Na reviji će sudjelovati hrabre žene koje su preživjele moždani udar, a nosit će crvene haljine koje su izradili hrvatski dizajneri Greta Gudelj, Igor Dobranić, Iva Karačić, Željka Šafran, Jasmina Arnautović i Dora Rubić

Poslušaj članak

Dan crvenih haljina u Hrvatskoj se obilježava svakog prvog petka u veljači kako bi se podigla svijest o specifičnostima moždanog udara kod žena. Cilj je educirati žene o rizicima, simptomima i prevenciji moždanog udara, jer žene češće pogađa ova bolest, a posljedice su često teže.

Inicijativa je započela u SAD-u kroz kampanju ‘Go Red for Women’, dok je u Hrvatskoj pokrenuta zahvaljujući Hrvatskoj liječničkoj komori i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u suradnji s brojnim udrugama za zdravlje.

Središnji događaj ovogodišnjeg Dana crvenih haljina održat će se 7. veljače u auli Sveučilišta u Zagrebu, uz mogućnost praćenja online. Na reviji će sudjelovati žene koje su preživjele moždani udar, odjevene u crvene haljine hrvatskih dizajnera, uključujući Gretu Gudelj, Igora Dobranića, Ivu Karačić, Željku Šafran, Jasminu Arnautović i Doru Rubić.

Organizaciju Dana crvenih haljina predvode volonterke, stručnjakinje iz KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Zagreb, među kojima su neurologinje Arijana Lovrenčić-Huzjan, Marina Roje Bedeković, Zdravka Poljaković Skurić, Vesna Matijević i Svjetlana Šupe, te logopedinja Dinah Vodanović.

Statistički podaci pokazuju da jedna od pet žena doživi moždani udar, dok jedna od tri umire od njegovih posljedica. Prevencija je ključna – više od 80 posto moždanih udara može se spriječiti pravovremenim djelovanjem na čimbenike rizika i promjenom načina života.

Osim zajedničkih faktora rizika poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, šećerne bolesti, pušenja i atrijske fibrilacije, žene su podložne dodatnim specifičnim rizicima. Hormonalne promjene, egzogeni estrogeni, trudnoća i postporođajno razdoblje povećavaju vjerojatnost razvoja moždanog udara kod žena.

Crvena haljina simbolizira snagu i vitalnost žena te istovremeno podsjeća na važnost očuvanja zdravlja srca i krvnih žila. Obilježavanje Dana crvenih haljina uključuje edukativne radionice, javne kampanje i besplatne zdravstvene preglede.

Nakon blagdanske euforije, povratak u rutinu može biti izazovan, a siječanj često djeluje kao dugačak i tmuran mjesec, obilježen kratkim danima, hladnim vremenom i financijskim brigama

Siječanj je mjesec koji često nosi specifičan osjećaj melankolije, poznat kao siječanjski blues. Ovaj pojam opisuje stanje emocionalnog pada koje mnogi ljudi osjećaju nakon blagdanskog razdoblja ispunjenog radošću, svjetlucavim ukrasima i druženjima. Povratak u rutinu, kraći dani i hladno vrijeme mogu dodatno pojačati taj osjećaj.

Siječanjski blues nije klinička dijagnoza, već privremeno stanje koje ima korijene u nekoliko čimbenika.

Nakon blagdanskog razdoblja, mnogi osjete prazninu zbog završetka svečanosti i povratka svakodnevnim obavezama.

Povećani troškovi tijekom blagdana mogu izazvati stres i zabrinutost zbog financija.

Hladni, tmurni dani s manje sunčeve svjetlosti utječu na razinu serotonina, hormona povezanog s osjećajem sreće.

Neuspjeh u održavanju novogodišnjih odluka može izazvati frustraciju i sniženo samopouzdanje.

Osobe koje prolaze kroz siječanjski blues mogu iskusiti umor i manjak energije, poteškoće s koncentracijom, povećan osjećaj tjeskobe ili tuge i gubitak interesa za aktivnosti koje inače vesele.

Iako je siječanjski blues prolazno stanje, postoje načini kako ga ublažiti i unijeti više optimizma u ove tmurne dane.

Krećite se. Tjelesna aktivnost, poput šetnje na svježem zraku, joge ili teretane, može potaknuti proizvodnju endorfina i poboljšati raspoloženje.

Postavite realne ciljeve. Umjesto velikih novogodišnjih odluka, fokusirajte se na manje, ostvarive korake koji donose osjećaj postignuća.

Njegujte odnose. Druženje s prijateljima i obitelji može pružiti osjećaj povezanosti i podrške.

Osigurajte dovoljno svjetlosti. Boravak na dnevnom svjetlu ili upotreba svjetlosnih lampi može pomoći u borbi protiv sezonskog afektivnog poremećaja (SAD).

Pronađite radosti u malim stvarima. Bilo da je to omiljena knjiga, šalica toplog čaja ili nova serija, male stvari mogu donijeti trenutke radosti.

Razmislite o promjeni prehrane. Uravnotežena prehrana s dovoljno vitamina D i omega-3 masnih kiselina može imati pozitivan utjecaj na raspoloženje.

Ako osjećaj tuge i iscrpljenosti traje dulje od nekoliko tjedana ili značajno utječe na svakodnevni život, korisno je obratiti se stručnjaku za mentalno zdravlje. Ponekad siječanjski blues može biti znak ozbiljnijeg problema, poput depresije.

Iako siječanjski blues može biti izazovan, s pravim pristupom i podrškom može se pretvoriti u priliku za stvaranje pozitivnih promjena i usmjeravanje fokusa na brigu o sebi.

Ova bolest može značajno utjecati na kvalitetu života. Poteškoće u prepoznavanju poznatih osoba mogu dovesti do nelagode, anksioznosti, pa čak i izolacije. Na radnom mjestu ili u društvenim situacijama osobe s prosopagnozijom mogu izgledati nepažljivo ili distancirano, što često dovodi do nesporazuma

Prosopagnozija, poznata i kao slijepilo za lica, neurološki je poremećaj karakteriziran nemogućnošću prepoznavanja lica. Osobe koje pate od ovog poremećaja često imaju teškoće u razlikovanju čak i poznatih lica, poput članova obitelji, prijatelja ili kolega. Prosopagnozija može biti prisutna od rođenja (razvojna prosopagnozija) ili stečena zbog oštećenja mozga (stečena prosopagnozija).

Razvojna prosopagnozija najčešće nema jasnu poveznicu s ozljedama mozga, već se vjeruje da može biti rezultat genetskih ili neuroloških čimbenika. S druge strane, stečena prosopagnozija obično se javlja nakon traumatske ozljede mozga, moždanog udara ili neurodegenerativnih bolesti koje zahvaćaju područja mozga odgovorna za obradu vizualnih informacija, posebice u području fusiformnog girusa.

Glavni simptom prosopagnozije je nemogućnost prepoznavanja lica, čak i onih najbližih. Osobe s ovim poremećajem često se oslanjaju na alternativne načine prepoznavanja ljudi, poput prepoznavanja po glasu, odjeći, hodu ili specifičnim gestama. Međutim, takve metode često nisu pouzdane i mogu uzrokovati društvene ili emocionalne teškoće.

Ova bolest može značajno utjecati na kvalitetu života. Teškoće u prepoznavanju poznatih osoba mogu dovesti do nelagode, anksioznosti, pa čak i izolacije. Na radnom mjestu ili u društvenim situacijama osobe s prosopagnozijom mogu izgledati nepažljivo ili distancirano, što često dovodi do nesporazuma.

Dijagnosticiranje prosopagnozije uključuje neuropsihološke testove i procjene prepoznavanja lica, a u nekim slučajevima koristi se i slikovna dijagnostika mozga. Nažalost, ne postoji specifičan lijek za prosopagnoziju, ali terapije poput treninga vizualne percepcije i strategija prilagodbe mogu pomoći osobama da se lakše nose s ovim stanjem.

Iako prosopagnozija može predstavljati ozbiljan izazov, razumijevanje ovog poremećaja i prilagodba svakodnevnim situacijama mogu pomoći osobama da poboljšaju kvalitetu svog života. Podizanje svijesti o ovom stanju ključno je kako bi se izbjegla stigmatizacija i osigurala podrška za one koji s njim žive.