in MREŽA
ZAGREB Održan okrugli stol na temu asistivna tehnologija za gluhe i nagluhe osobe
Doneseni su zaključci kako treba nastaviti djelovati u istom smjeru kako bi se dogodile pozitivne promjene u životima gluhih i nagluhih osoba
Jučer je u prostorima zagrebačke knjižnice Bogdana Ogrizovića, povodom tjedna gluhih i nagluhih osoba, održan okrugli stol na temu ‘Asistivna tehnologija za gluhe i nagluhe osobe’.
Program okruglog stola vodila je Marina Škrabalo, a panelisti su bili pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek, predsjednica SOIH-a Marica Mirić, doktorica, specijalistica otorinolaringologije i članica Udruge audiologa Ivana Marinac, dok je ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorio doktor Tomislav Benjak, te pomoćnica ravnatelja hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tea Strbad.
Svi oni bili su pozvani govoriti i tako pomoći u rješavanju problematike asistivne tehnologije u životu gluhih i nagluhih osoba kojima je ona prijeko potrebna, ali do nje, nažalost, ne mogu svi, a i oni koji mogu, na nju dugo čekaju.
Na okruglom stolu ‘Asistivna tehnologija za gluhe i nagluhe osobe’, panelisti su zajedno s auditorijem pokušli doći do nekih zajedničkih rješenja, na koji bi se način gluhim i nagluhim osobama olakšao pristup asistivnoj tehnologiji koja im život znači.
Prva je riječ dobila Marina Škrabalo koja je kazala kako je pitanje asistivne tehnologije za osobe s oštećenim sluhom životno pitanje i pitanje ostvarenja ljudskih prava.
Doktorica Marinac je s medicinske strane objasnila koji su to preduvjeti za uključivanje osoba s oštećenim sluhom u društvo.
– Ja nisam samo doktorica otorinolaringologije, član stručnog društva za audiologiju i fonijatriju, ja sam također i osoba oštećenog sluha. Stoga sam cjelokupno svoje školovanje bila također ovisna o asistivnoj tehnologiji. Asistivna tehnologija uključuje pužnice, slušne aparate i slično. Međutim, postoje ljudi koji zbog značajnog oštećenja sluha iste ne mogu koristiti. Nekome može pomoći slušni aparat, nekome pužnica, a nekome znakovni jezik. Stvar je u tome da, kako bismo osobu s oštećenim sluhom uključili u društvo, mora joj se moći omogućiti asistivna tehnologija.
HZZO iz godine u godinu spušta participaciju nabavke slušnih pomagala, ali i produžuje rok dobivanja novog slušnog pomagala. To je problem jer se osobe s oštećenjem sluha, ukoliko im se aparat pokvari ili im iz nekog razloga više ne paše, ne mogu nikome javiti za nabavku novog aparata prije isteka doznake. Takve osobe zbog toga ne mogu participirati u našem društvu.
Ukoliko ne pružimo osobama s oštećenjem sluha mogućnost da se mogu sporazumijevati s osobama zdravog sluha, mi im onda onemogućujemo inkluziju u društvo – istaknula je doktorica Marinac koja tvrdi da kao društvo moramo poraditi na tome da budemo otvorena uma za neka nova rješenja.
Predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Dijana Vincek dotaknula se pravilnika o dobivanju asistivne tehnologije i kontradiktornosti koja je prisutna u sustavu kada je riječ o gluhim i nagluhim osobama.
– S obzirom na to da se rok uporabe pomagala iz godine u godinu povećava, točnije produžuje se vremenski rok kada osoba s oštećenjem sluha može dobiti novo pomagalo, to povećava barijere u komunikaciji i smanjuje dostupnost informacija nama gluhima. Isto tako sve gluhe i nagluhe osobe nisu ravnopravne. Ako postoje dvije osobe koje koriste različito pomagalo, jedna će osoba moći dobiti besplatno to pomagalo, dok će druga biti primorana svoje pomagalo platiti.
Nadalje, novi vibracijski ili svjetlosni alarm možemo dobiti svakih 10 godina, a mi ga koristimo svaki dan. Ako se uređaj pokvari, nikom ništa. Starije nagluhe osobe nemaju pravo na taj uređaj. To je prava diskriminacija. I oni imaju pravo na aktivan život u zajednici.
Također bih istaknula problem dostupnosti uređaja za bebe gluhim i nagluhim majkama. Majke koje su gluhe ili nagluhe ne mogu dobiti taj uređaj prije nego što se dijete rodi, a nakon rođenja još dva mjeseca moraju skupljati dokumentaciju za to dijete. Tih prvih dva mjeseca majka uopće ne može čuti plač svog djeteta.
Gluhe osobe mogu dobiti doznakom telefax, ali oni s njim ne mogu ni sa kim komunicirati. Predlažem da se ova stavka promijeni te da se poprate novije tehnologije. Gluhe i nagluhe osobe koriste video poziv kao način komunikacije, preko mobitela ili tableta. To bi svakako poboljšalo kvalitetu života gluhih i nagluhih osoba – istaknula je Vincek.
Marica Mirić kazala je kako se situacija za gluhe i nagluhe popravlja, ali i naglasila što bi se još trebalo promijeniti.
– Naš Savez gluhih razvio je jedan program koji će uistinu promijeniti živote i mladih i starijih gluhih, to je program Slavica koji je u suštini velika, velika podrška. Pravilnik je zastario i treba ga mijenjati.
Postoje veliki sustavi u kojima se osoba može registrirati pa tražiti podatke, gdje su posebno prikazani vizualni podaci da se osoba može snaći. Isto tako i u prijevoznim sredstvima. U Hrvatskoj to nije dostupno, to je to što želimo.
Mirić kaže kako gluhe i nagluhe osobe kod nas nisu pripremljene za krizne situacije. Naime, trebala bi postojati vidljiva oznaka da se radi o gluhoj osobi kako bi se istoj moglo pomoći ako se nađe u kriznoj situaciji.
– Mi moramo preko sustava ciljnih organizacija djelovati na državu, tako da ukazujemo na ono što je potrebno, na ono što osobama s oštećenjem sluha služi. Moramo pokušati osuvremeniti i javne površine, javne terminale, javna sredstva, kao i napraviti pametne kuće, da ih stavimo u neke centre izvrsnosti – kazala je Mirić.
Tomislav Benjak osvrnuo se na izradu interaktivnih karti za osobe oštećenog sluha.
– U Hrvatskoj je trenutno registrirano 19.200 osoba s oštećenjem sluha. Pomoću podataka koje imamo u sustavu HZJZ-a širimo priču, te pokazujemo da nismo samo zdravstvena ustanova nego zahvaljujući podatcima koje imamo u sustavu, radimo na unaprjeđenju kvalitete života osoba s invaliditetom. Trenutno radimo interaktivne karte sa sustavom civilne zaštite. One će koristiti podatke iz registra osoba s invaliditetom.
Civilna zaštita bi temeljem podataka iz registra točno znala na kojoj adresi živi osoba oštećena sluha i na taj način bi u slučaju kriznih stanja mogli pomoći toj osobi. To je jedan od aspekata u budućnosti kada ćemo, naravno, vrlo skoro podatke iz registra primjenjivati za tu potrebu.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo već skoro 10 godina radi na edukaciji zdravstvenih djelatnika o načinima ostvarivanja kontakata sa osobama s invaliditetom. Trenutno radimo na provedbi projekta Slavica. Zajedno sa Hrvatskim savezom gluhih organiziramo edukacije diljem Hrvatske unutar domova zdravlja gdje upoznajemo zdravstvene i nezdravstvene djelatnike sa ‘Slavicom’ i njezinim mogućnostima – istaknuo je Benjak iznijevši konkretne vidove pomoći gluhim osobama.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić referirao se na pomoć djeci s oštećenjem sluha.
– Govorimo o djeci s teškoćama u razvoju, zato što su važni kao element rane intervencije. Mi znamo da su prve tri godine života zapravo najvažnije. Tada možemo najviše toga učiniti da bismo omogućili veću samostalnost djeteta. Zato nam je jako važna kvaliteta, dostupnost i trajnost slušnih pomagala koja postoje na tržištu.
Kad govorimo o slušnim aparatima, kao pomagalima, moramo znati da su neophodni za funkcioniranje gluhih i nagluhih osoba. Činjenica je da su pomagala s liste pomagala zastarjela, kao i da inovacije i asistivne moderne tehnologije našim korisnicima, nažalost, uvijek nisu dostupne.
Kao društvo moramo učiniti jedan dodatni iskorak. Mislim da moramo pojednostaviti procedure, te čuti mišljenje korisnika – zaključio je Jurišić.
Nakon pravobranitelja, riječ je dobila pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Lora Vidović koja je kazala kako je Grad Zagreb, kroz program unapređenja prava osoba s invaliditetom, spreman napraviti sve kako bi se poboljšala situacija kad su u pitanju gluhe i nagluhe osobe.
– Mogu najaviti unapređenje aplikacije ‘Pristupačni Zagreb’ koja uvelike može pomoći u prilagodbi gluhim i nagluhim osobama. U našem društvu uglavnom se priča o fizičkoj i arhitektonskoj pristupačnosti, a mi bismo htjeli napraviti iskorak u ostalim oblicima pristupačnosti – naglasila je Vidović.
Doktorica Strbad za kraj je objasnila na koji način pomagala dolaze na listu HZZO-a te koje je procedure potrebno provesti kako bi se to ostvarilo.
Pred kraj rasprave, riječ je dana i publici koja je također iznijela neke od problema s kojima se susreću kao osobe oštećenog sluha.
Pri završetku okruglog stola doneseni su zaključci kako treba nastaviti djelovati u istom smjeru kako bi se dogodile pozitivne promjene u životima gluhih i nagluhih osoba.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
VijestiPrije 23 sataGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
Life&StylePrije 7 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 7 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 7 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
Osobe s invaliditetomPrije 23 sataZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu