Connect with us

In Metropola

ZAGREB Na Cvjetnom trgu obilježen Svjetski dan bubrega

Objavljeno

/

Foto: Klaudija Klanjčić

Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja

Svjetski dan bubrega obilježen je javnozdravstvenom akcijom 13. ožujka 2025. u Zagrebu, na Cvjetnom trgu, u organizaciji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplataciju Hrvatskog liječničkog zbora (HDNDT), Hrvatske udruge nefroloških medicinskih sestara i tehničara (HUNMST), KoHOM – koordinacije Hrvatske obiteljske medicine, Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara (HDND) i suorganizaciji Grada Zagreba, kako bi se ukazalo na opasnosti kroničnih bubrežnih bolesti (KBB) te upozorilo na važnost ranog prepoznavanja bolesti.   

Građani su tijekom obilježavanja na Cvjetnom trgu imali mogućnost provjeriti tlak i razinu šećera, a mogli su i pitati nadležne doktore u vezi česte kronične bubrežne bolesti, koju se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca. Takvo stanje dovodi do situacije u kojoj bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Naime, nakupljanje otpadnih produkata i viška tekućine može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.

Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti peti vodeći uzrok smrtnosti do 2040. godine.

Na konferenciji za medije održanoj u četvrtak sudjelovali su predstavnici Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, HDNDT, HUNMST, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te predstavnica suorganizatora i pokrovitelja Grada Zagreba.

Moglo se saznati da je kronična bubrežna bolest (KBB) česta i opasna, da pogađa približno deset posto odrasle populacije, da ne daje simptome u ranim stajima te da je rizični čimbenik za nastanak srčanožilnih bolesti i preuranjenu smrt. Bolest otkriva na temelju jednostavnih nalaza iz krvi i mokraće.

Glavni rizični čimbenici za bubrežnu bolest su šećerna bolest (dijabetes), povišen arterijski tlak (hipertenzija), srčanožilna bolest, debljina, obiteljska anamneza bubrežne bolesti. Kako su pod većim rizikom od obolijevanja osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti, preporuka je da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika, kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.

Na konferenciji za medije je, između ostalog, naglašeno da se simptomi kronične bubrežne bolesti razvijaju polako i postupno pa ih u početnim stadijima često nema ili budu neprepoznati.

U takvoj ranoj fazi, nepravilna bubrežna funkcija može se otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, koja može pokazivati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.

Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.

– Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža – pojašnjeno je na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja, a to su: važnost tjelesne aktivnosti; redovita kontroliranje krvnog tlaka; redovita kontrola šećeri u krvi; zdrava prehrana, smanjenje unosa soli i kontrola tjelesne težine; održavanje zdravog unosa tekućine; zabrana pušenja i boravka u pušačkim prostorima; štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjet s liječnikom oko lijekova.

Preporuka je da se ljudi odazovu jednostavnim, neinvazivnim i jeftinim testovima za osobe s velikim rizikom: mjerenje krvnog tlaka radi otkrivanja hipertenzije; indeks tjelesne mase (ITM), koji je procjena tjelesnih masti na temelju visine i mase (tjelesna masa u kilogramima / kvadrat tjelesne visine u metrima); analiza mokraće: određivanje bjelančevina u mokraći – albumina (albuminurija) radi procjene bubrežnog oštećenja.

Poželjno je odrediti omjer albumini/kreatinin u mokraći (uACR); krvni testovi – glikozilirani hemoglobin ili glukoza natašte ili u bilo koje vrijeme radi otkrivanja šećerne bolesti tipa 2, kao i serumski kreatinin zbog glomerulske filtracije (eGFR) te radi procjene bubrežne funkcije.

In Metropola

Zdrava mobilnost kao temelj zdravih, održivih i uključivih urbanih sredina

Objavljeno

/

Napisao/la:

Panel-rasprava s temom "Zdrava mobilnost u gradovima" u dvorani Sveučilišta u Zagrebu. Šest govornika sjedi u polukrugu ispred velike projekcije s QR kodom i natpisom događanja. Atmosfera je profesionalna i usmjerena na razmjenu mišljenja o održivoj mobilnosti.
Foto: Grad Zagreb

‘Zdrava mobilnost u gradovima’ naziv je skupa posvećenog promociji aktivne mobilnosti kao temelja zdravih, održivih i uključivih urbanih sredina, održanog u srijedu u prostoru Sveučilišta u Zagrebu

Među okupljenim predstavnicima akademske zajednice, privatnog sektora, start-up zajednice, kao i predstavnika Grada Zagreba, kroz različite perspektive podijeljeni su primjeri dobre prakse i inovativna rješenja usmjerena na razvoj zdravijih gradova.

Kao jedan od sudionika panela, uz Andru Pavunu, pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, Selmu Šogorić, predsjednicu Hrvatske mreže zdravih gradova, Maju Ahac s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Matije Sikirić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u raspravi je sudjelovala i Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

Zdrava mobilnost važan je preduvjet kvalitete života, zdravlja građana i održivog urbanog razvoja, kazala je uvodno pročelnica Vidović.

– Mobilnost nije više nije samo prometna, već i javnozdravstvena i razvojna tema. Poticanje kretanja i svakodnevne fizičke aktivnosti znatno pomažu u prevenciji bolesti. Upravo zato na razini Grada uvodimo nove ili proširujemo postojeće pješačke zone, biciklističke staze, zelene površine, šetnice, ali i sigurnije rute do škola, domova zdravlja i sportskih sadržaja.

U nastavku izlaganja napomenula je kako se u zagrebačkom Centru za zdravlje mladih provode savjetovanja i radionice o zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti školske djece i studenata i to pod nadzorom kineziologa.

– Kao nadstandard, već drugu godinu zaredom, u Domu zdravlja Zagreb – Centar provodimo projekt Zeleni recept, odnosno zelena uputnica, kojim liječnici pacijentima preporučuju tjelovježbu koju provodi kineziolog. Građane se time potiče na redovitu tjelesnu aktivnost i tako utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, a i smanjuju se liste čekanja za fizikalnu terapiju.

Pročelnica je posebice naglasila važnost osiguravanja jednakog pristupa mobilnosti za sve skupine građana čime se ujedno doprinosi socijalnoj pravednosti. Upravo zato se kontinuirano i nabavljaju niskopodni tramvaji i autobusi, unapređuje pristup stajalištima javnog prijevoza, raskrižja opremaju zvučnim signalizatorima, u pothodnike ugrađuju dizala, postavljaju taktilne površine.

– Kroz gradsku Odluku o socijalnoj skrbi danas osiguravamo besplatan javni prijevoz za oko 132 000 građana. Jer mobilnost je preduvjet socijalne uključenosti; ona nije samo fizičko kretanje već i pravo na pristup uslugama. Zagreb to jasno prepoznaje i djeluje u tom smjeru; sustavno, uključivo i dugoročno – zaključila je.
 
Skup je organizirao Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, u ulozi predstavnika EIT Health zajednice znanja i inovacija u Hrvatskoj i tvrtka Invento Capital Partners, kao predstavnik EIT Urban Mobility zajednice u Hrvatskoj, u suradnji sa UNIC-om.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

In Metropola

HRVATSKA KNJIŽNICA ZA SLIJEPE Izložba slika nastalih u sklopu likovne terapije

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili njihove radove zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor, kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe

Poslušaj članak

Igra točaka, crta, likova i boja. Tako je, u kratkoj noti, likovna pedagoginja Tanja Parlov opisala ljetnu izložbu slika učenika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, stvaranih kombiniranom tehnikom tijekom likovne terapije. Ova jedinstvena izložba otvorena je koncem lipnja u Hrvatskoj knjižnici za slijepe, a za zainteresiranu će javnost biti otvorena do 12. rujna.

Ove godine Hrvatska knjižnica za slijepe obilježava 60. obljetnicu postojanja – čime se svrstala u jednu od najpostojanijih i najuglednijih institucija naše kulture – a tim je povodom pripremila raskošan program u sklopu kojeg je i otvorena rečena izložba.

– Naša knjižnica već dugo godina surađuje s Centrom za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, i moram napomenuti kako se ta suradnja odvija na obostrano zadovoljstvo. Također nam je zadovoljstvo raditi s likovnom pedagoginjom Tanjom Parlov i korisnicima njezine likovne radionice unutar samog ‘Vinka Beka’. Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili dio njihovih radova zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor – kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe.

Ovakva je izložba, nastavlja ravnateljica Zlatar Radigović, sjajan alat za senzibilizaciju javnosti kada je riječ o pravima i položaju slijepih osoba, usto i dobar putokaz za stvaranje društva jednakih mogućnosti. Tek uzgred, za one neupućene, Hrvatska knjižnica za slijepe ne nudi svoje usluge samo osobama oštećena vida, nego i svima koji imaju teškoća s čitanjem, ponajprije ljudima s disleksijom i onima koji ne mogu držati knjige u rukama.

A evo što i samoj ljetnoj izložbi polaznika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’ kaže Tanja Parlov, pod čijim su mentorstvom likovna djela i stvarana.

– Apstraktno kao mogućnost izričaja osjeta i emocija tema je koja povezuje naše slike. Gradili smo ih papirnom kašom kroz točke, ravne i zakrivljene crte, stvarajući pritom zanimljive i dinamične likove. Nekad sami, nekad kroz komunikaciju s drugima. Izbor boja čini spektar duginih boja u različitim omjerima, tonovima i čistoći boje stvarajući dinamičnu i veselu atmosferu. Akromatske boje dodatno pojačavaju izražajnost kromatskih boja u nekim slikama. Radovi pulsiraju energijom, veseljem i slobodom – zaključuje likovna pedagoginja Tanja Parlov.

Nastavite čitati

In Metropola

Zagrepčanima na raspolaganju javni zdenci i klimatizirane knjižnice

Objavljeno

/

Napisao/la:

Infografika s porukom: „Tijekom toplinskih valova građanima Zagreba na raspolaganju javni zdenci i klimatizirane knjižnice“. Desno je karta grada Zagreba s označenim točkama dostupnih lokacija, a uz nju su prikazani knjige i termometar koji pokazuje visoku temperaturu.
Foto: Grad Zagreb

Kako bi se zaštitili od visokih temperatura, građani Zagreba mogu potražiti osvježenje na javnim zdencima i u klimatiziranim knjižnicama širom grada

Građanima su na raspolaganju 172 javna zdenca s pitkom vodom, raspoređena diljem grada, a njihov broj se kontinuirano povećava. Najbliži zdenac moguće je lako pronaći putem interaktivne karte dostupne na ovoj poveznici

Uz zdence, građani rashlađenje mogu potražiti i u Knjižnicama grada Zagreba, čiji su prostori većinom klimatizirani i predstavljaju ugodno mjesto za boravak tijekom dana. Mreža knjižnica djeluje na 42 lokacije u svim gradskim četvrtima. Detaljnije informacije o programima dostupne su na službenoj mrežnoj stranici Knjižnica grada Zagreba.

Grad Zagreb poziva građane da tijekom toplinskog vala potraže rashlađenje u dostupnim prostorima te da prate preporuke o zaštiti zdravlja koje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

U trendu