Connect with us

Vijesti

ZDRAVSTVO U PROBLEMU Velika iseljavanja liječnika, najviše zbog lošeg sustava

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Bez ulaganja u obrazovanje i usavršavanje, a potom i zadržavanje liječničkog kadra, izlažemo se riziku potencijalnog urušavanja standarda usluga liječenja zbog nedostatka stručnjaka

U posljednjih desetak godina iz Hrvatske je iselilo 1214 liječnika, a na to ih je naviše natjeralo loše upravljanje i organizacija sustava zdravstva, pokazalo je istraživanje hrvatskih sociologa objavljeno u časopisu Migracijske i etničke teme.

Sociolozi Ljiljana Pintarić s Filozofskog fakulteta u Osijeku i Drago Župarić-Iljić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu proveli su istraživanje intervjuima s 18 liječnika koji su već iselili iz Hrvatske, kako bi stekli relativno dublje uvide u ključne motive za njihovo iseljavanje iz Hrvatske, kaže se.

Dodaju da je to jedno od prvih obuhvatnijih istraživanja koje je pomoću kvalitativne metodologije nastojalo analizirati i razumjeti motive odlaska i premostiti jaz u postojećim istraživanjima.

Iseljavanje liječnika iz Hrvatske oblikuju brojni međupovezani čimbenici i ono je potaknuto nizom organizacijskih problema javnog zdravstvenog sustava, ponajprije teškim uvjetima rada, te visokom razinom percepcije korupcije, kako u javnom zdravstvenom sustavu, tako i u cijeloj državi.

Prvo loša organizacija, drugo aspiracije liječnika

Loše upravljanje i organizacija sustava nametnulo se kao primarni razlog odlaska, čak prije profesionalnih aspiracija liječnika, koji su drugi motiv odlaska.

Širi društveni i politički kontekst samo je opći okvir u kojem se događaju različite negativne institucionalne prakse, poput klijentelizma i korupcije, koje ulaze u jednadžbu sveopćeg nezadovoljstva sugovornika radnim okruženjem i radnim uvjetima, kaže se.

Veliki dio iseljenih liječnika i liječnica govorio je istraživačima o lošim međuljudskim odnosima kao jednom od najvažnijih razloga za iseljenje, a ta je tema u njihovim iskazima često povezana i s pretjeranom politizacijom struke, te formiranjem suprotstavljenih grupacija, tzv naših i njihovih.

U kontekstu međuljudskih odnosa spominjali su pojavu mobbinga, u većini slučajeva u odnosima nadređenih prema podređenima, ali ponekad i među kolegama na istoj hijerarhijskoj razini.

Pojavljuju se dvije vrste mobbinga, pojedinačni slučajevi iskorištavanja pozicije moći, koji je na neki način ugrađen u sustav, osobito prema mlađim liječnicima, napose specijalistima. Također, primjetan je poseban tip sustavnog mobbinga u vidu rodno diskriminativnoga zlostavljačkog ponašanja i korištenja pozicija moći za uznemirujuće prakse nadređenih spram podređenih radnika i radnica, kaže se.

Neizbježna je i tema nepotizma budući da pogodovanje pojedinim kolegama (“našima”) nauštrb drugih, odnosno, izostanak meritokratskih principa, obilježava odnose u radnim kolektivima u kojima postoje podjele na “naše” i “njihove”.

Na taj se aspekt naslanja i pojava visokog stupnja kompetitivnosti kod napredovanja u karijeri, naročito u kliničkim bolnicama u kojima postoji i aspekt bavljenja znanošću i nastavom na fakultetima.

Potrebne izmjene politike koje će pomoći u zadržavanju liječnika 

Sveukupna slika upućuje na organizacijsku klimu koja tolerira, pa i potiče, a najviše prešućuje probleme u funkcioniranju, ne adresira ih, niti se njima bavi, te ne postoje adekvatni mehanizmi sankcioniranja neprihvatljivih ponašanja.

Autori ističu kako je važno preko mjera javnih zdravstvenih i obrazovnih politika pokušati ublažiti posljedice slabljenja profesionalnih institucija i cijeloga zdravstvenog sustava. Nedvojbeno je da Hrvatska iseljavanjem liječnika gubi vrijedne resurse, materijalne i ljudske, koji su bili uloženi u njihovo obrazovanje i u usavršavanje.

Od 2013. do 2024. iz Hrvatske je odselilo 1214 liječnika čija je prosječna dob 36 godine, s prosječno osam godina radnog iskustva, među kojima je 57 posto liječnica. Najviše ih je otišlo 2023., njih 158.

Suočavamo se s problemom održivosti zdravstvenog sustava i mogućnosti da nastavi osiguravati primjerenu zdravstvenu skrb i liječenje. Bez ulaganja u obrazovanje i usavršavanje, a potom i zadržavanje liječničkog kadra, izlažemo se riziku potencijalnog urušavanja standarda usluga liječenja zbog nedostatka stručnjaka, zaključuju sociolozi Ljiljana Pintarić i Drago Župarić-Iljić.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Potpora za prijevoz studenata s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Student u invalidskim kolicima nalazi se u dvorištu modernog sveučilišnog kampusa. Odjeven je u ležernu odjeću, nosi ruksak i u rukama drži nekoliko knjiga. U pozadini se vide sveučilišne zgrade, zelenilo i drugi studenti. Sunčano okruženje i opuštena atmosfera prikazuju svakodnevni studentski život te važnost dostupnog i uključivog obrazovanja za sve.
Foto: ChatGPT

Studenti koji ispunjavaju propisane uvjete mogu ostvariti potporu u iznosu od 250 eura mjesečno. Isplata je predviđena u deset i pol mjesečnih rata, za razdoblje od listopada 2026. do rujna 2027. godine, osim za razdoblje od 16. srpnja do 31. kolovoza 2027.

Poslušaj članak

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je javni poziv za dodjelu novčane potpore studentima s invaliditetom za pokriće dijela troškova prijevoza u akademskoj godini 2026./2027.

Studenti koji ispunjavaju propisane uvjete mogu ostvariti potporu u iznosu od 250 eura mjesečno. Isplata je predviđena u deset i pol mjesečnih rata, za razdoblje od listopada 2026. do rujna 2027. godine, osim za razdoblje od 16. srpnja do 31. kolovoza 2027.

Za potporu se mogu prijaviti redoviti studenti koji studiraju na visokim učilištima u Hrvatskoj, imaju najmanje 60 posto utvrđenog oštećenja organizma ili najmanje treći stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti te su upisani u Registar osoba s invaliditetom.

Pravo na prijavu imaju hrvatski državljani, državljani država članica Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije, kao i osobe koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Potpora je namijenjena studentima na prijediplomskim, diplomskim, integriranim, stručnim, sveučilišnim specijalističkim i doktorskim studijima.

Studenti mogu ostvarivati potporu tijekom propisanog trajanja studija, uvećanog za jednu dodatnu godinu. Studenti koji ponavljaju godinu moraju imati najmanje 30 ostvarenih ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini.

Pravo na potporu nemaju studenti koji ne ispunjavaju propisane uvjete o ostvarenim ECTS bodovima, koji su dva puta mijenjali studij i treći put upisali prvu godinu iste razine studija ili su već stekli kvalifikaciju iste razine za koju ponovno traže potporu. Također, prijaviti se ne mogu studenti koji su upisali mirovanje studentskih prava i obveza, studenti u radnom odnosu ili oni koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Prijave se podnose isključivo elektroničkim putem, preko mrežne aplikacije VIDRA (https://vidra.srce.hr/), uz korištenje AAI@EduHr elektroničkog identiteta. Nakon ispunjavanja prijavnog obrasca potrebno je kliknuti na gumb „Završi ispunjavanje obrasca“ kako bi prijava bila predana.

Studentima koji imaju prebivalište u Hrvatskoj Ministarstvo će podatke o statusu invaliditeta preuzeti iz Registra osoba s invaliditetom. Studenti s prebivalištem izvan Hrvatske moraju priložiti odgovarajuću potvrdu nadležne ustanove.

Krajnji rok za prijavu je 13. siječnja 2027. godine do 12 sati. Nepotpune i zakašnjele prijave te prijave poslane u papirnatom obliku neće se razmatrati.

