Posebna pažnja posvećena je zaštiti oralnog zdravlja ranjivih skupina, poput starijih osoba i osoba s invaliditetom, s naglaskom na rano otkrivanje raka usne šupljine

Ministarstvo zdravstva pokrenulo je e-savjetovanje o Nacionalnom preventivnom programu zaštite oralnog zdravlja za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Program je izrađen u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom komorom dentalne medicine i Stomatološkim fakultetom.

Ovim sveobuhvatnim pristupom nastoji se sustavno unaprijediti oralno zdravlje, smanjiti učestalost bolesti i poboljšati kvalitetu života građana.

Program proizlazi iz Nacionalnog plana razvoja zdravstva te naglašava važnost preventivnih mjera, ranog dijagnosticiranja i liječenja oralnih bolesti, s posebnim fokusom na smanjenje smrtnosti od raka usne šupljine. Njegovu važnost potvrđuju statistički podaci koji ukazuju na visoku učestalost parodontnih bolesti i njihov negativan utjecaj na opće zdravlje, uključujući povezanost s bolestima srca, dijabetesom i plućnim bolestima.

Program obuhvaća više ključnih područja, uključujući prevenciju kod djece i mladih kroz edukaciju u školama i vrtićima te provedbu programa ‘Zubna putovnica’. Također se usmjerava na prevenciju i liječenje parodontnih bolesti kroz unapređenje protokola liječenja i podizanje svijesti o važnosti oralnog zdravlja.

Posebna pažnja posvećena je zaštiti oralnog zdravlja ranjivih skupina, poput starijih osoba i osoba s invaliditetom, s naglaskom na rano otkrivanje raka usne šupljine. Uz to, program uključuje edukaciju i kampanje za građane i zdravstvene radnike kako bi se dodatno osvijestila važnost oralnog zdravlja.

Jedan od ključnih ciljeva ovog programa je potaknuti razvoj zdravih navika od najranije dobi te povećati svijest o značaju redovite brige za zube i usnu šupljinu. Oralno zdravlje neodvojiv je dio općeg zdravlja i kvalitete života. Iako su u Hrvatskoj dostupne visokokvalitetne stomatološke usluge, svijest o važnosti prevencije i dalje treba jačati. Redoviti pregledi, pravilna higijena i uravnotežena prehrana nisu samo preporuke, već ulaganje u dugoročno zdravlje. Upravo iz tog razloga osmišljen je Nacionalni preventivni program zaštite oralnog zdravlja kako bi oralna zdravstvena skrb postala još dostupnija i učinkovitija za sve, s posebnim naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje bolesti.

Nadamo se da će u budućnosti još uvijek postojati novinari koji će usprkos svemu kreirati sadržaj iz svoje glave i očuvati pravu bit novinarske profesije

Talijanski list Il Foglio, inače jedna od poznatijih talijanskih dnevnih novina povodi jedan inovativan eksperiment. Naime, uredništvo ovog lista odlučilo je da će sljedećih mjesec dana tiskati izdanja napisana pomoću umjetne inteligencije.

Novinari ovog dnevnog tiska za potrebe ovog nazovi ‘eksperimenta’ postavljaju pitanja umjetnoj ineligenciji te će tekst koji dobiju uz pomoć umjetne inteligencije, nakon što ga pregledaju, objaviti u specijalnom izdanju dnevnog tiska.

Uobičajno izdanje dnevnog tiska Il Foglio sadrži 10 stranica, a tisak kreiran uz pomoć umjetne inteligencije bit će tiskan na samo četiri stranice. Prvo izdanje generički napisanih vijesti izašlo je u utorak 18. ožujka, a djelio se besplatno uz dnevni tisak list Il Foglioa koji u slobodnoj prodaji košta 1,80 eura.

Kako navode iz spomenutog medija, ‘cilj je transformirati umjetnu inteligenciju iz plinovitog stanja – što predstavlja teoriju – u čvrsto stanje, gdje postaje praktična i upotrebljiva’.

Nakon što eksperiment, koji bi u budućnosti mogao skroz izmijeniti svrhu medija kao takvih, završi, urednici ovog obznanit će kako je eksperiment djelovao na čitanost njihovih novina.

Ako ovaj AI eksperiment uspije, postoji opasnost da cijela medijska industrija koju smo do sada poznavali polako počne izumirati. Vrlo brzo mogli bi smo doći do toga da se više neće znati što je napisala umjetna inteligencija, a što čovjek.

Isto tako, moglo bi se dogoditi da se relevantna informacija dovede u pitanje ako ne bude potvrđena od strane umjetne inteligencije.

Nadamo se da će u budućnosti još uvijek postojati novinari koji će uspskos svemu kreirati sadržaj iz svoje glave i očuvati pravu bit novinarske profesije.

U svome istraživanju, doktori se nadaju kako će uspjeti pronaći odgovore na koji način se spomenuta skupina ljudi može učinkovitije liječiti

Down sindrom jedan je od najčešćih genetskih poremećaja današnjice. Prosječno jedno od 650 novorođene djece rodi s jednim kromosomom viška. Djeca koja se rode kao  ‘Downići’ često kroz život imaju problema sa zdravljem u vidu slabijeg srca.

Kroz godine, skrb osoba s Down sindromom postepeno se poboljšavala te im se u skladu s tim produžio i životni vijek, ali i značajno poboljšala kvaliteta života. Kada gledamo živote osoba s Down sindromom danas i prije 20 godina, njihov se život poboljšao u više segmenata, kako socijalnom tako i zdravstvenom.

Naime, u poslijednje vrijeme, svjedoci smo sve većeg zapošljavanja osoba sa sindromom Down. Zapošljavanje im uvelike pomaže u osamostaljenju i neovisnosti, što također pridonosi i poboljšanju njihovog kako mentalnog i fizičkog zdravlja.

Usprkos tome, većina osoba s Down sindromom prije ili kasnije razvije pretilost, dijabetes, srčane ili neke druge vrste bolesti. Prosjek godina osoba sa sindromom Down je 35, ali kako smo već spomenuli, pošto je medicina uznapredovala, životni vijek spmenute skupine dosta je duži nego prije.

Na pobljšanju kvalitete života ljudi s Down sindromom naporno radi genetičar i neurobiolog na Institutu za genetiku, molekularnu i staničnu biologiju u Strasbourgu u Francuskoj, doktor Yann Hérault.

Naime, spomenuti doktor provodi petogodišnju inicijativu s ciljem razumijevanja komorbiteta koji se događaju kod osoba s Down sindromom. U ovom istraživanju sudjeluju dokori i znanstvenici iz više zemalja. Spomenuta istraživačka ekipa došla je do puno novih saznanja o ovoj bolesti.

Po novim saznanjima istraživačkog tima, dokazano je kako je kod populacije koja boluje od Down sindroma, rizik od dijabetesa čak četiri puta veći nego kod drugih ljudi.

Nadalje, liječninčki tim otkrio je kako osim dijabetesa i raznih srčanih bolesti, osobe koje imaju sindrom Down lakše mogu razviti opasne bolesti poput leukemije, epilepsije, visokog krvnog tlaka, neke vrste tumora. Također, u starim danima povećan im je rizik od demencije.

U svome istraživanju, doktori se nadaju kako će uspjeti bolje rezumijeti biološke mehanizme koji kod Downovaca dovode do različitih bolesti te će pokušati pronaći odgovore na koji način se spomenuta skupina ljudi može učinkovitije liječiti.

– Ideja je dati obiteljima preporuke utemeljene na dokazima o tome što mogu učiniti kako bi se smanjili zdravstveni rizici osoba s Down sindromom – istaknuo je Hérault.

U tu svrhu istraživači održavaju redovite sastanke s organizacijama pacijenata kao što je EDSA kako bi podijelili rezultate i dobili povratne informacije.

Kada dođu do nekih novih spoznaja koje utječu na zdravlje osoba s Down sindromom, sastavljaju preporuke o adekvatnom načinu života za oboljele, u vidu tjelovježbe i prehrane.

Istraživački tim također je pokrenuo veliko istraživanje i to na Svjetski dan sindroma Down, 21. ožujka, s ciljem prikupljanja podataka od obitelji koji će im pomoći u njihovim istraživanjima te, u konačnici, poboljšanju života osoba s Down sindromom.

Postoji lijek koji će spomenutoj skupini ljudi poboljšati pamćenje i koncentraciju.

Naime, francuska biotehnološka tvrtka radi na eksperimentalnom lijeku pod nazivom ‘AEF0217’ koji bi mogo poboljšati kognitivne sposobnosti u učenju i pamćenju.

Uz ovaj univerzalni lijek intelektualna oštećenja osoba s Down sindromom mogla bi se u velikoj mjeri smanjiti.

Lijek je ispitan na učenicima s Down sindromom u starosti od 18 do 35 godina, koji imaju blagi ili umjereni oblik kongitivnih oštećenja. Ispitivanja su pokazala kako je većina njih bolje pričala, pisala i obavljala svoje svakodnevne životne zadaće.

Ovaj lijek mogao bi biti prekretnica u poboljšanju funkcioniranja osoba s invaliditetom u svakodnevnom životu.