Zimsko istraživanje Eurobarometra, koje je proveo Europski parlament, pokazuje povijesne razine potpore članstvu u EU-u, prije svega zbog pitanja mira i sigurnosti

– Dvije trećine Europljana želi da EU ima veću ulogu u njihovoj zaštiti. To je jasan poziv na djelovanje na koji ćemo odgovoriti. Europa mora biti jača kako bi se naši građani osjećali sigurnije. Europski parlament osigurat će da svaki izneseni prijedlog bude dovoljno hrabar i ambiciozan te prikladan za ozbiljnost prijetnje s kojom se Europa suočava. Europa danas mora napraviti iskorak, u protivnome riskira da sutra ostane po strani – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Čak 66% europskih građana želi da EU preuzme važniju ulogu u njihovoj zaštiti od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. To je stajalište posebno izraženo među mlađim ispitanicima. Na nacionalnoj razini rezultati za snažniju ulogu EU-a kreću se od 87% u Švedskoj do 47% u Rumunjskoj i 44% u Poljskoj.

Gotovo tri četvrtine (74%) građana u EU-u vjeruje da njihova zemlja ima koristi od europskog članstva. Riječ je o najvećem rezultatu ikad zabilježenom u istraživanju Eurobarometra o tom pitanju otkad je ono prvi put postavljeno 1983. godine. Uzimajući u obzir trenutačni kontekst, ispitanici navode doprinos EU-a održavanju mira i jačanju sigurnosti (35%) kao glavne razloge zbog kojih se članstvo smatra korisnim.

U Hrvatskoj je broj građana koji vidi koristi od EU članstva još veći od EU prosjeka te iznosi 84%. Najzastupljenije je mišljenje da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja (51%), a nakon toga da doprinosi miru i sigurnosti (34%).

Na razini EU-a  građani se općenito slažu kako bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima (89%) i da su Europskoj uniji potrebna veća sredstva za suočavanje s predstojećim izazovima (76%).

U Hrvatskoj je na pitanje bi li Europska unija trebala biti jedinstvenija pozitivno odgovorilo 90% građana, a 83% ispitanika smatra da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.

Građani od EU-a očekuju jačanje sigurnosti i obrane te veću konkurentnost

U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36%) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32%) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu. To su ujedno teme koje su bile važne na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća na kojem je predsjednica Parlamenta pozvala na brže djelovanje i odvažnije ambicije.

Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s veljačom/ožujkom 2024., oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska neovisnost (27%), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25%) te obrazovanje i istraživanje (23%).

Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Europskog parlamenta. Četiri od deset Europljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43%), a slijede obrana i sigurnost EU-a (31%), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31%) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29%). Inflacija, rastuće cijene i troškovi života glavni su prioritet u svim dobnim skupinama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57%), Francuskoj (56%), Slovačkoj (56%), Hrvatskoj (54%) i Estoniji (54%).

Ispitanici u Hrvatskoj smatraju da se Europska unija u jačanju svoje uloge na svjetskoj pozornici mora prvenstveno usmjeriti na sigurnost hrane i poljoprivredu (35%) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (31%). Slijede energetska neovisnost (29%), demografija, migracije i starenje stanovništva (28%) te obrana i sigurnost (24%).

Kao prioritete u radu Europskog parlamenta, uz već spomenuti problem inflacije, rasta cijena i troškova života (54%), ispitanici su izdvojili potporu gospodarstvu i novim radnim mjestima (38%) te borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (34%).

Kao što je pokazalo prethodno istraživanje Europskog parlamenta, inflacija i troškovi života već su imali važnu ulogu kao pokretačka snaga na posljednjim europskim izborima, a gospodarska situacija i dalje je glavni razlog zabrinutosti mnogih Europljana.

Trećina ispitanika (33%) očekuje da će se njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u razdoblju od lipnja do srpnja 2024. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53% (+8 postotnih bodova) te u Njemačkoj s 47% (+15 postotnih bodova). U Hrvatskoj 29% građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje.

Mir i demokracija i dalje su temeljne vrijednosti EU-a

Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da Europski parlament brani, na prvom su mjestu mir (45%), demokracija (32%) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22%). Rezultati za to pitanje ostali su stabilni, što naglašava nepokolebljivu potporu građana temeljnim vrijednostima i načelima EU-a.

Dvije trećine građana podržava snažniju ulogu Europskog parlamenta

Kao što pokazuju povijesni trendovi, u trenucima krize građani od EU-a traže odlučne mjere i rješenja. Kada EU ostavlja dojam zajedništva i ostvarenih rezultata, pokazatelji potpore su visoki, što je i trenutačno slučaj. 50% ispitanika tako ima pozitivnu predodžbu o EU-u.

U posljednjem desetljeću ta je pozitivna percepcija samo jednom bila viša (52%), na proljeće 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pozitivna slika Europskog parlamenta je na stabilno visokoj razini (41%). Nekoliko mjeseci od početka novog saziva, više od šest od deset (62%) građana željelo bi da Parlament ima važniju ulogu. To je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na veljaču i ožujak 2024., odnosno na razdoblje uoči europskih izbora u lipnju 2024.

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56% ispitanika, a o Europskom parlamentu 44%. Kao i na EU razini, 62% građana voljelo bi da Parlament ima važniju ulogu.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

U Bruxellesu je napravljen veliki korak naprijed u samozastupanju i uključivanju osoba s sindromom Down u Europi. Domaćin događanja bile je udruga EU za trisomiju 21 i dva člana parlamenta

Poslušaj članak

U događanju su sudjelovale udruge European Down Syndrome Association (EDSA), Udruga znanstvenika cijelog svijeta za sindrom Down Trisomy 21 Research Society (T21RS),  Institut Jerome Lejeune.

Predsjednica EDSA-e Dinka Vuković iz Hrvatske, koja je i predsjednica Hrvatske zajednice za Down sindrom, održala je inspirativan pregled desetljećima dugog rada EDSA-e, ističući snagu međunarodne mreže udruga članica, koja sada povezuje više od 40 udruga i institucija diljem Europe.

Hrvatska zajednica za Down sindrom je članica EDSA od 2009. godine. Izmjena iskustava i dobre prakse s drugim udrugama članicama EDSA-e otvorile su i vrtiće i škole u Hrvatskoj zahvaljujući upornosti djece i mladih sa sindromom Down i njihovih roditelja.

Konferenciji su iz Hrvatske zajednice za Down sidrom prisustvali Ivan Kos, mladić sa sindromom Down iz Zagreba i Tonia Klarin, djevojka sa sindromom Down, isto iz Zagreba, sa svojim majkama. Ivan i Tonia završili su redovne osnovne škole i ostvarili srednjoškolsko strukovno obrazovanje. Nakon završetka školovanja oboje su zaposleni, rade četverosatno radno vrijeme i jako vole svoj posao.

Tijekom prvog dijela konferencije u kojem je naglasak bio na samozaustupanju i uključivanju osoba sa sindromom Down, Ivan je bio voditelj programa zajedno s Antoniom Rosiqueom, predsjednikom udruge EU for Trisomy 21. Konferencija je bila na engleskom jeziku uz prijevod na francuski i njemački te je Ivan cijelo vrijeme govorio na engleskom jeziku. Ivan pored materinjeg i engleskog jezika govori i turski jezik.

Svoja iskustva podijelila je i djevojka sa sindromom Down iz Njemačke, Fiona, koja je bila edukator u Europskom programu samozastupanja, dokazujući da osobe sa sindromom Down mogu biti učitelji, govornici i pokretači promjena.

U drugom dijelu konferencije, u kojoj su sudjelovali znanstevnici koji godinama sudjeluju i rade znanstvena istraživanja kako bi se našli najbolji načini podrške osobama sa sindromom Down, izneseni su zadnji rezultati istraživanja o teškoćama spavanja i utjecaja na razvoj djeteta i povećanju kongnitivnih mogućnosti osoba sa sindromom Down.

Na kraju je potpredsjednik EDSA-e, José Gutiérrez iz Španjolske udruge za sindrom Down, uputio snažnu poruku u Europskom parlamentu, predstavljajući ključne nalaze EDSA međunarodnog istraživanja ‘Što trebamo od Europe?’. Ova inicijativa pojačava glasove osoba sa sindromom Down i njihovih obitelji, zalažući se za politike koje doista čine razliku.

Tijekom dopodneva u restoranima u EU Parlamentu radili su mladi sa sindromom Down iz udruge iz Belgije. Predsjednica EU Parlamenta Roberta Metsola se družila i razgovarala s mladima sa sindromom Down. Zastupnice iz Hrvatske, Sunčana Glavak i Romana Jerković, dale su podršku našem timu iz Hrvatske kako i inicijativama WDSD2025 događaja.

Od Inicijative za podizanje svijesti o sindromu Down, druženju uz kavu i šarenim čarapama do ključnih rasprava sa zastupnicima u Europskom parlamentu i kreatorima politika, WDSD 2025 događaj istaknuo je kako možemo prijeći s kratkoročnih projekata na trajne politike -osiguravanje zapošljavanja, zdravstvene skrbi i punog sudjelovanja u društvu za pojedince sa sindromom Down.

Izvor: Hrvatska zajednica za Down sindrom

Europska unija suočava se s dosad neviđenim sigurnosnim izazovima, zbog čega je Europski parlament u dvije rezolucije usvojene u srijedu istaknuo potrebu za snažnijom podrškom Ukrajini i istovremenim jačanjem vlastite obrane

Zastupnici upozoravaju da EU ne može nastaviti funkcionirati ‘po starom’ te da su hitne promjene nužne kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i sigurnost kontinenta.

EU kao ključni saveznik Ukrajine

U prvoj rezoluciji Parlament naglašava da je EU sada glavni strateški saveznik Ukrajine te da mora pomoći toj zemlji u očuvanju prava na samoobranu. Zastupnici pozdravljaju prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre postignut 11. ožujka, ali i očekuju da ga Rusija prihvati, uz obustavu svih napada na ukrajinske civile i infrastrukturu.

S obzirom na promjenu stajališta Sjedinjenih Američkih Država prema ruskoj agresiji – što uključuje otvoreno okrivljavanje Ukrajine za trenutačni rat – EU i njegove države članice moraju preuzeti ulogu najvećeg donatora i povećati vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini. Parlament upozorava da se ne smiju donositi kompromisni mirovni sporazumi koji bi dugoročno oslabili sigurnost Ukrajine i Europe te se protivi svim pokušajima prisile ukrajinskog vodstva na kapitulaciju.

Osim toga, zastupnici ističu važnost ubrzanja pristupnih pregovora Ukrajine s EU-om i pozivaju na uvođenje strožih sankcija protiv Rusije, uključujući zapljenu zamrznute ruske imovine koja bi se upotrijebila za obnovu ratom razorene zemlje.

Jačanje europske sigurnosti – kraj iluzije o stabilnosti

U drugoj rezoluciji Parlament upozorava da je Europa suočena s najvećom vojnom prijetnjom od Hladnog rata te da EU mora poduzeti odlučne korake kako bi osigurao vlastitu sigurnost. Upozorava se na sve veću prijetnju koju predstavlja Rusija, zajedno s njezinim saveznicima – Bjelarusom, Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom. Osim toga, istaknuta je i zabrinutost zbog nepredvidivih poteza SAD-a, posebice s obzirom na nedavne izjave administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Parlament poziva na ukidanje svih ograničenja u korištenju zapadnih oružanih sustava koje je Ukrajina dobila, uključujući mogućnost napada na vojne ciljeve unutar Rusije. Zastupnici također naglašavaju potrebu za razvojem europskog obrambenog stupa unutar NATO-a koji bi mogao samostalno djelovati u kriznim situacijama.

Kako bi se osigurala otpornost Unije na sigurnosne prijetnje, zastupnici podržavaju osnivanje Vijeća ministara obrane EU-a te prelazak s jednoglasnog odlučivanja na kvalificiranu većinu u pitanjima obrane. Također, naglašavaju hitnu potrebu za financiranjem velikih vojnih ulaganja kroz europske obrambene obveznice, jer ‘hitne potrebe ne mogu čekati sljedeći višegodišnji financijski okvir’.

Europska unija pred ključnim odlukama

Usvajanjem ovih dviju rezolucija, Europski parlament šalje jasan signal da EU mora preuzeti aktivniju ulogu u globalnoj sigurnosti. Dok se Ukrajina nastavlja boriti za svoj teritorijalni integritet, EU ne smije ostati pasivan promatrač – već istinski jamac sigurnosti, kako za Ukrajinu, tako i za vlastite građane. Hoće li države članice pratiti ove ambiciozne planove i osigurati konkretne akcije, ostaje ključno pitanje za budućnost europske sigurnosti.