Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Vodeće europske organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom i hitne službe uputile su otvoreno pismo ključnim donositeljima odluka u Europskoj uniji, upozoravajući na ozbiljne propuste u predloženoj reformi digitalnog zakonodavstva

Poslušaj članak

Prema njihovim tvrdnjama, novi Zakon o digitalnim mrežama (DNA) u sadašnjem obliku ne jamči jednak pristup elektroničkim komunikacijama, čime se krše osnovna ljudska prava i ugrožavaju životi milijuna građana.

Pismo je upućeno irskom ministru kulture, komunikacija i sporta, izvršnoj potpredsjednici Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju te članovima Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) Europskog parlamenta.

Potpisnici pisma su Europski forum osoba s invaliditetom (EDF), Europska udruga hitnih brojeva (EENA), Europska federacija nagluhih osoba (EFHOH) i Europska unija gluhih (EUD).

Fleksibilnost zakona dovodi do diskriminacije

Iako telefonske i internetske usluge imaju središnju ulogu u modernom društvu, telefonski sustavi i dalje se pretežito oslanjaju isključivo na glas. To izravno isključuje gluhe, nagluhe, gluhoslijepe osobe te osobe s govornim teškoćama. Iako Europski akt o pristupačnosti (EAA) propisuje uvođenje teksta u stvarnom vremenu (RTT), udruge ističu da to nije dovoljno jer mnoge gluhe osobe učinkovitije komuniciraju na znakovnom jeziku.

Rješenje leži u takozvanim uslugama posredovanja (relay services), koje omogućuju dvosmjernu komunikaciju između korisnika koji koriste različite modalitete – primjerice, prevođenjem govora u tekst ili znakovni jezik u stvarnom vremenu.

Međutim, dosadašnja praksa primjene Europskog zakonika elektroničkih komunikacija (EECC) pokazala je da ostavljanje slobode državama članicama da same procijene što su „odgovarajuće mjere” dovodi do golemih razlika u praksi.

Alarmantni rezultati istraživanja

Nedavno istraživanje koje su proveli EUD i EFHOH u 25 država članica otkrilo je poražavajuće podatke. Samo 8 država članica osigurava i tekstualne i video usluge posredovanja, dok ostale nude samo jednu od tih usluga ili ih uopće nemaju. Nadalje, tek 7 država jamči dostupnost video posredovanja 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, dok samo 5 država nudi tekstualno posredovanje unutar režima 24/7. U ostalim zemljama ove su usluge ograničene na nekoliko sati dnevno ili su dostupne isključivo radnim danom.

Ono što najviše zabrinjava jest nedostupnost hitnih službi putem europskog broja 112. U hitnim situacijama, kada su sekunde ključne za spašavanje života, samo 9 država članica omogućuje osobama s invaliditetom kontaktiranje hitnih službi putem video posredovanja 24/7, dok samo 6 država nudi cjelodnevni pristup putem tekstualnog posredovanja. U ostalim dijelovima EU-a pristup u hitnim slučajevima je vremenski ograničen ili uopće ne postoji.

Kršenje Konvencije UN-a

Udruge naglašavaju kako ovakvo stanje predstavlja izravno kršenje članaka 9. i 11. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), koji obvezuju države na osiguravanje jednakog pristupa informacijskim tehnologijama te na poduzimanje svih mjera za zaštitu osoba s invaliditetom u rizičnim situacijama, poput humanitarnih kriza i prirodnih katastrofa.

Kako bi se prekinula ova opasna praksa, potpisnici od Europskog parlamenta i država članica zahtijevaju da novi Zakon o digitalnim mrežama nametne stroge i obvezujuće propise. Zahtijeva se da sve članice EU-a osiguraju i video i tekstualne usluge posredovanja 24 sata dnevno, da se omogući neometan 24/7 pristup hitnim službama te da se definiraju minimalni standardi kvalitete koji uključuju kratko vrijeme čekanja i pouzdanost veza.

Izmjene zakona koje su udruge predložile u prilogu pisma sada su na stolu europskih institucija, a o njihovom usvajanju ovisit će sigurnost i inkluzivnost milijuna europskih građana s invaliditetom.

Izvor: European Disability Forum

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada

Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.

Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.

Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.

Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.

– Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET

Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.

REZULTATI PROJEKTA

•  Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

•  Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.

•  Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.

•  Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.

•  Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.

Više informacija na poveznici: metautism.eu.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor

EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.

No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.

Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?

–  Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.

– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.

U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.

Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana  s invaliditetom nekako gube na važnosti.

– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.

– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao,  sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.

Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.