Poveži se s nama

Kultura

U tijeku 4. ZeGeBOOM! međunarodna izložba karikatura

Objavljeno

/

Ilustracija s plavom pozadinom i podijeljenim oblikom cvijeta. Lijeva polovica cvijeta je žuta, desna polovica je zelena. U središtu su oči, obrvama izražena ljutnja, s crveno-pink tekstom "BOOM!" i plavim slovima "ZeGe". Gornji desni kut ima crvene točke i natpis "CEKATE".
Foto: ZeGeBOOM!

U Maloj galeriji Centra za kulturu Trešnjevka 10. prosinca otvorena je 4. ZeGeBOOM! međunarodna izložba karikatura kao jedinstveni umjetnički događaj, čija je tema IGRE U GRADU, a biti će otvorena do 31. prosinca

Na natječaj je pristiglo 169 radova autora iz 53 zemlje svijeta.

Među izloženim radovima pogledali smo najistaknutije karikature, uključujući tri nagrađene, od kojih je prvu nagradu osvojio Anton Buzeti iz Slovenije, dok su drugo i treće mjesto pripala Marku Iviću (IMAR, Hrvatska) i Makhmudjonu Eshonkulovu (MKhmud, Uzbekistan). Ujedno, izložene su i karikature koje su osvojile priznanje od članova žirija, među kojima se nalaze radovi zagrebačkih, hrvatskih i regionalnih autora.

Posebnu atrakciju izložbe čini Izbor publike, gdje posjetitelji imaju priliku glasovati za svoju omiljenu karikaturu putem online glasovanja.

Izložba je besplatna i otvorena za sve posjetitelje.

Više o 4. ZeGeBOOM! međunarodnoj izložbi karikatura i ovogodišnjem natječaju može se vidjeti ovdje.

S obzirom na međunarodni karakter, ovo je prilika za ljubitelje karikatura da dođu na svoje.

Kultura

Zlatni globusi za 2024. ‘Brutalistu’, ‘Emiliji Perez’, Adrien Brodyju, Demi Moore

Objavljeno

/

By

Zlatni Globusi na postolju s plavom pozadinom na kojoj su ispisani natpisi 'Golden Globes', 'CBS Paramount+' i 'The Beverly Hilton'. Globusi su ukrašeni filmskom vrpcom, simbolizirajući nagrade za filmska i televizijska ostvarenja.
Foto: Hina/EPA/Caroline Brehman

Na 82. dodjeli Zlatnih globusa kojima se nagrađuje televizijska i filmska izvrsnost najboljom filmskom dramom u 2024. proglašen je ‘Brutalist’, najboljim filmskim mjuziklom ‘Emilia Perez’, a među najboljim glumcima su Fernanda Torres, Demi Moore, Adrien Brody i drugi

Adrien Brody je osvojio Zlatni globus za ulogu u filmu ‘The Brutalist’, a Demi Moore za najbolju glumicu u mjuziklu ili komediji za glavnu ulogu u filmu ‘The Substance’, priči o glumici koja blijedi u potrazi za izvorom mladosti.

Nagradu za najbolju glumicu u filmskoj drami dobila je Fernanda Torres za ulogu u filmu ‘I’m Still Here’, dok je najbolji glumac u komediji ili mjuziklu Sebastian Stan iz ‘A Different Man’.

Najbolji sporedni glumac je Kieran Culkin iz filma ‘A Real Pain’, a najbolja sporedna glumica Zoe Saldaña iz mjuzikla ‘Emilia Pérez’.

I redatelj filma ‘The Brutalist’ Brady Corbet nagrađen je Zlatnim globusom kao najbolji u 2024., dok je najbolji animirani film ‘Tok’, najbolji neengleski film ’Emilia Pérez’, a najbolji scenarij Petera Straughana za film ‘Conclave’.

Za ‘kinematično i blagajničko’ postignuće Zlatni globus je dobio mjuzikl ‘Wicked’, za najbolju TV seriju ‘Shogun’, za najbolju komediju/glazbenu seriju ’Hacks’, a među mnogim nagrađenima su primjerice još i glumci Colin Farrell i Jodie Foster i drugi.

Domaćica dodjele bila je voditeljica Nikki Glaser, a uoči dodjele na crvenom je tepihu bila uobičajena modna revija slavnih osoba koje su blistale u crnim, zlatnim i srebrnim haljinama s povremenom crvenom ili tamnozelenom kombinacijom.

U tome se malo izdvojila zvijezda filmskog mjuzikla ‘Wicked’ Ariana Grande koja je nosila žutu Givenchyjevu haljinu sa steznikom s perlicama, za koju je rekla da je posveta cesti od žute cigle koja vodi do Oza u tom mjuziklu.

Dobitnike Zlatnih globusa odabralo je 334 novinara iz 85 zemalja, u usporedbi s otprilike oko 9000 glasača koji biraju dobitnike nagrade Oscar. Glasačko tijelo Globusa prošireno je posljednjih godina, a organizatori su pokrenuli i reforme nakon što su bili kritizirani zbog etičkih propusta i nedostatka raznolikosti.

