Cilj skupa bio je razmjena znanja, iskustava i konkretnih praksi koje doprinose boljoj integraciji osoba s invaliditetom u svijet rada
Poslušaj članak
U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, 9. travnja 2025., održan je stručni skup pod nazivom ‘Moj put u svijet rada – osobe s invaliditetom od škole do posla’, posvećen izazovima i mogućnostima u obrazovanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Skup je okupio stručnjake iz područja obrazovanja djece s teškoćama, profesionalne rehabilitacije, predstavnike institucija, roditelje, poslodavce, ali i same osobe s invaliditetom.
Cilj skupa bio je razmjena znanja, iskustava i konkretnih praksi koje doprinose boljoj integraciji osoba s invaliditetom u svijet rada. Organizator događanja bio je Centar za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka, uz podršku Grada Rijeke.
Skup je otvorila Karla Mušković, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke, istaknuvši važnost kontinuirane podrške radu Centra za profesionalnu rehabilitaciju. Naglasila je kako je Grad Rijeka bio jedan od osnivača Centra te, iako je osnivačka prava 2019. godine preuzela Republika Hrvatska, Grad i dalje aktivno prati i podupire njegov rad – u interesu osoba s invaliditetom i njihovih potencijalnih poslodavaca.
Ravnateljica Centra, Ivana Kosorčić, u uvodnom je govoru podsjetila na ustavno pravo svakoga na rad, naglasivši da osobe s invaliditetom često do tog prava dolaze znatno teže. Istaknula je zabrinjavajući podatak da je na području Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije samo 6,98 posto osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi evidentirano kao zaposlene. Uz arhitektonske i tehničke prepreke, i dalje su prisutne predrasude prema osobama s invaliditetom, osobito na tržištu rada. Kosorčić je naglasila kako upravo ovakvi skupovi mogu doprinijeti promjeni percepcije i sustavnoj inkluziji.
Višnja Rakin, rukovoditeljica službe za profesionalnu rehabilitaciju, naglasila je da je skup osmišljen kako bi povezao sve ključne dionike podrške osobama s invaliditetom – od obrazovnog sustava do poslodavaca. Suradnja i bolja međusobna povezanost, istaknula je, ključ su za stvaranje učinkovitijeg sustava integracije.
U sklopu programa održano je više prezentacija.
Olgica Jukić iz Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka održala je izlaganje ‘Školovanje djece s teškoćama – jučer, danas, sutra’, u kojem je pružila pregled izazova i razvoja obrazovanja djece s teškoćama.
Natalija Marković iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje predstavila je aktivnosti HZZ-a pod nazivom ‘Profesionalno usmjeravanje učenika s teškoćama’, naglašavajući važnost rane pripreme učenika za nastavak obrazovanja i uključivanje u tržište rada.
Mirna Barbarić iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom održala je prezentaciju ‘Snaga raznolikosti – zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom’, u kojoj je izdvojila podatak da čak 17 posto stanovništva Hrvatskoj čine osobe s invaliditetom, od kojih je 41,1 posto u radnoaktivnoj dobi. Zahvaljujući poticajnim mjerama i kvotama, broj zaposlenih ipak raste.
Zdravko Tovilović iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka govorio je o konkretnim rezultatima usluga centra kroz izlaganje ‘Stvaranje prilika za promjenu – usluge profesionalne rehabilitacije u osnaživanju i radnoj aktivaciji osoba s invaliditetom’. Iznio je podatak da se kroz virtualne radionice i obrazovne programe postiže zapošljivost od 70 posto do čak 100 posto, uz iznimno visoko zadovoljstvo korisnika i poslodavaca.
Skup je zaključen premijernim prikazivanjem kratkog filma ‘Moj put u svijet rada’, koji donosi tri inspirativne priče osoba s invaliditetom koje su uspješno savladale prepreke na putu do zaposlenja. Iako dolaze iz različitih sredina i imaju različite izazove, povezuje ih snaga volje i odbijanje da prihvate invaliditet kao prepreku.
Film je nastao u sklopu projekta ‘Film svima’, koji su proveli Filmaktiv, Kultura svima svugdje, Udruga gluhih i nagluhih PGŽ i Udruga slijepih PGŽ, s ciljem inkluzivnog prikaza iskustava osoba s invaliditetom.
Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom
Poslušaj članak
Dvodnevni stručni skup ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’ održan je krajem svibnja na Sveučilištu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu, okupivši stručnjake iz sustava visokog obrazovanja i studentske predstavnike koji su raspravljali o inkluziji, različitosti, mentalnom zdravlju te podršci studentima u akademskom okružju.
Skup je otvorio prorektor Sveučilišta u Zagrebu Boris Brkljačić, istaknuvši važnost razvoja dostupnijeg i uključivijeg visokog obrazovanja te naglasivši kako inkluzija podrazumijeva uklanjanje fizičkih, ali i društvenih prepreka poput predrasuda, stereotipa i osjećaja nepripadanja.
Tijekom prvoga dana sudionici su kroz predavanja i radionice raspravljali o intersekcionalnosti u visokom obrazovanju, održivim modelima podrške studentima, ulozi supervizije u radu nastavnika te načinima pružanja podrške studentima s disleksijom. Poseban naglasak stavljen je na potrebu stvaranja sigurnog i podržavajućeg akademskog okruženja u kojem studenti mogu ravnopravno sudjelovati u svim aspektima studiranja.
Drugi dan skupa, održan na Filozofskom fakultetu, bio je posvećen mentalnom zdravlju studenata, ulozi nastavnika u pružanju podrške te izazovima s kojima se suočavaju studenti s invaliditetom i kroničnim bolestima.
Sudionici su istaknuli važnost sustavne edukacije nastavnika, razvoja komunikacijskih kompetencija i stvaranja akademske kulture oslobođene stigme i predrasuda. Studenti su kroz vlastita iskustva govorili o preprekama i podršci tijekom mobilnosti, dok su predstavnici institucija predstavili postojeće modele podrške studentima s invaliditetom.
Na skupu je zaključeno kako su inkluzija i različitost temelj kvalitetnog visokog obrazovanja te da razvoj uključivog akademskog okruženja zahtijeva trajno unapređivanje sustava podrške, međuinstitucionalnu suradnju i aktivno uključivanje studentske perspektive u oblikovanje politika i praksi. Naglašeno je i da podrška studentima treba biti institucionalno utemeljena, dostupna i usmjerena na potrebe svakog pojedinca, uz osiguravanje odgovarajućih resursa i kontinuirane stručne podrške zaposlenicima.
U završnom dijelu skupa dodijeljeno je priznanje za najbolji poster studentima Franu Matiji Krasniću i Leonu Benkoviću s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rad ‘SIADUS – System of Inclusive Assistance for Disabled University Students’.
Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010
Poslušaj članak
U riječkom Hotelu Hilton ekipa inkluzivnog filmskog serijala Tajni Agent 010 susrela se s hrvatskim reprezentativcima Lukom Modrićem i Mateom Kovačićem. Iako je ekipa Agenta nastupila oslabljena, bez centarfora Doriana Matića, snažnu sredinu terena držali su Tea Superina i Toni Lesica, špijuni iz filma.
Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010.
Dora je razmijenila autograme i s Mateom Kovačićem, koji je posebno pohvalio njezinu sportsku karijeru. Osim filmske, Dora već godinama gradi i boćarsku karijeru – baš kao i glavni Agent Dorian Matić – te iza sebe već ima dvadesetak osvojenih medalja. Mateo se iskreno razveselio toj informaciji, a Dora mu je poželjela da se i on vrati sa zlatom.
Vatreni su dobili uspomenu iz filmskog svijeta Tajnog Agenta 010, Agenti potpise, a svi zajedno i fotografije za uspomenu u veseloj atmosferi. Mi smo, pak, dobili još jednu lijepu priču o susretu sporta, filma i one tvrdoglavo dobre energije koja ih povezuje, iako dolaze iz potpuno različitih svjetova.
Za slabije upućene, Tajni Agent 010 duhoviti je akcijski filmski serijal u kojem sve glavne uloge tumače mladi s invaliditetom. Riječ je o niskobudžetnoj komediji koja je vrlo brzo osvojila regiju, iako nije u službenoj distribuciji, već se prikazuje po knjižnicama, festivalima i kulturnim centrima.
Tajni Agenti su duhoviti, karizmatični i doslovno neodoljivi, a svojim britkim humorom ruše sve barijere. Zato ne čudi da su im se u filmovima pridružili brojni poznati glumci poput Šajete, Krešimira Mišaka, Enisa Bešlagića, Gorana Navojca i drugih.
Nedavna prikazivanja održana su u Splitu, a ovih dana posjetili su i Buje u Istri. Sljedeće prikazivanje održat će se na Krku, u Krasu 12. lipnja, uz besplatan ulaz zahvaljujući podršci TZO Dobrinj.
Agenti 010 ovih dana snimaju i novu, šestu epizodu za koju najavljuju da će biti erotska(?) krimi-komedija. Oni koji su pogledali njihove dosadašnje radove tom se najavom nimalo ne čude.
Ekipa Tajnog Agenta 010 zahvaljuje svima koji su pomogli da do ovog susreta dođe.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om
Poslušaj članak
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.
Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.
Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.
– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.
Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.
ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.
Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.