Connect with us

Iz Svijeta

Umro je papa Franjo

Objavljeno

/

Papa Franjo, popularan među vjernicima, ali suočen s žestokim protivljenjem unutar Katoličke crkve, preminuo je u ponedjeljak ujutro u Vatikanu u dobi od 88 godina.

“Jutros u 7:35 sati (5:35 GMT), rimski biskup, Franjo, vratio se kući Ocu. Cijeli je njegov život bio posvećen služenju Gospodinu i njegovoj Crkvi”, objavio je kardinal kamerlengo Kevin Farrell u priopćenju koje je objavio Vatikan.

Franjo je pušten je iz bolnice 23. ožujka nakon što je 38 dana bio hospitaliziran s obostranom upalom pluća, što je bila njegova četvrta i najduža hospitalizacija od početka pontifikata 2013. godine.

U nedjelju, tijekom slavlja Uskrsa, djelovao je vrlo slabo, ali je prošao papamobilom među tisućama vjernika na Trgu svetog Petra.

Ozbiljna lica i vidno uznemiren, ipak je morao svoj tekst povjeriti drugima, uspjevši izgovoriti samo nekoliko riječi, slabog daha.

Patio je od problema s kukovima, bolova u koljenima, prošao je operacije i dišne infekcije. Bio je narušenog zdravlja i koristio invalidska kolica, ali je ustrajao na brzom radnom tempu, unatoč upozorenjima liječnika.

Po vatikanskim zakonima pogreb se mora održati u roku od devet, a konklave između 15 i 20 dana od smrti pape. U međuvremenu će kamerlengo, 77-godišnji irski kardinal Kevin Farrell, biti vatikanski upravitelj. 

Franjo je krajem 2023. otkrio da želi biti pokopan u bazilici svete Marije Velike u središtu Rima, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što će biti prvi put da papu pokapaju ondje više od tri stoljeća.

Osim toga, Vatikan je u studenom izdao pojednostavljeni protokol za papinske pogrebe, uključujući ukop u jednostavnom lijesu od drva i cinka, stajući na kraj tradiciji kraj triju ljesova jedan u drugome, svaki od različite vrste drveta, čempresa, olova i hrasta.

U 12 godina pontifikata, prvi isusovac i južnoamerički papa u povijesti neumorno se založio za obranu migranata, okoliša i socijalne pravde, istovremeno ne dovodeći u pitanje stavove Crkve o pobačaju ili celibatu svećenika.

Višestruke reforme

Upozorenja o njegovom zdravlju umnožila su se, a onda i potakla nagađanja o mogućem odstupanju s dužnosti, kako je to učinio njegov prethodnik Benedikt XVI.

Duhovni vođa gotovo 1,4 milijarde katolika u 2023. je dvaput bio hospitaliziran, od čega jednom zbog velike operacije abdomena. I posljednjih mjeseci morao je otkazati nekoliko papinskih angažmana.

Od svoje 21. godine Jorge Bergoglio je patio od akutnog pleuritisa, zbog čega mu je i djelomično odstranjeno desno plućno krilo.

Ljubitelj glazbe i nogometa, ali alergičan na odmaranje, Franjo je često imao i desetak sastanaka dnevno. U rujnu je napravio i najdulje putovanje u svom pontifikatu, 12-dnevno putovanje jugoistočnom Azijom i Oceanijom.

U Rimu, ali i u posjetima, “papa s kraja svijeta”, izabran 13. ožujka 2013., neumorno je osuđivao sve oblike nasilja, od trgovine ljudima do migracijskih katastrofa i ekonomskog iskorištavanja.

On je 11. veljače ponovno osudio masovna protjerivanja migranata, dio politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, čime je navukao bijes Bijele kuće.

Žestoki protivnik trgovine oružjem, bivši nadbiskup Buenos Airesa ipak je ostao nemoćan pred sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, unatoč bezbrojnim pozivima na mir.

Ovaj lukavi političar bez dlake na jeziku također je želio reformirati Kuriju, središnju vladu Svete Stolice, nagriženu inercijom, i razviti ulogu žena i laika te osvjetlati sumnjive vatikanske financije.

Suočen pedokriminala u Crkvi, ukinuo je papinsku tajnost i obvezao redovnike i laike da prijave slučajeve svojim nadređenima. Ipak nije uspio uvjeriti udruge žrtava, koje su ga kritizirale da nije otišao dovoljno daleko.

Posvećen svjetskim periferijama

Zalažući se za međureligijski dijalog, posebice s islamom, branio je do samog kraja Crkvu “otvorenu za sve”, navukavši na sebe bijes populističkih pokreta zbog svoje podrške migrantima.

Dok je ovaj srdačni papa izazvao velik žar javnosti, želeći vjernicima “dobar tek” na Trgu svetog Petra svake nedjelje, također ga je oštro kritizirala konzervativna oporba zbog njegova navodnog nedostatka pravovjerja i autoritarnog upravljanja.

O tome svjedoči negodovanje koje su izazvale pojedine odluke, poput otvaranja blagoslova za istospolne parove krajem 2023. godine ili ograničenja slavlja misa na latinskome.

Te je kritike potaknula i sjena Benedikta XVI. koji je boravio u Vatikanu sve do svoje smrti krajem 2022., raspirujući teoriju o “dvojici papa”.

“Građanski rat” unutar Crkve dosegao je vrhunac dijatribama, ili pismima kritike, pojedinih kardinala, posebice uoči Sinode o budućnosti Crkve krajem 2023. godine.

Franjin jednostavan stil, koji je radije koristio skroman dvosobni stan od 70 m² u Domu svete Marte umjesto pozlaćene apostolske palače, također je doveo do optužbi za pretjeranu desakralizaciju službe.

Taj 266. papa, više zainteresiran za “periferije” planeta nego za velike zapadne zemlje, također je preusmjerio rasprave unutar Crkve, poput njegove ekološke i socijalne enciklike “Laudato si” iz 2015., vrlo zapažene optužbe protiv financija koja veliča očuvanje planeta.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Iz Svijeta

Priča o Marti Garrido Blanco i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalazi grupa ljudi u radionici za obradu drveta. Svi nose prsluke s natpisom "mobh" i imenom izvezenim na prsluku. U prvom planu je žena čiji prsluk ima natpis "MARTA GARRIDO BLANCO" i "MOBHU, Cuenca". Ispod nje je dodatni tekst: "Zapravo sam iz Barcelone". U pozadini se vide drveni materijali i alati za obradu drveta.
Foto: YouTube, snimka zaslona

Sve je počelo Martinom željom da napravi nešto značajnije — povezati osobnu fascinaciju obradom drva s potrebom da pruži priliku osobama s invaliditetom, posebno nadahnuta iskustvom sa svojim bratom

Nekadašnja novinarka i zaposlenica u sektoru nekretnina, Marta Garrido Blanco odlučila je napustiti život u Barceloni i okrenuti novu stranicu. Danas živi u Cuenci, u srcu regije Kastilja-La Mancha, gdje vodi Mobhu, društveno poduzeće koje spaja ljubav prema drvu i posvećenost društvenoj inkluziji.

Sve je započelo Martinom željom da napravi nešto značajnije — povezati osobnu fascinaciju obradom drva s potrebom da pruži priliku osobama s invaliditetom, posebno nadahnuta iskustvom sa svojim bratom. Iako nije imala predznanje iz tog područja, odlučno je krenula u smjer promjene: završila je edukaciju iz drvne tehnologije te upisala studij poduzetništva, što je postavilo temelje za njezinu novu karijeru.

Tako je nastao Mobhu – skraćenica od ‘mobiliario humano’ ili ‘namještaj po mjeri čovjeka’. Danas, nakon dvije i pol godine djelovanja, to poduzeće zapošljava više od 40 osoba s intelektualnim teškoćama, koje rade u pet različitih radionica, pretvarajući lokalno drvo u funkcionalna i estetski vrijedna djela.

– Svaki zaposlenik ima svoju priču, svoj pristup i svoje potrebe. U početku je bilo izazovno, ali kad naučite slušati, sve postaje jednostavnije. Oni jasno pokazuju kako se osjećaju, i upravo zato je rad s njima tako iskren i ispunjujuć – kaže Marta, ponosna na tim koji je stvorila.

No njezine ambicije ne staju na granicama Cuence. Marta sanja o širenju ovakvog modela zapošljavanja i na druge španjolske pokrajine, pa čak i na druga zanimanja – poput keramike ili slikarstva. Želi potaknuti i druge poduzetnike da prepoznaju vrijednost inkluzivnog zapošljavanja i da slijede sličan put.

Cuenca, iako nije bila njezin prvi izbor, danas joj je dom. Grad posljednjih godina privlači sve više mladih iz drugih dijelova Španjolske – prema statistikama, više od 15 tisuća novih stanovnika doselilo se u ovu regiju zahvaljujući poticajima za revitalizaciju manjih sredina.

– Nisam planirala ostati, ali sada ne bih mijenjala ništa. Cuenca je tiha, okružena prekrasnom prirodom, a ljudi su topli i otvoreni. Ovdje sam pronašla svoj mir – i svrhu – zaključuje Marta, potvrđujući kako hrabri koraci često vode do najljepših životnih priča.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Kreće kampanja Marijinih obroka “Majci za ljubav”

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici su dvije žene koje stoje kod bunara i pune posude vodom. Žene nose šarenu tradicionalnu odjeću. Bunar je napravljen od betona i ima metalnu slavinu. U pozadini se vide djeca koja nose zelene školske uniforme. Djeca izgledaju kao da idu u školu ili se vraćaju iz nje. Djeca su različitih dobi i spolova. U pozadini se također vidi ciglena zgrada i nekoliko stabala. Zgrada može biti škola, crkva ili neka druga javna ustanova. Drveće pruža malo hladovine i zelenila.

Naglašavaju kako upravo majke diljem svijeta koje volontiraju omogućuju da se pripremi i posluži 2,6 milijuna Marijinih obroka svaki školski dan

Humanitarna organizacija Marijini obroci od srijede je krenula s online kampanjom “Majci za ljubav” u povodu Majčinog dana koji se ove godine obilježava 11. svibnja, a pažnju skreću na izvanredno stanje u regiji južna Afrika koja trpi najveću sušu u posljednjih sto godina.

“Na jedini dan u godini posebno posvećen majkama, izrecite zahvalnost svojoj majci. Razveselite je poklonom koji će u njeno ime nahraniti jedno ili više djece iz najsiromašnijih zajednica u svijetu te tako razveseliti i njihove majke“, pozivaju iz organizacije.

Navode kako se čestitke za majke i prigodni pokloni mogu naručiti preko internetske stranice Marijinih obroka.

“Pozivamo Vas da zajedno s nama zahvalite majkama – onima koje su nas podizale s ljubavlju, ali i onima koje diljem svijeta u najtežim uvjetima svakodnevno brinu o djeci s nevjerojatnom snagom i požrtvovnošću“, poručuju iz organizacije.

Naglašavaju kako upravo majke diljem svijeta koje volontiraju omogućuju da se pripremi i posluži 2,6 milijuna Marijinih obroka svaki školski dan.

“Od početka godine nastojimo skrenuti pozornost javnosti na izvanredno stanje u regiji južna Afrika koja trpi najveću sušu u posljednjih sto godina te su Ujedinjeni narodi pozvali na hitnu akciju kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa”, navode Marijini obroci.

Kroz kampanju na našim društvenim mrežama približit će, kažu, priče majki iz te glađu zahvaćene regije.

Napominju i kako danas više od 71 milijuna djece zbog gladi i siromaštva ne pohađa školu te su samo 22 eura dovoljna da bi se jednom djetetu godinu dana osigurao obrok u školi.

Hina

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Bitka s depresijom glumca Jima Carreya

Objavljeno

/

Jim se, izgleda smijao, samo kada je igrao u filmu jer mu životna realnost ne izgleda kao nešto čemu bi se čovjek mogao smijati

Jim Carrey jedan je od najboljih i najomiljenijih holivudskih glumaca ikad. Svojom pojavom, ali i izvanrednim glumačkim umijećem već dugi niz godina nasmijava publiku diljem svijeta. Međutim, čini se da u životu popularnog glumca i nije sve tako ‘smiješno’.

Carrey je glumio u pregršt poznatih filmova, a među glumačku elitu lansirao ga je legendarni film ‘Maska’ iz 1994. godine. Nakon uspjeha s ‘Maskom’ glumio je u popularnim filmovima kao što su ‘Glup i gluplji, ‘Lažljivac’, ‘Svemogući Bruce’, ‘Truman Show’ za koji je svojedobno dobio zlatni globus, i još mnogo drugih filmskih uspješnica.

Ono što većina ljudi o Jimu ne zna, jest činjenica da glumac boluje od depresije. Radi se o poremećaju raspoloženja, a nastaje zbog pretrpljenog stresa, nepravilne prehrane, pretilosti, ali i mnogih drugih čimbenika.

Upravo pretrpljeni stres, ali i gubitak identiteta nastao od prilagođavanja mnogim ulogama može se smatrati krivcem za njegovu depresiju.

Glumac je u jednom od svojih intervjua otkrio kako boluje od depresije i to gotovo od samih početaka svoje karijere, točnije od kad je u filmu ‘Man on the Moon’ utjelovio lik komičara Andyja Kaufmana.

– Tek tada sam shvatio koliko se mogu izgubiti u nekoj ulozi i počeo sam se pitati tko je zapravo Jim Carrey – kazao je legendarni glumac za ‘The Talks’.

O svojoj borbi s depresijom popularni je glumac govorio više puta, te naglašavao kako potreba da ‘budemo važni’ donosi samo bol i patnju.

– Ljudi pričaju o depresiji cijelo vrijeme. Razlika između depresije i tuge jest u tome što tuga nastaje iz slučajnosti, što god ti se dogodilo ili ti se nije dogodilo, žalovanje ili što već. Depresija je kada tvoje tijelo kaže j*bi se, ne želim više biti ovaj lik, ne želim više nositi ovu masku koju si stvorio u svijetu. Trebate shvatiti riječ ‘depresija’ kao ‘duboki odmor’. Vaše tijelo je zapravo u depresiji. Treba duboki odmor od lika kojeg ste pokušavali glumiti – istaknuo je u Carrey u razgovoru za Toronto International Film Festival.

Jim se, izgleda smijao samo kada je igrao u filmu jer mu životna realnost ne izgleda kao nešto čemu bi se čovjek mogao smijati.  

Naime, Carrey iza sebe ima dva propala braka i više propalih veza, a ona sa irskom vizažisticom Cathrion White završila se tragično i zauvijek mu obilježila život. Par se upoznao 2012. godine i bio zajedno do 2015. godine, kada je, nažalost, White umrla od predoziranja.

Nedugo nakon toga, Cathrionina majka Carreya je optužila da joj je kćer počinila samoubojstvo nakon što ju je on ostavio, a protiv njega je dignuta i tužba zbog sumnje da joj je on nabavio tablete kojima se predozirala. Optužnica je na kraju odbačena.

Osim toga, njezina obitelj, slavnog glumca je optužila da joj je on prenio spolno prenosive bolesti.

Jim je zbog svega još jednom upao u depresiju, te se svojedobno se odao alkoholu i drogi. Prije tri godine zbog depresije se povukao u glumačku mirovinu, ali se prošle godine vratio na set kako bi snimio nastavak filma ‘Sonic’ u kojem glumi doktora Eggmana.

Tuga i depresija Jima Carreya dokaz su kako u svijetu glume nije sve bajno kako se možda ponekad čini te kako bi i oni ponekad htjeli biti samo obični ljudi.

Nastavite čitati

U trendu