Nastavi čitati

Kultura

Zimska škola hrvatskog folklora u Sisku od 3. do 12. siječnja

Objavljeno

/

By

Skupina mladih žena u tradicionalnim narodnim nošnjama pleše u krugu na otvorenom. Nose bogato ukrašene plave suknje, bijele pregače i šarene marame. U pozadini se vidi nekoliko glazbenika s instrumentima, uključujući violine i kontrabas, koji ih prate glazbom.
Foto: Pixabay

Trideset i prvu Zimsku školu hrvatskog folklora s temom plesova, nošnji i glazbala dinarskog područja Hrvatska matica iseljenika organizira u Hotelu Panonija u Sisku od 3. do 12. siječnja

Dinarsko područje obuhvaća Liku, Podvelebitski kanal, Ravne kotare, Bukovice, zadarsko priobalje, otoke Pag, Ugljan i Dugi otok, Šibensko-primoštensko priobalje, zagoru i otoke, Drnišku i Sinjsku krajinu, Poljica, Zabiokovlje, Imotsku krajinu i dolinu Neretve. Programom su obuhvaćeni i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini, zapadne i sjeverne Hercegovine, Završja, Kupresa, zapadne Bosne i srednjobosanskoga gorja.

Hrvatska matica iseljenika poručuje da se na ovaj način podržava očuvanje, jačanje i promidžba hrvatske tradicijske kulture i nacionalnog i etničkog identiteta u iseljeništvu. Glavni cilj samog stručnog programa jest očuvanje izvornosti i autohtonosti folklora – tradicijskog plesa, pjesme, glazbe kao najprivlačnijeg i najčešće izvođenog dijela tradicijske kulture danas, kaže se u priopćenju.

Osim programskog stručnog voditelja Andrije Ivančana, umjetničkog voditelja FA Linđo iz Dubrovnika, Odjel tambura vodi Tibor Bün, tamburaški voditelj iz Varaždina te Odjel tradicijskih glazbala vodi glazbeni pedagog Vjekoslav Martinić, majstor izrade tradicijskih glazbala iz Garešnice. Gost predavač ZŠHF je glazbeni skladatelj maestro Siniša Leopold.

Među predavačima nalaze se folkloristi i etnokoreolozi, istraživači hrvatskoga folklora i umjetnici Vidoslav Bagur, Goran Knežević, Nenad Milin, Vedran Vidović, Ivan A. Ivančan, Katarina Horvatović, Kristina Benko Markovica, Filip Martinić, Martin Durbek i Adrian Josić.

Škola hrvatskog folklora se temelji na znanstveno-stručnom programu koji je postavio 1964. godine hrvatski znanstvenik iz područja etnologije i etnokoreologije Ivan Ivančan. 

Nastavi čitati

Kultura

Njemački metal velikani Blind Guardian nastupit će krajem kolovoza u Tvornici

Objavljeno

/

By

Fotografija rock benda na koncertnoj pozornici. Bend je okružen plavim svjetlima, a pozadina prikazuje svijetleću grafiku s apstraktnim motivima. Na pozornici su članovi benda s instrumentima, dok pjevač podiže ruku prema publici.
Foto: Sven Mandel/CC-BY-SA-4.0

Blind Guardian, njemački doajeni power metala, ili Bardovi, kako ih nazivaju njihovi fanovi, nakon 14 godina vraćaju se u Zagreb, a nastupit će 23. kolovoza u Tvornici kulture, objavio je organizator koncerta Hangtime Agency

Blind Guardian osnovan je krajem 1984. pod imenom Lucifer’s Heritage u Krefeldu, a u početnoj fazi svirali su speed metal. Temelje benda su udarili vokal i basist Hansi Kürsch, solo gitarist André Olbrich, ritam gitarist Marcus Dörk i bubnjar Thomas Stauch. 

Inspirirani albumom ‘Awaken The Guardian’ benda Fates Warning, članovi su odlučili promijeniti ime u Blind Guardian, a uskoro im se pridružio novi gitarist Marcus Siepen, koji je član i danas. Njihov rad obilježavaju epski tekstovi inspirirani književnošću, mitologijom i fantazijom, posebno djelima Michaela Moorcocka, Stephena Kinga, Georgea R.R. Martina i J.R.R. Tolkiena. 

Bend je pionir power metala i jedan od prvih koji je u žanr uveo kompleksne orkestralne aranžmane i zborske vokale. Osim Kürscha, Olbricha i  Siepena, današnju postavu čini još i Frederik Ehmke koji svira bubnjeve, flautu i gajde.

Njihov debitantski album ‘Battalions Of Fear’ (1988.) pokazao je snažan utjecaj bendova poput Iron Maiden i Helloween. Otada su nanizali još 11 albuma od kojih će najaktualniji ‘The God Machine’ promovirati u Tvornici, a radi se o albumu koji na neki način sublimira cijeli put i evoluciju benda u njihovih 40 godina stvaranja.

Nastavi čitati

U trendu