Connect with us

Osobe s invaliditetom

U Rijeci održan stručni skup ‘Moj put u svijet rada’

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje konferencijsku dvoranu u kojoj se održava prezentacija ili predavanje. Na slici je veliki broj ljudi koji sjede za stolovima i pažljivo prate predavača. Predavač se nalazi na desnoj strani slike i stoji za govornicom. Iza njega je veliki ekran na kojem se prikazuje prezentacija s grafikonima i tekstovima. Prostorija je osvijetljena zidnim svjetlima, a na stolu ispred predavača vide se računala i boca vode. Atmosfera djeluje profesionalno i usmjerena na dijeljenje informacija.
Foto: Centar za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka

Cilj skupa bio je razmjena znanja, iskustava i konkretnih praksi koje doprinose boljoj integraciji osoba s invaliditetom u svijet rada

Poslušaj članak

U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, 9. travnja 2025., održan je stručni skup pod nazivom ‘Moj put u svijet rada – osobe s invaliditetom od škole do posla’, posvećen izazovima i mogućnostima u obrazovanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Skup je okupio stručnjake iz područja obrazovanja djece s teškoćama, profesionalne rehabilitacije, predstavnike institucija, roditelje, poslodavce, ali i same osobe s invaliditetom.

Cilj skupa bio je razmjena znanja, iskustava i konkretnih praksi koje doprinose boljoj integraciji osoba s invaliditetom u svijet rada. Organizator događanja bio je Centar za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka, uz podršku Grada Rijeke.

Skup je otvorila Karla Mušković, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke, istaknuvši važnost kontinuirane podrške radu Centra za profesionalnu rehabilitaciju. Naglasila je kako je Grad Rijeka bio jedan od osnivača Centra te, iako je osnivačka prava 2019. godine preuzela Republika Hrvatska, Grad i dalje aktivno prati i podupire njegov rad – u interesu osoba s invaliditetom i njihovih potencijalnih poslodavaca.

Ravnateljica Centra, Ivana Kosorčić, u uvodnom je govoru podsjetila na ustavno pravo svakoga na rad, naglasivši da osobe s invaliditetom često do tog prava dolaze znatno teže. Istaknula je zabrinjavajući podatak da je na području Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije samo 6,98 posto osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi evidentirano kao zaposlene. Uz arhitektonske i tehničke prepreke, i dalje su prisutne predrasude prema osobama s invaliditetom, osobito na tržištu rada. Kosorčić je naglasila kako upravo ovakvi skupovi mogu doprinijeti promjeni percepcije i sustavnoj inkluziji.

Višnja Rakin, rukovoditeljica službe za profesionalnu rehabilitaciju, naglasila je da je skup osmišljen kako bi povezao sve ključne dionike podrške osobama s invaliditetom – od obrazovnog sustava do poslodavaca. Suradnja i bolja međusobna povezanost, istaknula je, ključ su za stvaranje učinkovitijeg sustava integracije.

U sklopu programa održano je više prezentacija.

Olgica Jukić iz Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka održala je izlaganje ‘Školovanje djece s teškoćama – jučer, danas, sutra’, u kojem je pružila pregled izazova i razvoja obrazovanja djece s teškoćama.

Natalija Marković iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje predstavila je aktivnosti HZZ-a pod nazivom ‘Profesionalno usmjeravanje učenika s teškoćama’, naglašavajući važnost rane pripreme učenika za nastavak obrazovanja i uključivanje u tržište rada.

Mirna Barbarić iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom održala je prezentaciju ‘Snaga raznolikosti – zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom’, u kojoj je izdvojila podatak da čak 17 posto stanovništva Hrvatskoj čine osobe s invaliditetom, od kojih je 41,1 posto u radnoaktivnoj dobi. Zahvaljujući poticajnim mjerama i kvotama, broj zaposlenih ipak raste.

Zdravko Tovilović iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka govorio je o konkretnim rezultatima usluga centra kroz izlaganje ‘Stvaranje prilika za promjenu – usluge profesionalne rehabilitacije u osnaživanju i radnoj aktivaciji osoba s invaliditetom’. Iznio je podatak da se kroz virtualne radionice i obrazovne programe postiže zapošljivost od 70 posto do čak 100 posto, uz iznimno visoko zadovoljstvo korisnika i poslodavaca.

Skup je zaključen premijernim prikazivanjem kratkog filma ‘Moj put u svijet rada’, koji donosi tri inspirativne priče osoba s invaliditetom koje su uspješno savladale prepreke na putu do zaposlenja. Iako dolaze iz različitih sredina i imaju različite izazove, povezuje ih snaga volje i odbijanje da prihvate invaliditet kao prepreku.

Film je nastao u sklopu projekta ‘Film svima’, koji su proveli Filmaktiv, Kultura svima svugdje, Udruga gluhih i nagluhih PGŽ i Udruga slijepih PGŽ, s ciljem inkluzivnog prikaza iskustava osoba s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom

Forum „To (ni)je moj problem” otvorio razgovor o inkluziji

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji su četiri sudionika foruma koji sjede na pozornici i razgovaraju tijekom panel-rasprave. Jedna sudionica govori u mikrofon, dok ostali slušaju. Ispred njih nalazi se stol s vodom, a u prvom planu vidi se publika koja prati razgovor.
Foto: Sveučilište u Dubrovniku

Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu

Poslušaj članak

Na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku prošlog ponedjeljka održan je forum „To (ni)je moj problem”, u sklopu studentskog projekta Akademska inkluzija. Okupio je poznate osobe, predstavnike institucija i udruga te studente koji su podijelili svoja iskustva o životu, obrazovanju i karijeri uz različite poteškoće.

Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu.

Poseban dio foruma bio je posvećen ulozi institucija i udruga u stvaranju inkluzivnijeg društva. O preprekama u studiranju razgovarali su i studenti iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zadra, ističući važnost razumijevanja, podrške i jednakih mogućnosti.

Jelena Bupić, voditeljica Ureda za inkluzivnost i psihološku podršku Sveučilišta u Dubrovniku, naglasila je kako su osobna svjedočanstva važna za podizanje svijesti i pokazivanje da se s poteškoćama moguće nositi na različite načine.

Televizijski voditelj Aleksandar Stanković govorio je o svojoj borbi s depresijom te istaknuo važnost otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju. Sudionica Samanta Slana također je naglasila kako osobe s poteškoćama ne traže poseban tretman, već razumijevanje i empatiju.

Forum je središnji dio projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji sa studentima Odjela za konzervaciju i restauraciju. Cilj projekta je pružiti podršku studentima s invaliditetom i potaknuti otvoreniji razgovor o inkluziji.

U sklopu projekta održat će se i dvije javne tribine u Caffe Baru Promenada. Prva, 23. studenoga, bavit će se životom s invaliditetom u Dubrovniku, a druga, 7. prosinca, odgojem djece s poteškoćama u razvoju.

Voditelj projekta Bruno Dedo istaknuo je kako je važno otvoreno govoriti o poteškoćama jer se tako lakše razvija međusobno razumijevanje. Upravo je to i glavna poruka projekta – potaknuti empatiju, smanjiti predrasude i pokazati da inkluzija počinje razumijevanjem drugih.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

 Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje ženu s invaliditetom koja koristi invalidska kolica i radi na prijenosnom računalu za uredskim stolom. Odjevena je u poslovnu odjeću, nosi naočale i usredotočena je na posao. Prikazana je u svijetlom, modernom i urednom radnom prostoru. Fotografija prikazuje važnost uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada, njihove samostalnosti i jednakih mogućnosti za zapošljavanje.
Foto: Pexels

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini

Poslušaj članak

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.

Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.

Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.

Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.

Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.

Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.

Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.

Potpuno izvješće dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je muškarac odjeven u plavo odijelo i košulju, koji sjedi u uredskom prostoru za radnim stolom. U pozadini se nalaze računalo, uredski pribor, dokumenti i oglasna ploča s obavijestima. Fotografija prikazuje uredno i profesionalno radno okruženje.
Foto: Arhiva

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja

Poslušaj članak

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.

Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.

U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.

Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.

Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.

Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.

U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu