Poveži se s nama

Moderna vremena

24. SIJEČANJ Važnost obilježavanja Međunarodnog dana obrazovanja

Objavljeno

/

Fotografija: Pexels

Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 3. prosinca 2018. rezoluciju kojom je proglasila 24. siječnja Međunarodnim danom obrazovanja u cilju obilježavanja važnosti obrazovanja za mir i razvoj.

UN-ova rezolucija tako navodi da ‘obrazovanje igra ključnu ulogu u izgradnji održivog i otpornog društva i doprinosi postizanju svih ostalih ciljeva održivog razvoja. Isto tako povećava produktivnost pojedinaca i jača potencijal za ekonomski rast, razvija vještine potrebne za dostojanstven rad, razvija profesionalne vještine potrebne za održivi razvoj, uključujući u područjima vodoprivrede i sanitacije, zelene energije i očuvanja prirodnih resusa.

Obrazovanje dodatno pomaže iskorijeniti siromaštvo i glad, doprinosi poboljšanju zdravlja, promiče rodnu ravnopravnost i može doprinijeti smanjenju nejednakosti, promociji mira, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava’.

Na HRT-u je objavljeno da u Hrvatskoj ima 306.954 učenika u osnovnim školama, a 713 srednjih škola pohađa više od 43.000 učenika, pri čemu od svih srednjoškolaca njih 25,7 posto pohađa gimnaziju. U 2022.  godini diplomiralo je 30.875 studenata.

Kako je objavljeno na www.unesco.org, važno je istaknuti da UNESCO posvećuje Međunarodni dan obrazovanja ključnoj ulozi koju obrazovanje i učitelji igraju u borbi protiv govora mržnje, fenomena koji je posljednjih godina zahvatio korištenje društvenih medija, oštećujući strukturu naših društava.

Svijet je svjedok navale nasilnih sukoba paralelno s alarmantnim porastom diskriminacije, rasizma, ksenofobije i govora mržnje. Utjecaj ovog nasilja nadilazi sve granice temeljene na zemljopisu, spolu, rasi, vjeri, politici, offline i online. Aktivno zalaganje za mir danas je hitnije nego ikad: obrazovanje je središnje mjesto u ovom nastojanju, kao što je istaknuto u Preporuci UNESCO-a o obrazovanju za mir, ljudska prava i održivi razvoj.

Učenje za mir mora biti transformativno i pomoći osnaživanju učenika potrebnim znanjem, vrijednostima, stavovima i vještinama i ponašanjima kako bi postali nositelji mira u svojim zajednicama.

“Jer ako mržnja počinje riječima, mir počinje obrazovanjem. Ono što naučimo mijenja način na koji gledamo na svijet i utječe na to kako se odnosimo prema drugima. Obrazovanje stoga mora biti u središtu naših nastojanja da postignemo i održimo mir u svijetu” – riječi su Audrey Azoulay, generalne direktorice UNESCO-a.

Prema UNESCO-u, danas 250 milijuna djece i adolescenata ne pohađa školu, a 763 milijuna odraslih je nepismeno, čime se krši njihovo pravo na obrazovanje, a što je neprihvatljivo budući se upravo obrazovanjem može razbiti začarani krug siromaštva, uklanjati rodne nejednakosti i poticati gospodarski rast.

Institucije EU-a i države članice zaslužne su za više od pola ukupne globalne pomoći obrazovanju te podupiranju obrazovnog sektora u više od 100 zemalja u cijelom svijetu.

Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost.

Na www.un.org pojašnjeno je:

Obrazovanje je ljudsko pravo

Pravo na obrazovanje sadržano je u članku 26. Opće deklaracije o ljudskim pravima. Deklaracija poziva na besplatno i obvezno osnovno obrazovanje. Konvencija o pravima djeteta, usvojena 1989., ide dalje i propisuje da zemlje moraju učiniti visoko obrazovanje dostupnim svima.

Obrazovanje je ključ održivog razvoja

Kada je u rujnu 2015. usvojila Agendu održivog razvoja do 2030., međunarodna zajednica prepoznala je da je obrazovanje ključno za uspjeh svih 17 njenih ciljeva.

Četvrti po redu cilj održivog razvoja posebno pokušava “osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve” do 2030. godine.

Izazovi za postizanje univerzalnog obrazovanja

Obrazovanje nudi djeci izlaz iz siromaštva i put u obećavajuću budućnost…

Bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i cjeloživotnih mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti postići ravnopravnost spolova i prekinuti krug siromaštva koji za sobom ostavlja milijune djece, mladih i odraslih.«

U aktualnim vremenima ratova svuda oko nas, vrlo je važno naglasiti da je aktivno zalaganje za mir danas hitnije nego ikada, pri čemu je obrazovanje središnje mjesto u tom nastojanju.