Popis studenata koji ostvare pravo na potporu bit će objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva. Studenti koji ne ostvare pravo moći će podnijeti pisani prigovor u roku od osam dana od objave odluke.

Za dodatne informacije studenti se mogu obratiti Ministarstvu putem e-mail adrese studentski-standard@mzom.hr ili na brojeve telefona 01/4594-142 i 01/4594-150.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Vijesti

SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI

Objavljeno

/

Napisao/la:

Posjetitelji razgledavaju štandove, informiraju se o mogućnostima studiranja i razgovaraju sa studentima koji predstavljaju svoje fakultete na Smotri Sveučilišta.
Foto: Ivana Vranješ

Trebalo bi pojačati ljudske resurse u Uredu, više raditi na prostornoj pristupačnosti fakulteta i uvođenju obvezne edukacije nastavnika o specifičnim potrebama studenata i mogućim prilagodbama u akademskom okruženju, kazala je voditeljica Ureda za akademsku pristupačnost Valentina Novak Žižić

Poslušaj članak

U Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma 12. studenoga otvorena je 31. Smotra Sveučilišta u Zagrebu koja pomaže učenicima završnih razreda srednjih škola da lakše donesu odluku o obrazovanju za buduće zvanje.

Manifestacija je okupila 32 fakulteta i tri umjetničke akademije u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, studentske udruge, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Agenciju za mobilnost i programe Europske unije, Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu te studentske centre.

Prigodnim riječima manifestaciju je otvorio rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, istaknuvši da je Smotra sveučilišta više od predstavljanja studijskih programa, odnosno mjesto susreta mladih ljudi s njihovom budućnošću.

„Biti akademski građanin ujedno znači dobiti mogućnost mijenjati svijet i preuzeti odgovornost za izgradnju boljega društva. Studiranje je izazov usvajanja novih znanja, otkrivanja novih i čudesnih svjetova znanosti i umjetnosti“, zaključio je rektor Lakušić.

Tijekom trodnevne manifestacije posjetitelji mogu saznati informacije o studijskim programima, uvjetima studiranja i smještaja u studentskim domovima te studentskom životu.

U sklopu Smotre svoje aktivnosti predstavlja Ured za akademsku pristupačnost Sveučilišta u Zagrebu, nekadašnji Ured za studente s invaliditetom. Ovaj ured pruža podršku studentima s oštećenjem vida i sluha, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, ADHD-om, autizmom, psihičkim bolestima i poremećajima, specifičnim poremećajima učenja te drugim zdravstvenim smetnjama i teškoćama koje mogu utjecati na tijek studiranja.

Studentima se pruža podrška u prilagodbi nastave i ispita, informiranje o pravima i oblicima podrške, vršnjačka potpora u akademskom okruženju i usluga asistencije u studentskom domu. Trenutačno 633 studenta primaju podršku.

U sustavu podrške sudjeluju studentski predstavnici na fakultetu, odnosno studenti s invaliditetom i koordinatori za studente s invaliditetom, a to su nastavnici koji su poveznica između studenata te nastavnog i nenastavnog osoblja na fakultetu.

– Najčešće nam se studenti javljaju zbog potrebe prilagodbe nastavnog procesa i polaganja ispita. Upućujemo preporuke za prilagodbu fakultetima i akademijama. Na temelju odgovarajuće dokumentacije i individualnog razgovora sa studentom utvrđujemo teškoće s kojima se susreće i koje su odgovarajuće razumne prilagodbe tijekom studiranja kako bi na adekvatan način pokazali znanje i kompetencije. Preporuke se izdaju u suradnji s Uredom za zaštitu zdravlja studenata pri Sveučilištu u Zagrebu – pojasnila je voditeljica Ureda za akademsku pristupačnost Valentina Novak Žižić.

Naglasila je da njezin ured posreduje u prilagođenom prijevozu studenata ZET-om. Upozorila je da je još uvijek najčešća prepreka za studente s invaliditetom prostorna nepristupačnost pojedinih zgrada fakulteta i učionica, a za studente koji nisu iz Zagreba čest je problem osiguranje prilagođenog prijevoza.

