Connect with us

Medicina

U 90 posto slučajeva ambliopija se može izliječiti do 7. godine života

Objavljeno

/

Žena u svijetloj jakni stoji za govornicom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i drži izlaganje uz prijenos uživo. Na govornici piše 'Hrvatski zavod za javno zdravstvo'. Ispred nje je mikrofon i prijenosna kamera, a na zidu iza nje vise tehnička oprema i projekcijsko platno.
Foto: Ivana Vranješ

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 12. rujna obilježen je Nacionalni dan ambliopije predstavljanjem novih rezultata provedbe Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti kod djece

Rezultati su pokazali da je ove godine odaziv na preventivni pregled porastao na 56 posto. Najveći odaziv djece je u Brodsko-posavskoj, Koprivničko-križevačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

Nacionalna koordinatorica iz HZJZ-a Vesna Štefančić Martić istaknula je da se na preventivni pregled u 2025. godini namjerava pozvati ukupno 39.121 dijete, a 37.809 djece je rođeno u 2021. godini.

– Na kućne adrese pozive za preventivni pregled dobilo je do lipnja 19.633 djece, a do kraja 2025. potrebno je pozvati 19.488 djece. Prema analizi podataka iz Registra, u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja upisano je 10.902 pregleda, od toga 89 posto se odnosi na djecu u dobi od četiri godine. Veći je broj pregledane muške djece – rekla je Štefančić Martić.

Kod više od 80 posto pregledane djece nije uspostavljena sumnja na slabovidnost. Međutim, kod više od 17 posto djece ustanovljena je sumnja na slabovidnost. Ova djeca se dalje upućuju na dodatne preglede kod specijalista oftalmologa kako bi se utvrdilo ima li dijete slabovidnost ili ne.

– Izrazito smo ponosni da u ovom trenutku Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti ima odaziv 56 posto. To je vrlo značajan uspjeh, produkt je višegodišnjeg rada. Međutim, još uvijek vidimo prostor da se preostalih 44 posto djece odazove na preventivni pregled – rekla je Štefančić Martić.

Podsjetila je da se preventivni program provodi u 21 županiji. Uključeno je 106 timova iz 56 zdravstvenih ustanova na 66 lokacija diljem Hrvatske. Od 2019. godine pregledano je više od 130 tisuća djece.

– Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti jedan je od najuspješnijih preventivnih programa u Hrvatskoj. To je program koji ima odaziv na državnoj razini tijekom godina prosječno oko 50 posto – objasnila je Štefančić Martić.

Predsjednik Povjerenstva za provedbu Nacionalnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti Mladen Bušić istaknuo je da, uz specijaliste oftalmologe, u timovima vezanim uz preventivni program sudjeluju medicinske sestre i tehničari. Zahvalio je i HZJZ-u, koji šalje pozive za preventivni pregled na kućne adrese djece, te Ministarstvu zdravstva na podršci. Spomenuo je da je preventivni pregled sličan dječjoj igri.

– Važno je osvijestiti roditelje zašto je bitno da u dobi od četiri godine dovedu djecu na pregled. U toj dobi otkrije se 97 posto svih patologija oka, 90 posto ambliopije je izlječivo do sedme godine života, kada završava rast i razvoj centra za vid u kori velikog mozga. Dječji oftalmolozi u našim centrima dijagnosticiraju ambliopiju kod 8 posto djece u dobi od četiri godine, a kod 10 posto djece s najtežom ambliopijom značajno se pomogne – rekao je Bušić.

Spomenuo je i najveći svjetski projekt dječje oftalmologije ‘Ambliopija u četverogodišnje djece grada Zagreba’, koji provodi tim Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice Sveti Duh u 60 gradskih dječjih vrtića i 11 privatnih dječjih vrtića. Bušić je izrazio uvjerenje da će odaziv na Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti kod djece ubuduće biti veći od 56 posto. Veći odaziv na ovaj program očekuje i ministrica zdravstva Irena Hrstić.

– Sa sadašnjih 56 posto želimo doći na 90, pa i 100 posto. Pozivam roditelje da se odazovu na preglede jer time osiguravaju svojoj djeci dobar vid za cijeli život – rekla je ministrica Hrstić.

U cilju jednake dostupnosti programa djeci najavila je i mobilne timove za slabo dostupna područja.

Medicina

HZJZ održao panel-raspravu o unaprjeđenju spolnog zdravlja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sudionici panel-rasprave povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja, uz poruku 'Nema maženja bez paženja'.
Foto: Ivana Vranješ

U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja

Poslušaj članak

Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.

U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.

Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.

– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.

Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.

– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.

Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.

Ivana Vranješ

Nastavite čitati

Medicina

MENTALNO ZDRAVLJE Odrasli s invaliditetom najugroženiji

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba u invalidskim kolicima na gradskoj ulici ispred hotela, snimljena crno-bijelom fotografijom.
Foto: Pexels

Gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije

Poslušaj članak

Epidemija anksioznosti i sličnih poremećaja svijetom se širi brže od šumskog požara, a čini se da su pritom najviše ‘opožarene’ odrasle osobe s invaliditetom.

Tako se da zaključiti iz studije američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koja navodi da odrasli s invaliditetom prijavljuju znatno više mentalnih teškoća u usporedbi s onima koji invaliditet nemaju.

Preciznije, gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije.

Česti mentalni stres, navodi se u rečenoj studiji, povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ponašanjem, povećanim korištenjem zdravstvenih usluga, mentalnim poremećajima, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima. Odrasli s invaliditetom vrlo će vjerojatno živjeti na egzistencijalnom minimumu i sukladno tome otežan pristup sustavu zdravstvene skrbi.

U višegodišnjem istraživanju, odraslim sudionicima s invaliditetom postavljeno je ovo pitanje: Razmišljanje o vašem mentalnom zdravlju, koje uključuje stres, depresiju i probleme s emocijama, koliko dana tijekom posljednjih 30 dana vaše mentalno zdravlje nije bilo dobro?

Odgovori koje su autori studije dobili na ovo pitanje uistinu je šokantno i zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu akciju, ne samo zdravstvenih institucija, nego cijelog sustava.

Autori studije stoga nude i rješenje koje bi (možda) moglo pomoći u smanjenju mentalnih poteškoća među odraslim osobama s invaliditetom: povećanje socijalne kohezije, sudjelovanje zajednice, pristup mogućnostima promicanja zdravlja i pružanje usluga probira, skrbi i podrške za mentalno zdravlje.

Za one neupućene, Nacionalni centar CDC za urođene mane i razvojne teškoće trudi se osigurati da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti za opću dobrobit kao i osobe bez invaliditeta. Riječ je o organizaciji zavidnog međunarodnog ugleda.

Nastavite čitati

Medicina

SPINA BIFIDA Opaka dijagnoza za medicinu više nije bauk

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sjedi na drvenom molu uz more i promatra planine koje se uzdižu duž obale.
Foto: Pexels

Najnovije metode, uz sve ostalo, omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se značajno smanjuju neurološka oštećenja

Poslušaj članak

Šteta što u našem zdravstvenom sustavu ne postoji registar oboljelih, pa je teško odrediti koliko osoba u Hrvatskoj živi s dijagnozom rascjepa kralježnice, poznate i kao spina bifida.

Za one neupućene, pacijenti s tom dijagnozom često imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti, no osim medicinskih ove se osobe suočavaju i s brojnim izazovima na tržištu rada.  

Više je rizičnih faktora koji mogu uzrokovati rascjep kralježnice fetusa, uz ostalo genetska sklonost i manjak folne kiseline u trudnoći, a statistika kaže kako se s ovom dijagnozom rađa jedna beba na tisuću poroda.

No ova, do jučer opaka, dijagnoza za modernu medicinu više nije bauk.

Najveća novost u liječenju spine bifide je fetoskopska operacija – minimalno invazivna prenatalna kirurgija – te razvoj personaliziranih, multidisciplinarnih centara izvrsnosti koji značajno podižu kvalitetu života oboljelih. Tradicionalno liječenje obavljalo se isključivo unutar dva dana nakon rođenja djeteta. Danas najnovije metode omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se bitno smanjuju neurološka oštećenja.

Fetoskopska operacija u maternici izvodi se između 19. i 26. tjedna trudnoće pomoću minimalno invazivnih instrumenata. Ovim postupkom štiti se izložena kralježnična moždina od toksičnog utjecaja plodne vode, smanjuje potreba za kasnijim ugrađivanjem premosnica za hidrocefalus te se drastično povećavaju šanse da dijete prohoda.

Isto tako, inovativna neuro-urologija i gastroenterologija fokusirana je na rano očuvanje funkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Korištenjem naprednih metoda urodinamike i personaliziranih terapija sprječavaju se trajna oštećenja bubrega, što je ranije bila jedna od najtežih komplikacija.

Doda li se tome napredna fizikalna terapija i sportska integracija, neovisnost i mentalno zdravlje oboljelih neusporedivo se poboljšava u odnosu na vrijeme kada rečene medicinske metode još nisu bile u primjeni.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu