U novoj zgradi imamo knjižnicu na tri etaže, gdje možemo učiti. To me najviše veseli. Drago mi je i što imamo sve redakcije na jednom mjestu te će to svakako unaprijediti kvalitetu našeg rada kao studenata novinarstva, poručila je studentica prve godine novinarstva
Gotovo tri godine nakon potresa u petak je svečano otvorena obnovljena zgrada Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.U cjelovitu obnovu zgrade uloženo je nešto više od 12,3 milijuna eura, a sufinancirana je sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije i Mehanizma za oporavak i otpornost.
Važnom događaju za akademsku zajednicu nazočili su brojni studenti, profesori fakulteta te dekani i prodekani drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Okupljenima su se prigodnim govorom obratili rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i posebni savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik Europskog parlamenta Karlo Ressler, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Rekotor Lakušić rekao je da je u obnovi zgrade fakulteta Vlada prepoznala prijedlog struke. Naime, uz cjelovitu obnovu, vodilo se računa i o unaprjeđenju aktivnosti visokoškolskog obrazovanja.
„ Projektanti su ukazivali da je ovo zgrada koja mora doživjeti renesansu u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti te u pogledu prenamjene prostora kako bi sve aktivnosti vezane za zgradu bile logički posložene.To je i učinjeno.“, poručio je Lakušić.
Gradonačelnik Tomašević je istaknuo kako je ponosan što je završen projekt cjelovite obnove zgrade Fakulteta političkih znanosti. Smatra da će od toga veliku korist imati ne samo studenti i profesori fakulteta, nego i cjelokupno hrvatsko društvo.
„ Na ovom fakultetu se obrazuju ljudi koji moraju dati jedan od najvećih doprinosa hrvatskom društvu bilo kroz političke institucije, bilo kroz druge institucije uprave i u prvatnom sekroru, bilo kroz rad u medijima. Politički akteri, medijski akteri, novinari i novinarke su čuvari naše demokracije. U tom smislu vjerujem da će se na ovom fakultetu i dalje odgajati duh demokratske političke kulture.Kad gledamo svijet posljednjih dana i tjedana mislim da nam je demokratska politička kultura ptrebna više nego ikada“, rekao je gradonačelnik Tomašević. Poručio je da je stekao veliko znanje na Fakultetu polituičih znanosti i kad je otišao na Cambridge nikada se nije osjećao inferiorno u odnosu na studente iz cijelog svijeta.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bačić podsjetio je da će se za mjesec dana obilježiti peta obljetnica zagrebačkog potresa te se i svečano otvaranje zgrade FPZG-a događa u sklopu ove obljetnice. Zahvalio je svima koji su se nakon potresa odlučili na suvremeni koncept protupotresne obnove, prije svega konstrukcijske, a onda i cjelovite obnove zgrada javne namjene i onih obiteljskih.
„ Taj proces je skuplji i dugotrajniji, ali je za sve sudionike sigurniji i isplativiji. Nismo zadovoljni što to nije brže, ali i kad vidimo ovaj fakultet i druge zgrade koje obnavljamo cjelovitom obnovom možemo reći da je vrijedilo i da se isplatilo se duže čekati“ , rekao je ministar Bačić. Naglasio je kako želi da Fakultet političkih znanosti bude središnja institucija obrazovanja, istraživanja i kritičkog promišljanja .
„ Uvjeren sam da će profesori i studenti biti zadovoljni novouređenim prostorima koji su prikladni vremenu u kojem živimo“, poručio je ministar Bačić.
Ministar Fuchs rekao je da Fakultet političkih znanosti od svog osnutka je obrazovao niz ljudi koji su obnašali i obnašaju značajne funkcije u hrvatskom društvu.Čestitatao je rukovodstvu fakulteta na uspješnoj cjelovitoj obnovi zgrade.
„Ovo je jedan od fakuteta koji je među prvima ušao u postupak cjelovite obnove“, poručio je ministar Fuchs.
U ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića fakultetu je čestitao njegov izaslanik Karlo Ressler. Naglasio je da otvaranje nove moderne zgrade fakulteta dio je šireg, dugotrajnog, složenog procesa obnove koja je olakšana i sa preko milijardu eura europskih sredstava, iz europskog Fonda solidarnosti.
„ Mislim da je ovo danas više od zatvaranja gradillišta, građevinskih radova te vjerujem da predstavlja jedno novo poglavlje rada ove institucije. S studijem politologije i novinarstva, Fakultet političkih znanosti ima i imao je važnu društvenu ulogu u unošenju više razumijevanja u politiku, političke fenomene, političke ideje pa i u boljem shvaćanju dramatičnih promjena koje vidimo u geopolitičkom okruženju, ali i u načinu informiranja, načinu bavljenja politikom te shvaćanju globalnih, međunarodnih, ali europskih procesa“, istaknuo je Ressler.
Izaslanik predsjednika RH Velibor Mačkić rekao je da je Fakultet političkih znanosti oduvijek bio mjesto koje je okupljalo one koji su bili spremni čuti kritičku misao. Naglasio je da odgovornost svih u ovoj instituciji izuzetno važna, osobito u svijetu koji se sve više mijenja.
Dekan Fakulteta političkih znanosti Dario Nikić – Čakar istaknuo je da su svi s nestpljenjem čekali povratak u bivšu zgradu fakulteta, a obnovom zgrade ostvareno je ono o čemu su maštale generacije profesora i studenata.
„Dobili smo zgradu koja dolikuje jednoj suvremenoj obrazovnoj instituciji kakav je Fakultet političkih znanosti. San o novoj zgradi prenosio se s generacije na generaciju i posao je određeni institucionalni mit s kojim smo živjeli“, rekao je dekan Nikić – Čakar. Naglasio je da su obnovom zgrade postavljeni temelji koji će otvoriti nove mogućnosti za razvoj Fakulteta političkih znanosti.
U sklopu svečanosti prikazan je kratki film o obnovi FPZ-a koji su napravi studenti s televizije Student. Dodijeljene su i nagrade projektantima i inženjerima koji su sudjelovali u obnovi zgrade fakulteta.
Obnovom zgrade najzadovoljniji su sudenti čija će se kvaliteta obrazovanja značajno poboljšati.
Lana Horvat studentica treće godine preddiplomskog studija novinarstva je rekla da nova zgrada djeluje impresivno.
„ Iako je i stara zgrada imala svoj šarm, nema sumnje da ju je trebalo renovirati. Sada nova zgrada fakulteta doista daje dojam da se radi o visokoobrazovanoj ustanovi. Nova zgrada će značajno doprinijeti kvaliteti obrazovanja studenata. Studenti novinarstva imaju prostor za svoju redakciju što će unaprijediti i sadržaj na kojem radimo. Smatram da su prigodne i dvorane za praćenje nastave“, rekla je studentica Lana.
Studentica prve godina diplomskog studija novinarstva Brankica Ledinski rekla je da je oduševljena novom zgradom fakulteta. Podsjetila da su u staroj zgradi bile male predavaone.
„ U novoj zgradi imamo knjižnicu na tri etaže, gdje možemo učiti. To me najviše veseli. Drago mi je i što imamo sve redakcije na jednom mjestu te će to svakako unaprijediti kvalitetu našeg rada kao studenata novinarstva“, rekla je studentica Brankica.
Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili njihove radove zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor, kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe
Poslušaj članak
Igra točaka, crta, likova i boja. Tako je, u kratkoj noti, likovna pedagoginja Tanja Parlov opisala ljetnu izložbu slika učenika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, stvaranih kombiniranom tehnikom tijekom likovne terapije. Ova jedinstvena izložba otvorena je koncem lipnja u Hrvatskoj knjižnici za slijepe, a za zainteresiranu će javnost biti otvorena do 12. rujna.
Ove godine Hrvatska knjižnica za slijepe obilježava 60. obljetnicu postojanja – čime se svrstala u jednu od najpostojanijih i najuglednijih institucija naše kulture – a tim je povodom pripremila raskošan program u sklopu kojeg je i otvorena rečena izložba.
– Naša knjižnica već dugo godina surađuje s Centrom za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, i moram napomenuti kako se ta suradnja odvija na obostrano zadovoljstvo. Također nam je zadovoljstvo raditi s likovnom pedagoginjom Tanjom Parlov i korisnicima njezine likovne radionice unutar samog ‘Vinka Beka’. Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili dio njihovih radova zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor – kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe.
Ovakva je izložba, nastavlja ravnateljica Zlatar Radigović, sjajan alat za senzibilizaciju javnosti kada je riječ o pravima i položaju slijepih osoba, usto i dobar putokaz za stvaranje društva jednakih mogućnosti. Tek uzgred, za one neupućene, Hrvatska knjižnica za slijepe ne nudi svoje usluge samo osobama oštećena vida, nego i svima koji imaju teškoća s čitanjem, ponajprije ljudima s disleksijom i onima koji ne mogu držati knjige u rukama.
A evo što i samoj ljetnoj izložbi polaznika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’ kaže Tanja Parlov, pod čijim su mentorstvom likovna djela i stvarana.
– Apstraktno kao mogućnost izričaja osjeta i emocija tema je koja povezuje naše slike. Gradili smo ih papirnom kašom kroz točke, ravne i zakrivljene crte, stvarajući pritom zanimljive i dinamične likove. Nekad sami, nekad kroz komunikaciju s drugima. Izbor boja čini spektar duginih boja u različitim omjerima, tonovima i čistoći boje stvarajući dinamičnu i veselu atmosferu. Akromatske boje dodatno pojačavaju izražajnost kromatskih boja u nekim slikama. Radovi pulsiraju energijom, veseljem i slobodom – zaključuje likovna pedagoginja Tanja Parlov.
Kako bi se zaštitili od visokih temperatura, građani Zagreba mogu potražiti osvježenje na javnim zdencima i u klimatiziranim knjižnicama širom grada
Građanima su na raspolaganju 172 javna zdenca s pitkom vodom, raspoređena diljem grada, a njihov broj se kontinuirano povećava. Najbliži zdenac moguće je lako pronaći putem interaktivne karte dostupne na ovoj poveznici.
Uz zdence, građani rashlađenje mogu potražiti i u Knjižnicama grada Zagreba, čiji su prostori većinom klimatizirani i predstavljaju ugodno mjesto za boravak tijekom dana. Mreža knjižnica djeluje na 42 lokacije u svim gradskim četvrtima. Detaljnije informacije o programima dostupne su na službenoj mrežnoj stranici Knjižnica grada Zagreba.
Grad Zagreb poziva građane da tijekom toplinskog vala potraže rashlađenje u dostupnim prostorima te da prate preporuke o zaštiti zdravlja koje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Ukupna vrijednost ulaganja u 11 projekata iznosi gotovo 55 milijuna eura, od čega oko 31 milijun eura dolazi iz EU fondova, dok Grad Zagreb sudjeluje s blizu 24 milijuna eura
Na konferenciji za medije održanoj u Gradskoj upravi, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom predstavio je projekte koji će se realizirati uz potporu europskih fondova, a čiji će se ugovori o sufinanciranju naći na dnevnom redu sjednice Gradske skupštine 15. srpnja 2025. godine.
– Vjerujem da će svi projekti biti široko podržani u Gradskoj skupštini. Nastavit ćemo i dalje prijavljivati projekte na europske natječaje kako bismo povukli što više sredstava i realizirali investicije koje ne opterećuju gradski proračun – istaknuo je gradonačelnik Tomašević.
Najvredniji među projektima je izgradnja Osnovne škole Horvati, koja je u tijeku, te kojom se osigurava prelazak na jednosmjensku nastavu. Ukupna vrijednost projekta je 13,7 milijuna eura, od čega 6,4 milijuna eura dolazi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dok Grad financira preostalih 7,25 milijuna eura.
Na sjednici Gradske skupštine naći će se i ugovor o dogradnji Osnovne škole Šestine za prelazak na jednosmjensku nastavu. Vrijednost projekta je 5 milijuna eura, od čega će 1,3 milijuna biti financirano iz gradskog proračuna.
Ugovor o financiranju jednog od strateških projekata ove gradske uprave, obnove Kina Europa, također će se naći na sljedećoj sjednici Gradske skupštine. Vrijednost projekta je 11,6 milijuna eura, od čega je 6 milijuna eura osigurano iz Programa Konkurentnost i kohezija.
U sklopu NPOO programa energetske obnove, kreće obnova pet objekata društvene infrastrukture: Klinike za psihijatriju ‘Sveti Ivan’, Doma za starije osobe Ksaver, sportske dvorane u Trnskom, Sportske dvorane Trešnjevka te Zdravstvene stanice Njegoševa. Vrijednost ovih pet projekata ukupno iznosi oko 13,6 milijuna eura, od čega se gotovo 10 milijuna financira iz NPOO-a.
Na kraju, tri projekta energetske obnove školskih i predškolskih objekata – OŠ Matka Laginje, OŠ Luka i Dječji vrtić Leptir – ostvarena su kroz suradnju s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), s ukupnim ulaganjima od 10,8 milijuna eura. Za njih je osigurano 5,0 milijuna bespovratnih sredstava, dok Grad u projekte ulaže 5,8 milijuna eura.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.