– Uvjeti studiranja za osobe s invaliditetom bolji su nego prije deset godina, ali postoji prostor za napredak. Trebalo bi pojačati ljudske resurse u uredu, više raditi na prostornoj pristupačnosti fakulteta i uvođenju obvezne edukacije nastavnika o specifičnim potrebama studenata i mogućim prilagodbama u akademskom okruženju – zaključila je Novak Žižić.

Nastavite čitati

Vijesti

Hipoterapiju treba integrirati u sustav socijalne skrbi

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje čovjeka koji stoji u nekoj dvorani i drži govor.
Foto: Ivana Vranješ

U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja

U organizaciji Općine Ston i udruge „Djeca Pelješca“, te uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 11. studenog u Zagrebu održana je Nacionalna konferencija o terapijskom jahanju i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju pod nazivom „ Hipoterapija u fokusu“.

Na konferenciji su stručnjaci, predstavnici institucija i udruga te roditelji i korisnici raspravljali o dostupnosti i budućnosti hipoterapije u Hrvatskoj. Tom prigodom predstavljen je projekt izgradnje Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.

U sklopu Centra za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s teškoćama u razvoju provodila bi se hipoterapija i druge terapije pomoću konja kao što su: neurofeedback, logopedska i radna terapija, kreativni i radno-okupacijski programi usmjereni na razvoj sposobnosti i samostalnost. Također pružala bi se stručna podrška roditeljima.
Nositelj projekta je Općina Ston, a partneri su Dubrovačko-neretvanska županija i udruga „Djeca Pelješca.“

U prigodnom govoru načelnik Općine Ston Vedran Antunica zahvalio je resornom ministarstvu što je prepoznalo važnost terapije pomoću konja u rehabilitaciji i iskazalo potporu projektu izgradnje budućeg Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac.

– Općina Ston je prepoznala potrebe lokalne zajednice i pokrenula projekt izgradnje Centra kako bi djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i njihove obitelji mogli dobiti stručnu podršku na jednom mjestu, bliže vlastitom domu – rekao je Antunica.

Naglasio je da na području Dubrovačko-neretvanske županije, ali i šire trenutno nedostaje mogućnosti za terapiju pomoću konja, za koju postoji veliki interes korisnika.

Predsjednica udruge „Djeca Pelješca“ Ivana Kalafatović istaknula je da život u manjim i udaljenim sredinama nosi dodatne izazove, osobito kad je riječ o dostupnosti stručnih i rehabilitacijskih usluga. Ova udruga pruža pruža između drugih usluga dva puta godišnje terapije konjem.

– Iako smo ponosni na ono što smo dosad postigli, svjesni smo da povremena organizacija terapija nije dugoročno rješenje. Potrebe naše djece ne postoje samo nekoliko dana godišnje, nego svakodnevno -zaključila je Kalafatović.

U svom obraćanju Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva istaknula je da vrijednost hipoterapije osobito dolazi do izražaja u radu s djecom s različitim teškoćama.

-Osim razvoja motoričkih sposobnosti, ravnoteže i koordinacije, može pridonijeti i samopouzdanju, psihosocijalnoj dobrobiti i većoj uključenosti u zajednicu. Projekt Centra za rehabilitaciju i hipoterapiju Pelješac predstavlja vrijedan primjer nastojanja da se djeci s teškoćama osiguraju dodatne mogućnosti rehabilitacijske podrške, a inicijativa Općine Ston, uz uključivanje regionalnih institucija i organizacija civilnog društva, pokazuje koliko je važno povezivanje različitih dionika u stvaranju boljih uvjeta za korisnike i njihove obitelji i izvan urbanih sredina – zaključila je Kramarić.

Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Ministarstvo na hipoterapiju gleda kao nadogradnju na postojeći sustav skrbi.

-Ova terapija može poboljšati psihofizičko stanje djece s teškoćama u razvoju te na temelju stručnih podataka zainteresirani smo da razmotirmo institucionaliziranje ove usluge i damo zamah razvoju hipoterapije u Hrvatskoj – rekao je Vidiš.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu