Svijet je svjedok navale nasilnih sukoba paralelno s alarmantnim porastom diskriminacije, rasizma, ksenofobije i govora mržnje. Utjecaj ovog nasilja nadilazi sve granice temeljene na zemljopisu, spolu, rasi, vjeri, politici, offline i online. Aktivno zalaganje za mir danas je hitnije nego ikad: obrazovanje je središnje mjesto u ovom nastojanju, kao što je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o obrazovanju za mir, ljudska prava i održivi razvoj.

Učenje za mir mora biti transformativno i pomoći osnaživanju učenika potrebnim znanjem, vrijednostima, stavovima i vještinama i ponašanjima kako bi postali nositelji mira u svojim zajednicama.

“Jer ako mržnja počinje riječima, mir počinje obrazovanjem. Ono što naučimo mijenja način na koji gledamo na svijet i utječe na to kako se odnosimo prema drugima. Obrazovanje stoga mora biti u središtu naših nastojanja da postignemo i održimo mir u svijetu” – riječi su Audrey Azoulay, generalne direktorice UNESCO-a.

Prema UNESCO-u, danas 250 milijuna djece i adolescenata ne pohađa školu, a 763 milijuna odraslih je nepismeno, čime se krši njihovo pravo na obrazovanje, a što je neprihvatljivo budući se upravo obrazovanjem može razbiti začarani krug siromaštva, uklanjati rodne nejednakosti i poticati gospodarski rast.

Institucije EU-a i države članice zaslužne su za više od pola ukupne globalne pomoći obrazovanju te podupiranju obrazovnog sektora u više od 100 zemalja u cijelom svijetu.

Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost.

Na www.un.org pojašnjeno je:

Obrazovanje je ljudsko pravo

Pravo na obrazovanje sadržano je u članku 26. Opće deklaracije o ljudskim pravima. Deklaracija poziva na besplatno i obvezno osnovno obrazovanje. Konvencija o pravima djeteta, usvojena 1989., ide dalje i propisuje da zemlje moraju učiniti visoko obrazovanje dostupnim svima.

Obrazovanje je ključ održivog razvoja

Kada je u rujnu 2015. usvojila Agendu održivog razvoja do 2030., međunarodna zajednica prepoznala je da je obrazovanje ključno za uspjeh svih 17 njenih ciljeva.

Četvrti po redu cilj održivog razvoja posebno pokušava “osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve” do 2030. godine.

Izazovi za postizanje univerzalnog obrazovanja

Obrazovanje nudi djeci izlaz iz siromaštva i put u obećavajuću budućnost…

Bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i cjeloživotnih mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti postići ravnopravnost spolova i prekinuti krug siromaštva koji za sobom ostavlja milijune djece, mladih i odraslih.«

U aktualnim vremenima ratova svuda oko nas, vrlo je važno naglasiti da je aktivno zalaganje za mir danas hitnije nego ikada, pri čemu je obrazovanje središnje mjesto u tom nastojanju.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana obrazovanja, na https://www.un.org/en/observances/education-day navedena je važnost učenja za trajni mir:

»Učenje za mir mora biti transformativan proces, koji omogućuje učenicima da steknu osnovna znanja, vrijednosti, stavove, vještine i ponašanja, čime ih osnažuje da služe kao katalizatori mira u svojim zajednicama. Temelji mirnijih, pravednijih i održivijih društava postavljeni su kroz obrazovanje, silu koja prožima svaki aspekt našeg svakodnevnog života i ukupnih izgleda.

U svjetlu eskalacije klimatskih promjena, demokratske erozije, stalnih nejednakosti, rastuće diskriminacije, govora mržnje, nasilja i sukoba na globalnoj razini, obrazovanje se pojavljuje kao moćan alat za rješavanje i sprječavanje ovih izazova u budućnosti. Štoviše, kada se učinkovito oblikuje i provodi, obrazovanje postaje dugoročna investicija sa sve većim povratom.«

Sve u svemu, na ovaj Međunarodni dan obrazovanja važno je istaknuti ključnost veze između obrazovanja i mira. Naime, jedino pomoću obrazovanja može se graditi mirniji i stabilniji svijet te pokrenuti gospodarski napredak svake zemlje, pri čemu će se smanjivati i globalne nejednakosti.

Svaka osoba, bez obzira na dob, spol, geografski položaj, status u društvu, zdravlje, trebala bi imati u životu priliku razvijati svoje potencijale i doprinositi društvu, a pogotovo ako ima želju da nastavi obrazovanje u bilo kojem segmentu.

Stoga je ovo prilika da se dobro promisli o važnosti obrazovanja u izgradnji prosperitetnijeg i pravednijeg društva, kao i da se vodi briga o provedbi prava svih na obrazovanje te o poticanju jednakosti u pristupu kvalitetnom obrazovanju, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i žrtve kaznenih djela u aktualnim migracijskim previranjima.

Moderna vremena

Znanstvenici pronašli način kako predvidjeti koji će tumori postati agresivni

Objavljeno

/

znanstvenici
Foto: Hina

Znanstvenici su otkrili novi način za predviđanje koji će karcinomi postati agresivni prije nego što se rašire – utirući put postupcima koji će zaustaviti napredovanje bolesti, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

Nova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, govori o tome kako neposredno okruženje pomaže stanicama raka da se probiju iz tumora i započnu svoj smrtonosni marš po tijelu.

Struktura zvana izvanstanični matriks (ECM) drži tumor ‘na okupu’, ponašajući se poput skele oko zgrade u izgradnji.

Sada su znanstvenici s Instituta za istraživanje raka u Londonu (ICR) i Instituta za rak Barts na Sveučilištu Queen Mary u Londonu otkrili kako stanice raka koriste raspored ove skele kao “kartu puta” da napuste tumor i počnu se širiti.

Otkrili su da ECM pokreće promjene unutar samih stanica raka – mijenja njihov oblik i pojačava njihovu sposobnost putovanja u različite dijelove tijela.

Ovo otkriće, koje je vrhunac gotovo desetljeća istraživanja započetog na King’s Collegeu u Londonu, znači da se agresivniji tumori, koji će se vjerojatno širiti, sada mogu lakše identificirati u ranijoj fazi.

Trenutačno se razvijaju lijekovi koji ciljaju na strukturu ECM-a, kao i na gene koji pokreću promjene oblika stanica.

Victoria Sanz Moreno, profesorica biologije stanica raka i metastaza na ICR-u, koja je vodila studiju, rekla je: “Naše istraživanje je otkrilo plan puta koji stanice raka slijede kako bi izašle iz tumora, omogućujući da izazovu sekundarni tumor negdje drugdje u tijelu.”

“Sada kada razumijemo ovu mapu puta, možemo ciljati na njegove  različite aspekte, kako bismo zaustavili širenje agresivnih karcinoma. Vlakna u strukturi koja okružuje tumor su gušća i postavljena su poput staze koju stanice slijede”.

“Buduća istraživanja trebala bi istražiti načine ciljanja ove strukture, kako bi se spriječilo da stanice raka pobjegnu i slijede taj put. Mogli bismo također otkriti da ciljanje te guste strukture vlakana znači da drugi lijekovi mogu lakše doći do stanica raka, što bi moglo poboljšati učinkovitost liječenja.”

Oscar Maiques s Instituta za rak Barts rekao je: „Ova je studija kulminacija gotovo desetljeća istraživanja kako bi se razumjelo kako stanice raka stupaju u interakciju s okolinom, poznatom kao izvanstanični matriks. Važno je da vidimo da različite regije tumora sadrže različite informacije o budućem ponašanju tog raka. Kad kliničari vrše biopsiju tumora, naše istraživanje pokazuje da je ono što je izvan tumora jednako važno kao i ono u središtu – jer to sadrži ključne informacije o tome hoće li se rak vjerojatno širiti.”

Za potrebe studije, koju su financirali Cancer Research UK i Barts Charity, znanstvenici su promatrali tumorsko tkivo 99 pacijenata s melanomom, rakom kože, i rakom dojke.

Vidjeli su da je ECM različito ‘postavljen’ u tri različita područja tumora.

Na krajnjoj vanjskoj granici tumora, vlakna ECM-a bila su raspoređena u smjeru od tumora, osiguravajući “tragove” koje stanice raka mogu slijediti dok bježe.

Znanstvenici su također uočili razlike u tipu gena u stanicama ovisno o tome gdje su u tumoru. 

Znanstvenici su otkrili da je veća prisutnost gena za enzime koji utječu na ECM,  s pojačanom ekspresijom, povezana s kraćim vremenom preživljavanja kod istraživanim tumora.

Rekli su da ovo otvara nove puteve za liječenje raka prije nego što se proširi, poput lijekova koji ciljaju lizil oksidazu (LOX), koji su već u kliničkim ispitivanjima.

Hina

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Pružimo podršku djeci oboljeloj o malignih bolesti

Objavljeno

/

Na fotografiji se nalazi osoba koja leži u krevetu. Osoba nosi bijelu maramu s crnim točkicama na glavi i sivu pletenu vestu. U ruci drži bijeli mobilni telefon. Na ruci osobe nalazi se medicinska infuzija pričvršćena plavim flasterom. Krevet ima metalni okvir, a u pozadini se vidi jastuk s uzorkom. Pored kreveta nalazi se zelena biljka.
Foto: Pexels

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj godišnje od malignih bolesti oboli oko 159 djece, najčešće od leukemija, limfoma i tumora mozga

Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se 15. veljače s ciljem podizanja svijesti o izazovima s kojima se suočavaju djeca oboljela od raka i njihove obitelji. Ove godine, diljem Hrvatske organizirani su brojni događaji i inicijative kako bi se pružila podrška oboljelima i ukazalo na važnost rane dijagnoze te adekvatnog liječenja.

Udruga Krijesnica koja pruža potporu djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim obiteljima je u subotu Cvjetnom trgu u Zagrebu građanima predstavila svoj rad i dala uvid kroz što sve prolazi oboljelo dijete i njegova obitelj nakon  dobivene dijagnoze.

Jednako tako, Zaklada Nora Šitum organizirala je posebno događanje u Arena Centru, gdje su posjetitelji mogli sudjelovati u raznim aktivnostima i informirati se o načinima pružanja pomoći oboljeloj djeci. Cilj ovog događaja bio je osvijestiti javnost o važnosti zajedničke podrške i solidarnosti prema najmlađima koji se suočavaju s teškim bolestima.

Hrvatska radiotelevizija pridružila se obilježavanju ovog dana emitiranjem finalne emisije prve sezone showa ‘The Voice Kids’ upravo 15. veljače. Sav prihod od telefonskog glasovanja tijekom emisije doniran je Udruzi Krijesnica. Ova humanitarna gesta dodatno je naglasila važnost zajedništva i podrške u borbi protiv dječjih malignih bolesti.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj godišnje od malignih bolesti oboli oko 159 djece, najčešće od leukemija, limfoma i tumora mozga. Zahvaljujući napretku u medicini i sveobuhvatnoj skrbi, između 70 i 80 posto oboljele djece uspješno se izliječi. Ipak, kontinuirana edukacija, rana dijagnoza i podrška zajednice ključni su za daljnje poboljšanje ishoda liječenja.

Obilježavanjem Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti nastoji se potaknuti društvo na aktivno sudjelovanje u pružanju podrške oboljeloj djeci i njihovim obiteljima, kao i na promicanje važnosti ulaganja u istraživanje i unapređenje liječenja dječjih malignih bolesti.

Nastavi čitati

Moderna vremena

Umjetna inteligencija nas čini lijenima i glupljima

Objavljeno

/

By

Osoba sjedi za stolom i tipka na prijenosnom računalu. Na ekranu je otvorena početna stranica ChatGPT-a s tamnom temom.
Foto: Pexels

Korisnici umjetne inteligencije (AI) koji na poslu prepuštaju botovima da misle umjesto njih biraju lakši put koji je štetan za njihov um, pokazalo je novo istraživanje

Istraživanje na 300 radnika Microsofta, tvorca AI sustava Copilot, pokazalo je ‘samoprijavljeno smanjenje kognitivnih napora’ kod mnogih korisnika koji na poslu koriste umjetnu inteligenciju na više od 900 načina, piše agencija dpa.

Ako se koriste ‘na krivi način, tehnologije rezultiraju smanjenjem kognitivnih sposobnosti koje bi se trebale čuvati’, upozorili su znanstvenici u radu koji će biti predstavljen krajem travnja i početkom svibnja na skupu o računalstvu i ljudskom faktoru u japanskoj Yokohami.

– Veće povjerenje u AI povezano je sa smanjenjem kritičkog razmišljanja, a veće samopouzdanje sa snažnijim kritičkim razmišljanjem – tvrdi tim sastavljen od znanstvenika sa sveučilišta Carnegie Mellon.

Drugim riječima, korištenje AI-ja moglo bi rezultirati time da će ljudima preostati svakodnevni jednostavni zadaci poput provjera često nepredvidivog djelovanja botova, umjesto kognitivno težih zadataka stvaranja strategija i rješavanja problema, sugerira istraživanje.

– Generativna umjetna inteligencija preusmjerava kritičko razmišljanje prema potvrđivanju informacija, integraciji odgovora i upravljanja zadacima – objavio je tim Microsoft-CMU-a nakon procjene odgovora svojih zaposlenika koji su se koristili botovima poput ChatGPT-a za zadatke poput pisanja emailova ili revizije rada svojih kolega.

Nastavi čitati

U trendu