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana obrazovanja, na https://www.un.org/en/observances/education-day navedena je važnost učenja za trajni mir:

»Učenje za mir mora biti transformativan proces, koji omogućuje učenicima da steknu osnovna znanja, vrijednosti, stavove, vještine i ponašanja, čime ih osnažuje da služe kao katalizatori mira u svojim zajednicama. Temelji mirnijih, pravednijih i održivijih društava postavljeni su kroz obrazovanje, silu koja prožima svaki aspekt našeg svakodnevnog života i ukupnih izgleda.

U svjetlu eskalacije klimatskih promjena, demokratske erozije, stalnih nejednakosti, rastuće diskriminacije, govora mržnje, nasilja i sukoba na globalnoj razini, obrazovanje se pojavljuje kao moćan alat za rješavanje i sprječavanje ovih izazova u budućnosti. Štoviše, kada se učinkovito oblikuje i provodi, obrazovanje postaje dugoročna investicija sa sve većim povratom.«

Sve u svemu, na ovaj Međunarodni dan obrazovanja važno je istaknuti ključnost veze između obrazovanja i mira. Naime, jedino pomoću obrazovanja može se graditi mirniji i stabilniji svijet te pokrenuti gospodarski napredak svake zemlje, pri čemu će se smanjivati i globalne nejednakosti.

Svaka osoba, bez obzira na dob, spol, geografski položaj, status u društvu, zdravlje, trebala bi imati u životu priliku razvijati svoje potencijale i doprinositi društvu, a pogotovo ako ima želju da nastavi obrazovanje u bilo kojem segmentu.

Stoga je ovo prilika da se dobro promisli o važnosti obrazovanja u izgradnji prosperitetnijeg i pravednijeg društva, kao i da se vodi briga o provedbi prava svih na obrazovanje te o poticanju jednakosti u pristupu kvalitetnom obrazovanju, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i žrtve kaznenih djela u aktualnim migracijskim previranjima.

Kutak za stručnjake

‘Popcorn brain’ ili osjećaj da će vam mozak eksplodirati

Objavljeno

/

Na slici je crvena čaša ispunjena kokicama koje iz nje izlijeću. Kokice su bijele i raspršuju se na tamnoj pozadini, stvarajući dinamičan i zanimljiv vizualni efekt. Čaša je puna do vrha, a mnoge kokice su uhvaćene u zraku, stvarajući osjećaj pokreta i obilja.
Foto: Pixabay

Popcorn brain pojavi se kada se naš mozak toliko navikne na pretjeranu stimulaciju i multitasking digitalnog svijeta, da i sam počne oponašati taj ubrzani tempo i misli počinju navirati poput uzbuđenih i skakutavih zrna kokica

Čini li vam se ponekad da su vam misli u mozgu toliko raštrkane i kaotične da će vam glava eksplodirati kao lonac pun kokica?

Počnete razmišljati o jednom, u idućem trenu misli vam skoče na nešto sasvim drugo, a za pet minuta završite na nečem trećem. Ne znate u tom trenu ni koji je dan ni sat, a skoro da ne znate ni kako se zovete.

Popcorn brain pojavi se kada se naš mozak toliko navikne na pretjeranu stimulaciju i multitasking digitalnog svijeta, da i sam počne oponašati taj ubrzani tempo i misli počinju navirati poput uzbuđenih i skakutavih zrna kokica.

S obzirom na to da u današnje doba potpuno odricanje od društvenih mreža nije opcija jer su bitne i za posao, ali i za održavanje kontakata s ljudima koje inače ne bismo mogli vidjeti ni čuti, evo na koje načina možete doskočiti ovom problemu i barem ga ublažiti.

Odredite razdoblje u danu u kojemu se potpuno odvajate od digitalnih uređaja. Ako je moguće, neka to uvijek bude isto doba dana, najbolje minimalno pola sata prije spavanja, po mogućnosti i duže.

Boravak u prirodi smanjuje stres i poboljšava pažnju i kognitivne funkcije, ali to nikad nije zgorega ponoviti.

Što češće možete pokušajte se usredotočiti na jedan po jedan zadatak, čak i kada ste na mreži. Pročitajte jednu vijesti i odložite mobitel, pričekajte da je procesuirate pa tek onda krenite čitati iduću.

E-poštu, društvene mreže i internetsko pretraživanje ostavite za točno određen dio dana u kojemu ćete se posvetiti samo tome, a ostatak dan samo tu i tamo bacite oko na to i odgovorite samo na ono što je doista važno.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Sve više žena ima prirodnu sijedu kosu, evo savjeta za njegu

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje proces bojanja kose. Vidljive su ruke osobe koja drži četku za bojanje i nanosi boju na kosu prekrivenu folijom. Na kosi su također postavljeni crni štipaljke za držanje folije na mjestu.
Foto: Pixabay

Kosu njegujte šamponima i regeneratorima kako bi bila dobro hidratizirana, a za moguć žuti ton koristite specijalne šampone u tonovima ljubičaste

Dojadilo vam je farbanje svaki mjesec i prigrlile ste sijedu kosu? Odlično, ali ovo morate znati o njenoj njezi jer zna djelovati neuredno.

U prijelaznom razdoblju može izgledati kao da raste neravnomjerno i neujednačeno – za ovu fazu potrebno je dosta strpljenja ili možete potražiti pomoć u frizerskom salonu. Pri prijelazu iz obojene u sijedu boju kose dobro je napraviti dekoloraciju boje kako bi se što bolje prilagodila prirodnoj sijedoj i kako bi prijelaz bio što manje vidljiv. Ako tražite jednostavnije rješenje, ošišajte kosu na kratko i pustite je da izraste.

Sijeda kosa može djelovati grublje jer lojne žlijezde na tjemenu proizvode manje sebuma, što može rezultirati sušom i grubljom kosom na dodir. Moguće je da na finoj kosi sijede budu oštre, a na prirodno oštroj i neukrotivoj kosi fine, dok ponekad može biti kombinacija to dvoje.

Osim pigmenta, s godinama kosa gubi gustoću i sjaj te postaje krhkija i osjetljivija na sunčeve zrake. Zbog toga sijeda kosa ima veću šansu da će oksidirati, odnosno poprimiti žućkasti ton. Kako bi izgledala lijepo i uredno, potrebno je prvenstveno promijeniti proizvode za pranje i njegu kose te početi koristiti neke nove koji će joj vratiti blistavost.

Kosu njegujte šamponima i regeneratorima kako bi bila dobro hidratizirana, a za moguć žuti ton koristite specijalne šampone u tonovima ljubičaste.

Čvrstoća sijede kose ima i pozitivnu stranu. Pri samom oblikovanju, frizura dulje ‘drži’, a sama po sebi nije teža za oblikovanje.

Smanjite uporabu sušila za kosu i uređaja za stiliziranje jer previsoka temperatura može požutjeti vašu kosu, posebno ako je i dalje tanka i fragilna. Da biste izbjegli ‘prženje’ kose, smanjite temperaturu na vašim stilizirajućim uređajima, a prije njihovog korištenja na kosu obavezno nanesite preparat za oblikovanje koji štiti od topline.

Na kraju, važno je zapamtiti da je sijeda kosa potpuno prirodna i da ne bi trebala biti razlog za osjećaj nelagode ili stida. A ostat će vam i koji euro više.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Haj’mo na kavu i doznajmo njezine dobre strane

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje različite faze proizvodnje i konzumacije kave. Sadrži slike zrna kave u različitim stadijima, od berbe do prženja, te gotove šalice kave.
Foto: Pixabay

Sve dobrobiti kave padaju u vodu ako je popijete previše. Smatra se da je dopuštena dnevna doza za zdrave osobe do 400 mg što znači maksimalno četiri šalice dnevno

Kava je jedan od najstarijih i najpopularnijih napitaka na svijetu. Globalizacijom svijeta, a tako i trendova, posljednjih dvadesetak godina, popularnost kave je dodatno porasla, te se pretpostavlja da je kava trenutačno drugi najpopularniji napitak na svijetu, odmah nakon vode.

Kava poboljšava mentalnu budnost i koncentraciju jer sadrži stimulans kofein. Nakon razdoblja obilne konzumacije hrane i pića tijekom blagdana može pomoći povratku u uobičajeni ritam i poboljšati fokus.

Bogata je antioksidansima koji mogu pomoći u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima. Može pridonijeti općem zdravlju tijela ili podržati imunološki sustav.

Kofein u kavi može pomoći u povećanju energije i smanjenju osjećaja umora koji se često javlja nakon sezone pune proslava – zbog obilne hrane ili manjka sna.

Također, istraživanja su pokazala da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od određenih bolesti poput dijabetesa tipa 2, bolesti jetre i određenih oblika raka.

Osim toga, kava može potaknuti probavu i olakšati probavne procese, što je itekako korisno nakon razdoblja prekomjerne konzumacije hrane.

Nekoliko studija pokazuje da je redoviti unos kave povezan s manjim rizikom od smrti od raznih teških bolesti. Važna studija iz 2012. godine o konzumaciji kave otkrila je da su oni koji su pili kavu imali značajno manju vjerojatnost od smrti.

Neke studije također pokazuju da ispijanje kave do četiri sata prije obroka može smanjiti energetski unos, što potencijalno može dovesti do gubitka težine. Kava također stimulira simpatički živčani sustav, granu autonomnog živčanog sustava za koju se pokazalo da smanjuje glad i povećava osjećaj sitosti. Ovo objašnjava zašto mnogi ljudi tvrde da ih ispijanje šalice ili dvije kave ujutro uz doručak može održati sitima do ručka.

Sve ovo pada u vodu ako kave popijete previše. Smatra se da je dopuštena dnevna doza za zdrave osobe do 400 mg dnevno, što znači maksimalno četiri šalice dnevno.

Nastavi čitati

U trendu