U novoj zgradi imamo knjižnicu na tri etaže, gdje možemo učiti. To me najviše veseli. Drago mi je i što imamo sve redakcije na jednom mjestu te će to svakako unaprijediti kvalitetu našeg rada kao studenata novinarstva, poručila je studentica prve godine novinarstva
Gotovo tri godine nakon potresa u petak je svečano otvorena obnovljena zgrada Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.U cjelovitu obnovu zgrade uloženo je nešto više od 12,3 milijuna eura, a sufinancirana je sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije i Mehanizma za oporavak i otpornost.
Važnom događaju za akademsku zajednicu nazočili su brojni studenti, profesori fakulteta te dekani i prodekani drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Okupljenima su se prigodnim govorom obratili rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i posebni savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik Europskog parlamenta Karlo Ressler, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Rekotor Lakušić rekao je da je u obnovi zgrade fakulteta Vlada prepoznala prijedlog struke. Naime, uz cjelovitu obnovu, vodilo se računa i o unaprjeđenju aktivnosti visokoškolskog obrazovanja.
„ Projektanti su ukazivali da je ovo zgrada koja mora doživjeti renesansu u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti te u pogledu prenamjene prostora kako bi sve aktivnosti vezane za zgradu bile logički posložene.To je i učinjeno.“, poručio je Lakušić.
Gradonačelnik Tomašević je istaknuo kako je ponosan što je završen projekt cjelovite obnove zgrade Fakulteta političkih znanosti. Smatra da će od toga veliku korist imati ne samo studenti i profesori fakulteta, nego i cjelokupno hrvatsko društvo.
„ Na ovom fakultetu se obrazuju ljudi koji moraju dati jedan od najvećih doprinosa hrvatskom društvu bilo kroz političke institucije, bilo kroz druge institucije uprave i u prvatnom sekroru, bilo kroz rad u medijima. Politički akteri, medijski akteri, novinari i novinarke su čuvari naše demokracije. U tom smislu vjerujem da će se na ovom fakultetu i dalje odgajati duh demokratske političke kulture.Kad gledamo svijet posljednjih dana i tjedana mislim da nam je demokratska politička kultura ptrebna više nego ikada“, rekao je gradonačelnik Tomašević. Poručio je da je stekao veliko znanje na Fakultetu polituičih znanosti i kad je otišao na Cambridge nikada se nije osjećao inferiorno u odnosu na studente iz cijelog svijeta.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bačić podsjetio je da će se za mjesec dana obilježiti peta obljetnica zagrebačkog potresa te se i svečano otvaranje zgrade FPZG-a događa u sklopu ove obljetnice. Zahvalio je svima koji su se nakon potresa odlučili na suvremeni koncept protupotresne obnove, prije svega konstrukcijske, a onda i cjelovite obnove zgrada javne namjene i onih obiteljskih.
„ Taj proces je skuplji i dugotrajniji, ali je za sve sudionike sigurniji i isplativiji. Nismo zadovoljni što to nije brže, ali i kad vidimo ovaj fakultet i druge zgrade koje obnavljamo cjelovitom obnovom možemo reći da je vrijedilo i da se isplatilo se duže čekati“ , rekao je ministar Bačić. Naglasio je kako želi da Fakultet političkih znanosti bude središnja institucija obrazovanja, istraživanja i kritičkog promišljanja .
„ Uvjeren sam da će profesori i studenti biti zadovoljni novouređenim prostorima koji su prikladni vremenu u kojem živimo“, poručio je ministar Bačić.
Ministar Fuchs rekao je da Fakultet političkih znanosti od svog osnutka je obrazovao niz ljudi koji su obnašali i obnašaju značajne funkcije u hrvatskom društvu.Čestitatao je rukovodstvu fakulteta na uspješnoj cjelovitoj obnovi zgrade.
„Ovo je jedan od fakuteta koji je među prvima ušao u postupak cjelovite obnove“, poručio je ministar Fuchs.
U ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića fakultetu je čestitao njegov izaslanik Karlo Ressler. Naglasio je da otvaranje nove moderne zgrade fakulteta dio je šireg, dugotrajnog, složenog procesa obnove koja je olakšana i sa preko milijardu eura europskih sredstava, iz europskog Fonda solidarnosti.
„ Mislim da je ovo danas više od zatvaranja gradillišta, građevinskih radova te vjerujem da predstavlja jedno novo poglavlje rada ove institucije. S studijem politologije i novinarstva, Fakultet političkih znanosti ima i imao je važnu društvenu ulogu u unošenju više razumijevanja u politiku, političke fenomene, političke ideje pa i u boljem shvaćanju dramatičnih promjena koje vidimo u geopolitičkom okruženju, ali i u načinu informiranja, načinu bavljenja politikom te shvaćanju globalnih, međunarodnih, ali europskih procesa“, istaknuo je Ressler.
Izaslanik predsjednika RH Velibor Mačkić rekao je da je Fakultet političkih znanosti oduvijek bio mjesto koje je okupljalo one koji su bili spremni čuti kritičku misao. Naglasio je da odgovornost svih u ovoj instituciji izuzetno važna, osobito u svijetu koji se sve više mijenja.
Dekan Fakulteta političkih znanosti Dario Nikić – Čakar istaknuo je da su svi s nestpljenjem čekali povratak u bivšu zgradu fakulteta, a obnovom zgrade ostvareno je ono o čemu su maštale generacije profesora i studenata.
„Dobili smo zgradu koja dolikuje jednoj suvremenoj obrazovnoj instituciji kakav je Fakultet političkih znanosti. San o novoj zgradi prenosio se s generacije na generaciju i posao je određeni institucionalni mit s kojim smo živjeli“, rekao je dekan Nikić – Čakar. Naglasio je da su obnovom zgrade postavljeni temelji koji će otvoriti nove mogućnosti za razvoj Fakulteta političkih znanosti.
U sklopu svečanosti prikazan je kratki film o obnovi FPZ-a koji su napravi studenti s televizije Student. Dodijeljene su i nagrade projektantima i inženjerima koji su sudjelovali u obnovi zgrade fakulteta.
Obnovom zgrade najzadovoljniji su sudenti čija će se kvaliteta obrazovanja značajno poboljšati.
Lana Horvat studentica treće godine preddiplomskog studija novinarstva je rekla da nova zgrada djeluje impresivno.
„ Iako je i stara zgrada imala svoj šarm, nema sumnje da ju je trebalo renovirati. Sada nova zgrada fakulteta doista daje dojam da se radi o visokoobrazovanoj ustanovi. Nova zgrada će značajno doprinijeti kvaliteti obrazovanja studenata. Studenti novinarstva imaju prostor za svoju redakciju što će unaprijediti i sadržaj na kojem radimo. Smatram da su prigodne i dvorane za praćenje nastave“, rekla je studentica Lana.
Studentica prve godina diplomskog studija novinarstva Brankica Ledinski rekla je da je oduševljena novom zgradom fakulteta. Podsjetila da su u staroj zgradi bile male predavaone.
„ U novoj zgradi imamo knjižnicu na tri etaže, gdje možemo učiti. To me najviše veseli. Drago mi je i što imamo sve redakcije na jednom mjestu te će to svakako unaprijediti kvalitetu našeg rada kao studenata novinarstva“, rekla je studentica Brankica.
Festival je okupljen oko interesa za tijelo kao mjesto uvjetovanosti, imperativa i strahova – od zaustavljanja, od budućnosti, nepoznatog, ali i njihovog stalnog procesuiranja, transformacije i otvaranja novih mogućnosti
SomaHut je inicijativa pokrenuta 2020. pod okriljem umjetničke organizacije Multimedijalna koliba iz Zagreba. Usmjerena je na međusobno povezivanje te razvoj i širenje znanja proizašlih iz istraživanja fenomena tijela i pokreta kroz različite pristupe, discipline i polja ljudskog djelovanja: umjetnosti, znanosti, edukacije, skrbi…
Ovogodišnji SomaHut festival dvodnevno je događanje koje 9. i 10. svibnja u prostoru udruge KONTEJNER u Zagrebu, Odranska 1, okuplja međunarodne i lokalne umjetnike i somatske praktičare da kroz izvedbe, radionice, ‘zagrijavanje publike’ i razgovore s posjetiteljima podijele rezultate umjetničkih procesa, poticaje i pitanja koja vode njihovo istraživanje.
Festival je okupljen oko interesa za tijelo kao mjesto uvjetovanosti, imperativa i strahova – od zaustavljanja, od budućnosti, nepoznatog, ali i njihovog stalnog procesuiranja, transformacije i otvaranja novih mogućnosti. KONTEJNER će tako dva dana postati prostor susreta, druženja i razmjene somatskog iskustva, izvedbenih mogućnosti i znanja.
Subotnji program započet će radionicom Continuum prakse sa Sylvainom Méretom, plesnim umjetnikom, terapeutom kroz pokret i ples, edukatorom i somatskim praktičarom kojeg je zagrebačka publika imala već prilike susresti kroz festival Improspekcije. U popodnevnim satima održat će se radionica iskustvene anatomije za djecu između 6 i 10 godina starosti, na temu Čemu služe kosti? pod vodstvom Marine Brajdić i Zrinke Šimičić, dok večernji program donosi izvedbe Pomak u nepoznatu pauzuAnje Bornšek, plesne umjetnice i edukatorice somatskog pokreta, Volumen sjećanja Tine Valentan, plesne umjetnice i edukantice ekspresivne terapije na Tamalpa Institute te izvedbu Kako možemo gledati? plesne umjetnice Ane Kljujev, apsolventice prijediplomskog studija Suvremenog plesa na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
U nedjelju prijepodne nastavlja se radionica Continuum prakse, a popodnevni program započinje razgovorom na temu Somatska edukacija i somatsko u edukaciji
koji će okupiti članice SomaHut studijske grupe, nastavnice na Odsjeku plesa ADU, somatske praktičarke, edukatore i sve zainteresirane za procese otjelovljenog učenja i podučavanja.
Večernji program donosi izvedbu rada Kontamina Matea Babića te ritualni performans FLUID i T Sylvaina Méreta.
Mladi umjetnici Lovro Ivančić i Katarina Juričić kroz upcycling i prostorne intervencije otvaraju dijalog o održivosti, javnom prostoru i novim urbanim ekosustavima
U okviru programa Održiva umjetnost u javnom prostoru, od 18. do 24. travnja u parku Zrinjevac i na Trgu kralja Tomislava predstavljaju se dvije nove umjetničke produkcije umjetnika mlađe generacije Lovre Ivančića i Katarine Juričić. Oba rada smještaju se u zeleni okoliš te reagiraju na postojeće prostorne elemente gradskih parkova.
Oblo Lovre Ivančića ulazi u park Zrinjevac gdje njegove organske i biomorfne skulpture nastanjuju odabrana stabla. Oblici su inspirirani mikroskopskim organizmima čija se dimenzija sada transformira u vidljive i opipljive forme u direktnom suživotu sa stablima. Roze nakupine izrađene su od recikliranog deadstock rastezljivog materijala lycre koji omogućava meko prisustvo novonastalih jedinki. Rad spekulativno promišlja urbane ekosustave u kojima se redefiniraju suodnosi prirodnog i sintetskog okoliša te se otvara mogućnost privremene kohabitacije u zajedničkom staništu krošnje.
Na Trgu kralja TomislavaFontana izlazećeg sunca Katarine Juričić poziva na senzoričko čitanje fontane. Umjetnica istražuje višeslojne transformacije boja kroz dijalog mozaičke slike od recikliranog šljunka i svjetla u pokretu. Dinamični ambijent isprepliće mozaike na dnu fontane, svjetlosnu igru i medij vode. Intervencija proširuje vizualno čitanje tog objekta te oživljava arhitekturu fontane.
Umjetnički radovi Oblo i Fontana izlazećeg sunca ostvaruju se uz podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Ministarstva kulture i medije, u okviru programa za mlade umjetnike Održiva umjetnost u javnom prostoru. Kroz ovaj program, koji je usmjeren na nove umjetničke produkcije u javnom prostoru, umjetnici promišljaju materijale koje koriste, načine njihove obrade u korelaciji s okolišem te privremeno transformiraju javne prostore u mjesta novih značenja i iskustava, uključujući prolaznike u izravniji dijalog o održivosti. Program je dio UpArt platforme za razvoj i predstavljanje projekata održive umjetnosti u javnom prostoru.
Dubravko Majnarić bio je istaknuti glazbenik, urednik nezaboravnih emisija Hrvatskoga radija, zaslužan diskograf te dugogodišnji uspješan umjetnički ravnatelj Lisinskog
Svečanim potpisivanjem ugovora između Naime Balić, supruge Dubravka Majnarića, i ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Sunčice Ostoić o donaciji zbirke jazz građe Dubravka Majnarića, Gradskoj knjižnici Zagreb pripala je iznimno vrijedna glazbena građa.
Zbirka će biti unesena u fond Gradske knjižnice kao zasebna Zbirka jazz glazbe Dubravka Majnarića unutar budućeg Glazbenog odjela na lokaciji Paromlin.
Uz brojne okupljene, svečanom potpisivanju prisustvovali su zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet i pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić.
– Knjižnice grada Zagreba ovom su donacijom dobile kolekciju od 12.771 jedinice građe: više od 11.600 CD-ova, 1.100 ploča i bogate glazbene literature. Brojke govore same za sebe, ali još više od kvantitete govori njezina kvaliteta: nije to bilo kakva kolekcija. To je pažljivo sakupljana zbirka jednog dubinskog poznavatelja – rekao je zamjenik Korlaet i dodao kako Paromlin, koji ulazi u završnu fazu, ovom prvom donacijom postaje bogatiji za izuzetno vrijedan sloj glazbene povijesti te da bi se moglo reći kako je upravo ova zbirka Majnarićev opus magnum.
Pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić zahvalila je gospođi Balić što je odlučila ovu vrijednu donaciju, ne samo materijalno nego i kulturno značajnu, pokloniti Gradskim knjižnicama, ali i cijelom gradu Zagrebu i njegovim stanovnicima.
Naima Balić istaknula je kako je riječ o za nju izuzetno značajnom danu.
– Poklanjam nešto što je dubinski vezano uz moj život s mojim suprugom Dubravkom Majnarićem i uz njegovu bezgraničnu ljubav prema glazbi. On je cijeli život posvetio glazbi. Bio je strastveni kolekcionar – poručila je.
Ravnateljica Gradske knjižnice Zagreb Sunčica Ostoić naglasila je kako će ova zbirka, osim što će značajno obogatiti knjižnični fond, predstavljati i važan doprinos očuvanju glazbene i kulturne baštine.
Dubravko Majnarić bio je istaknuti glazbenik, urednik nezaboravnih emisija Hrvatskoga radija, zaslužan diskograf te dugogodišnji uspješan umjetnički ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i njezin počasni član.