Objavljeno je četvrto izdanje izvješća o zaštiti okoliša u europskom zračnom prometu, u kojem se iznosi sveobuhvatan pregled okolišne učinkovitosti zrakoplovnog sektora i napretka ostvarenog od prethodnog izdanja iz 2022.

U izvješću se iznose preporuke za smanjenje utjecaja zračnog prometa na klimatske promjene, buku i kvalitetu zraka. U izvješću se preporučuje usmjeravanje na mjere kao što su povećanje uporabe održivih zrakoplovnih goriva, iskorištavanje optimizacije upravljanja zračnim prometom i uvođenje tehnologija s učinkovitijom potrošnjom goriva.

Provedbom tih mjera emisije bi se do 2050. mogle smanjiti za najmanje dvije trećine u usporedbi sa scenarijem bez primjene mjera. Preostala trećina potrebna za postizanje nulte neto stope emisija zatim se može premostiti s pomoću izvansektorskih inicijativa.

Od prethodnog izvješća došlo je do znatnih promjena u području održivih zrakoplovnih goriva te je poboljšana učinkovitost upravljanja zračnim prometom.

Međutim, predviđeni rast potražnje za zračnim prometom na europskoj i globalnoj razini zahtijeva daljnje djelovanje. Zračni promet, kao i sve druge vrste prijevoza, mora odigrati svoju ulogu i pridonijeti ambicioznom cilju EU-a ostvarivanja klimatski neutralne budućnosti do 2050. Očekuje se da će sektor zračnog prometa rasti i da će broj letova do 2050. dosegnuti 11,8 milijuna godišnje.

Nije nužno da cijena tog rasta bude povećanje emisija. Odvajanje zračnog prometa od utjecaja na okoliš nije samo od ključne važnosti, već je i ostvarivo.

Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas pohvalio je izvješće.

– Okolišna održivost u zračnom prometu temeljni je izazov 21. stoljeća i od ključne je važnosti za omogućivanje rasta sektora uz istodobno osiguravanje nužne povezanosti za naše građane. U izvješću o zaštiti okoliša u europskom zračnom prometu prati se napredak i utvrđuju područja u kojima su potrebna poboljšanja te se navode činjenice i brojke za informirano donošenje odluka kako bi se održala usklađenost europskog zračnog prostora s EU-ovim i međunarodnim okolišnim ciljevima – izjavio je Tzitzikostas.

Izvješće je izradila Komisija zajedno s Agencijom Europske unije za sigurnost zračnog prometa, uz potporu Europske agencije za okoliš i Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

U Zagrebu je 20. siječnja 2025. održana konferencija posvećena Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), na kojoj su predstavnici Vlade, gospodarstvenika i stručne javnosti naglasili uspjehe Hrvatske u provedbi ovog važnog europskog programa

Premijer Andrej Plenković, ministar financija Marko Primorac, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić te izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto istaknuli su postignuća, ali i izazove s kojima se zemlja suočava.

Premijer Plenković u svom uvodnom govoru pohvalio je činjenicu da je Hrvatska među vodećim zemljama Europske unije po apsorpciji sredstava.

– Hrvatska prednjači u povlačenju sredstava iz Europske unije zahvaljujući naporima naših institucija i partnera. Ovi rezultati omogućili su strateško pozicioniranje Hrvatske kao lidera u regiji – rekao je Plenković.

Osim uspjeha, premijer je naglasio i potrebu borbe protiv dezinformacija.

– Moramo razgrtati laži koje pokušavaju umanjiti naše uspjehe. Transparentnost i odgovornost ostaju naši ključni prioriteti – izjavio je.

Ministar Primorac je istaknuo da je Hrvatska do sada povukla preko 60% dostupnih sredstava iz EU-a, što je rezultiralo investicijama u infrastrukturu, digitalizaciju i zelenu tranziciju.

– Naš fokus je na održivim projektima koji doprinose dugoročnom razvoju zemlje – rekao je ministar, dodajući da je važno nastaviti jačati kapacitete za provedbu projekata.

Ministar Šime Erlić posebno je naglasio važnost regionalne suradnje i jačanja kapaciteta lokalnih zajednica za korištenje europskih fondova.

– Projekti financirani iz NPOO-a otvaraju nove prilike za gospodarski rast i zapošljavanje na svim razinama – istaknuo je Erlić.

Raffaele Fitto pohvalio je Hrvatsku za rezultate i naglasio da je uspješna implementacija europskih programa ključna za izgradnju otpornosti u EU.

– Hrvatska je primjer kako kohezijska politika može biti motor razvoja i inovacija – rekao je Fitto.

Na konferenciji je sudjelovao i niz gospodarstvenika i stručnjaka koji su istaknuli primjere dobre prakse u provedbi NPOO-a. Posebno je naglašena uloga privatnog sektora u realizaciji projekata, kao i potreba za daljnjim ulaganjima u ljudske resurse i obrazovanje.

Vlada Republike Hrvatske, kako je objavljeno na službenim stranicama, naglasila je stratešku važnost NPOO-a za jačanje otpornosti gospodarstva. U priopćenju se navodi kako ‘implementacija NPOO-a donosi projekte koji čine iskorak u razvoju zemlje te osiguravaju bolju apsorpciju europskih sredstava’.

Konferencija u Zagrebu još jednom je potvrdila kako NPOO nije samo alat za oporavak nakon pandemije, već i platforma za stvaranje održivije i konkurentnije Hrvatske.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organizira konferenciju ‘Nacionalni plan oporavka i otpornosti – Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj’, koja će se održati u ponedjeljak, 20. siječnja 2025., u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 10 do 13 sati

Konferenciju, koja će okupiti ključne predstavnike Vlade Republike Hrvatske, Europske komisije, gospodarstva i lokalne zajednice, zajednički organiziraju Predstavništvo Europske komisije i Vlada Republike Hrvatske kako bi se razmotrila dosadašnja postignuća i budući izazovi u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s posebnim naglaskom na jačanje konkurentnosti i poticanje zelene tranzicije.

Sudionicima konferencije obratit će se izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme Europske komisije Rafaelleo Fitto, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić.

Uz dvije panel rasprave koje će se baviti zelenom tranzicijom i njenim učincima na poduzeća i građane, konferencija će ponuditi i pregled ključnih mjera te budućih koraka u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na panelima će sudjelovati i istaknuti članovi akademske zajednice, koji će svojim stručnim uvidima dodatno obogatiti raspravu o izazovima i mogućnostima zelene tranzicije u Hrvatskoj.

Jačanje konkurentnosti i potpora zelenoj tranziciji ključne su za Hrvatsku, ali i za cijelu Europsku uniju. Održivi razvoj omogućuje smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, poticanje inovacija i stvaranje novih radnih mjesta, čime se jača otpornost europskog gospodarstva i njezina konkurentnost.

Hrvatski plan za oporavak i otpornost sadrži niz reformi i ulaganja kojima se potiče jačanje pozicije hrvatskih poduzeća na tržištu, posebno u segmentu potpora za prelazak na zeleno gospodarstvo.

Budući da je energetika ključna za osiguravanje konkurentnosti i održivosti gospodarstva, Plan potiče značajne reforme i ulaganja u razvoj i modernizaciju energetske infrastrukture, kao i u razvoj održivih izvora energije. Značajna sredstva namijenjena zelenoj tranziciji već pružaju opipljive koristi i građanima.

Planom se, između ostalog, podupiru mjere za razvoj održivog prometa, smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti u zgradama, u sinergiji s obnovom zgrada nakon potresa, kao i značajna ulaganja u vodna gospodarstva kako bi se povećala dostupnost pitke vode i smanjili gubici vode.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj