in MREŽA
SUMSI Održana radionica ZAPOSLI-OSI
Cilj radionice ZAPOSLI-OSI bio je doprinijeti većoj zaposlenosti i samozaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom i konkurentnom tržištu rada
Dana 5. studenog 2024. godine, u prostorijama Centra WESPA Spaces održana je radionica pod nazivom ‘ZAPOSLI-OSI’. Organizator radionice bio je Savez SUMSI.
Radionica je osmišljena kao dio programa ‘Zajedno kroz izazove2’. Program provodi Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI zajedno s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Udrugom Liberato iz Splita te Udrugom Radio Student.
Spomenuti trogodišnji program financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Republike Hrvatske.
U radionici su sudjelovali predstavnici SUSMI-ja, njihovi vanjski suradnici, ali i brojni drugi gosti koji kao poslodavci imaju iskustva sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom, ali i osobe koje istima pomažu pri zapošljavanju.
Prisustvovali su i Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Denis Marijon, predsjednik Saveza SUMSI, Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Kristina Urbanc iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Roman Baštijan, Nevena Zubčić i Albina Žnidar iz Saveza SUMSI.
Cilj radionice ZAPOSLI-OSI bio je doprinijeti većoj zaposlenosti i samozaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom i konkurentnom tržištu rada.
Na ovoj konferenciji sudjelovalo je i dosta poslodavaca koji već jesu ili se spremaju zaposliti osobu s invaliditetom. Oni su iz prve ruke mogli čuti detaljne informacije i iskustva na tu temu.
Prvi je riječ dobio pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.
– Kada govorimo o zapošljavanju osoba s invaliditetom oni još uvijek imaju ograničen pristup tržištu rada. Ovakvim projektima se pokušava probuditi svijest o važnosti njihovog zapošljavanja. Brojni poslodavci još uvijek prema zapošljavanju osoba s invaliditetom imaju predrasude. Neki od njih smatraju kako je invaliditet zapreka za njihovo zapošljavanje jer zbog njega neće moči kvalitetno odraditi posao, a znamo da to danas više nije tako. Poslodavcima bi se više trebalo ukazivati na benefite zapošljavanja osoba s invaliditetom. Danas postoje brojni poticaji za poslodavce koji zapošljavaju osobu s invaliditetom, ali i za one osobe s invaliditetom koje se same zapošljavaju.
Sve više osoba s invaliditetom se zapošljava, ali je dinamika njihovog zapošljavanja još uvijek spora. Mi bismo voljeli da ona bude puno jača i puno brža. Isto tako željeli bismo da osobe s invaliditetom iskoriste priliku jer u brojnim sektorima postoji nedostatak radne snage, upravo tako bi osoba s invaliditetom mogla doći do zaposlenja. Zapošljavanje samo po sebi ne znači samo egzinstencionalnu sigurnost nego i poboljšava socijalnu uključenost koja je ključna za osobe s invaliditetom – kazao je između ostalog Jurišić.
Stručna suradnica i voditeljica projekta ‘Zajedno kroz izazove2’, Nevena Zubčić, kazala je kako Savez SUSMI provodi jako puno programa – od zapošljavanja osoba s invaliditetom do edukacije osoblja i vršnjaka o osobama s invaliditetom, isto tako educiraju i geronto domaćice i osobne asistente. Zubčić se dotaknula i zapošljavanja osoba s invaliditetom kazavši kako osoba s invaliditetom svojim radom može puno doprinijeti te da su takve osobe, kada im se da prilika, puno motiviranije za rad.
Okupljenima se obratio predsjednik SUSMI-ja Denis Marijon.
– Za osobe s invaliditetom najveći je izazov, ne samo doći do poslodavaca nego ih i osvijestiti o zapošljavanju osoba s invaliditetom. Imamo dvije opcije, plaćati penale državi ili zaposliti osobu s invaliditetom. Ako zaposlimo jednu ili više osoba s invaliditetom, svi smo na dobitku. Mi smo prije 13 godina krenuli s programom radionica o invaliditetu u školama, sada smo došli do toga da nam se javlja puno škola i žele taj program, žele učiti o osobama s invaliditetom u svojim školama. Naša je zadaća da privučemo što više poslodavaca da ih zaposle, te tako napravimo nešto dobro za sve osobe s invaliditetom – istaknuo je Marijon.
Kristina Urbanc iz Studijskog centara socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o čimbenicima zapošljavanja osoba s invaliditetom kazavši kako kod zapošljavanja osoba s invaliditetom još uvijek postoji određena predrasuda te da se to može pripisati nedovoljnoj edukaciji i informiranosti poslodavaca.
Urbanc je kazala kako uklanjanje prepreka za zapošljavanje osoba s invaliditetom nije samo pitanje odgovornosti prema njima, nego njihovim zapošljavanjem pridonosimo razvoju gospodarstva i stvaramo inkluzivnije društvo.
Savjetnica pravobranitelja Natalija Krajnović kazala je nešto više o benefitima zapošljavanja osoba s invaliditetom navodeći primjer internet platforme ‘Available 500’ kojoj je cilj bio stvoriti inkuzivna radna mjesta za OSI populaciju. Kroz tu platformu osobe s invaliditetom i poslodavci su se udružili i pokrenuli jednu pozitivnu priču. Pokretači spomenute platforme uvidjeli su kako osobe s invaliditetom kroz različite perspektive i pronalaze nova inovativna rješenja za razvoj proizvoda i usluga navodeći kako osobe s invaliditetom posjeduju jedinstvene vještine kada se treba prilagoditi nekoj situaciji i nadići prepreke. Povezavši se s platformom ‘Available 500’ većina velikih svjetskih kompanija počelo je zapošljavati osobe s invaliditetom uvidjevši da ukoliko u sam proces izrade proizvoda uključe svoje zaposlenike s invaliditetom, će učiniti proizvod dostupan svima te si proširiti tržište i privući nove korisnike usluga.
Sa svojim predavanjem Krajinović je pokušala potaknuti prisutne poslodavce da se ne libe zaposliti osobe s invaliditetom, nego da im pruže punu podršku pri zapošljavanju.
Roman Baštijan govorio je o procesima zapošljavanja osoba s invaliditetom, dok je suradnica Saveza SUMSI Albina Žnidar u svome obraćanju predočila ljudima kako je to biti samozaposlena osoba s invaliditetom.
Za kraj riječ je dobio Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb.
– Kao što svi znamo, firme moraju imati određen postotak zaposlenih osoba s invaliditetom. S druge strane, poslodavac koji iz nekih razloga ne želi zaposliti osobu s invaliditetom, a isto tako ne želi plaćati penale državi, može ponuditi proizvod ili uslugu u protuvrijednosti te naknade. S druge strane, važno je educirati i poslodavca i osobu s invaliditetom kako bi to zapošljavanje bilo moguće. Moramo obrazovati i osposobljavati ljude za zanimanja koja mogu raditi.
Bitna je prilagodba radnog mjesta. Ukoliko je osoba s invaliditetom zaposlena na radnom mjestu koje odgovara njezinim vještinama i obrazovanju ona taj posao može raditi – kazao je između ostalog Sobota.
Na kraju ove hvalevrijedne konferencije održala se kratka rasprava. Naglasak je stavljen na prilagodbu radnog mjesta kao i na edukaciju poslodavaca, ali i zaposlenika.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici
Poslušaj članak
Udruga slijepih Zagreb provodi projekt „Da ti pokažem što mogu?“, kojem je cilj pružiti podršku djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Projekt traje 36 mjeseci, a kroz njegove aktivnosti bit će uključeno 105 djece i njihovih roditelja, skrbnika i drugih članova obitelji. Ukupna vrijednost projekta iznosi 249.887,97 eura.
Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju „Silver“ i Skijaškim klubom za osobe s invaliditetom „Sljeme“. Kroz različite aktivnosti djeci će se omogućiti razvoj novih znanja i vještina, veća samostalnost i lakše uključivanje u društveni život, dok će obitelji dobiti stručnu i praktičnu podršku.
U projekt se mogu uključiti djeca i mladi do 18 godina koji zbog tjelesnih, senzoričkih, komunikacijskih, govorno-jezičnih ili intelektualnih teškoća trebaju dodatnu podršku. Uključiti se mogu i njihovi roditelji, udomitelji, skrbnici te njihovi bračni ili izvanbračni partneri.
Udruga slijepih Zagreb u sklopu projekta pružat će psihosocijalnu podršku djeci i roditeljima, pomoć u učenju, podršku u razvoju svakodnevnih, komunikacijskih i socijalnih vještina, organizirani prijevoz te pravnu podršku roditeljima. Predviđene su i edukacije roditelja te različite aktivnosti i treninzi.
Centar za rehabilitaciju „Silver“ pružat će stručnu podršku roditeljima te provoditi aktivnosti usmjerene na razvoj socijalizacijskih i komunikacijskih vještina uz pomoć terapijskog psa. Skijaški klub za osobe s invaliditetom „Sljeme“ provodit će prilagođene zimske i ljetne sportske radionice i treninge.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici.
Početna konferencija projekta održat će se u srijedu, 7. listopada 2026. u prostorijama Udruge slijepih Zagreb, Draškovićeva 80/III. Na konferenciji će biti predstavljen projekt, njegove aktivnosti i mogućnosti uključivanja djece i njihovih obitelji.
Zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti Udruzi slijepih Zagreb putem e-maila: info@udruga-slijepih-zagreb.hr ili telefonom na broj 01/4811-124.
Prilikom prijave potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, ovisno o tome prijavljuje li se dijete ili roditelj, odnosno skrbnik. Prijavljeni korisnici ne uključuju se automatski u projekt, već će o rezultatima prijave biti naknadno obaviješteni.
Projekt „Da ti pokažem što mogu?“ želi djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima pružiti konkretnu podršku i bolje mogućnosti za razvoj, učenje, kretanje, druženje i što veću samostalnost.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Tko su Purger i Purgerica?
„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“
20 godina stvaranja – zajedno u tišini
-
in MREŽAPrije 1 danZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Video / podcastPrije 3 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
-
Civilno društvoPrije 6 danaZaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 8 sati„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima