Hrvatska svojim prirodnim ljepotama privlači turiste iz cijelog svijeta. Među posjetiteljima turističkih odredišta su i osobe s invaliditetom kojima turistički smještaj treba biti prilagođen
Poslušaj članak
S ciljem edukacije malih privatnih iznajmljivača o osiguranju pristupačnijeg smještaja za osobe s invaliditetom, Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI pokrenuo je projekt ‘Odmori OSI 2’.
U sklopu projekta SUMSI je u utorak održao konferenciju na temu prilagodbe turističkih kapaciteta primjenom malih preinaka s kojima se može učiniti puno za osobe s invaliditetom. Skupu su nazočili predstavnici osoba s invaliditetom i turistički djelatnici.
U pozdravnom govoru pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić rekao je da je pristupačan turizam onaj turizam koji je dostupan svima. Naglasio je da su turističke destinacije u svijetu odavno prepoznale značaj održivog turizma.
– Neke daleke destinacije poput Cipra, Kenije i Grčke nude pakete održivog turizma, a to već čine i Hrvatskoj konkurentske destinacije Italija i Grčka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2023. godine 1,3 milijarde ljudi ili 16 posto svjetske populacije čine osobe koje imaju značajan invaliditet. Među njima su i potencijalni turisti koji žele posjetiti Hrvatsku – rekao je Jurišić.
Upozorio je na činjenicu da Hrvatska ne čini dovoljno kako bi u potpunosti bila pristupačna destinacija. Iako je bolje nego prije dvadesetak godina, još uvijek nije idealan pristup plažama.
– Niti jedna hrvatska zračna luka nema kontinuirani prijevoz osoba u invalidskim kolicima od zračne luke do grada. Takav prijevoz postoji samo tijekom turističke sezone – rekao je Jurišić. Međutim, pohvalio je Ministarstvo turizma i organizacije civilnog društva zbog poticanja svijesti o pristupačnosti turističkih destinacija. Budućnost turizma prikazao je kroz Uefinu reklamu.
– Uefa je prepoznala potrebu različitosti pa se u reklamama mogu vidjeti osobe oba spola, osobe s invaliditetom – svi zajedno šalju poruku. Takav bi i turizam trebao biti – pristupačan, otvoren svima, prilagodljiv svima – poručio je Jurišić.
O projektu Odmori OSI 2 govorio je Denis Marion iz SUMSI-ja.
– Preko Udruge gradova poslali smo poziv gradovima. Gradovi su sa SUMSI-jem organizirali radionice za male privatne iznajmljivače. Ove godine imamo 13 prijavljenih gradova, odlazimo i na teren da vidimo objekte iznajmljivača. Radimo i radionice za turističke agencije. Malo je teško privući male privatne iznajmljivače, možda nisu niti razmišljali o apartmanima za osobe s invaliditetom, ali kad čuju informacije, feedback je pozitivan – rekao je Marion.
Naglasio je kako je nužna zajednička suradnja u ovom procesu, a turističke zajednice i turističke agencije imaju veliku ulogu. Poručio je da sve više turista u Europi i šire s invaliditetom žele doći u neku zemlju na pristupačan odmor.
Privatna iznajmljivačica Katarina Hribar iz Trogira odlučila se prije godinu dana na iznajmljivanje apartmana među kojima bi gosti bile i osobe s invaliditetom.
– Apartman je s dva WC-a, od kojih je jedan prilagođen osobama s invaliditetom. Ulaz s parkinga ima i rampu, još treba prilagoditi glavni ulaz s rampom – rekla je Hribar.
Vodila je računa i o visini kreveta. Naglasila je da se nada kako će njezin apartman biti primjeren za osobe s invaliditetom i da će ti turisti uživati.
O Pleternici kao turističkoj destinaciji i uključivanju osoba s invaliditetom u kreiranju turističke priče grada Pleternice govorila je direktorica Turističke zajednice Ivana Ketović-Marjanović iz Turističke zajednice Grada Pleternice. Naglasila je da su interpretacijski centri Muzej Bećarca i Terra Panonica prilagođeni osobama s invaliditetom. Kao i Muzej Bećarac, centar Terra Panonica ima lift, rampu te dvije poučne staze koje imaju interpretacijske oznake i na brajici.
Turistička zajednica Grada Pleternice ponosna je na suradnju s Udrugom Osmjeh. Riječ je o projektu Osmjehom u turizmu, čiji je cilj olakšati pristup tržištu rada osobama s invaliditetom razvojem održivog i pristupačnog turizma u Gradu Pleternici, a ciljne skupine su osobe s invaliditetom i djelatnici u turizmu.
– Održane su edukacije za korisnike udruge i djelatnike u turizmu. Osobe s invaliditetom su dio dana provele s djelatnicima. Korisnici udruge su vodili turističke grupe u Muzeju Bećarac i centru Terra Panonica. Kroz ovaj projekt je stvoren interes za rad u turizmu i povezali smo djelatnike i osobe s invaliditetom – ispričala je Ketović-Marjanović.
Stipo Margić iz udruge Liberato predstavio je LiberatoMap – interaktivnu mapu za osobe s invaliditetom. Mobilna aplikacija omogućava lakše i brže informacije o pristupačnosti objekata u gradu. LiberatoMap sadrži informacije o pristupačnim objektima u dva europska grada i 20 hrvatskih gradova.
Na kraju skupa nazočnima se obratila Dinka Perković koja je pohvalila projekt Odmori OSI 2.
– Ministarstvo turizma ulaže napore i dodatne mjere u podizanju svijesti o pristupačnom turizmu kao jednom segmentu održivog turizma – poručila je Perković.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Hvara. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Grad Hvar posljednjih godina sve više ulaže u razvoj pristupačne infrastrukture i sadržaja, čime postaje privlačnija destinacija za sve posjetitelje, uključujući osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.
U segmentu smještaja, nekoliko hotela već je opremljeno rampama i pristupačnim sadržajima. Među njima se ističu hotel Riva, hotel Adriana i hotel Amfora. Osim hotelskog smještaja, u privatnom vlasništvu dostupni su i apartmani koji su u potpunosti prilagođeni osobama s invaliditetom, uključujući pristupačne sobe i sanitarne prostore.
Iako još uvijek nisu svi sadržaji u potpunosti prilagođeni osobama u kolicima ili s drugim vrstama invaliditeta, vidljiv je kontinuiran napredak. U planu je i razvoj pristupa moru na više lokacija u gradu, što predstavlja važan korak prema inkluzivnijem turizmu.
Kulturni i javni prostori također prate ovaj pozitivan trend. Prostor Arsenala prilagođen je kretanju osoba s invaliditetom te je opremljen i invalidskim WC-om.
Posjetiteljima je u uredu Turističke zajednice dostupna taktilna mapa grada, koja olakšava snalaženje osobama oštećena vida. Nova zgrada Gradske knjižnice i čitaonice Hvar, koja je trenutno u izgradnji, bit će u potpunosti pristupačna.
Posebno se ističu javne površine i šetnice. Šetalište Tonija Petrića, smješteno na zapadnoj strani grada uz more, u cijelosti je prilagođeno osobama u kolicima i osobama s drugim vrstama invaliditeta. Također, Trg sv. Stjepana i gradska riva potpuno su pristupačni, što omogućuje lakše kretanje i uživanje u središtu grada.
Prometna infrastruktura također je prilagođena – gradski parking kojim upravlja Fontik d.o.o. ima osigurana i jasno označena parkirna mjesta za osobe s invaliditetom. U ugostiteljskom sektoru, većina restorana i kafića u užem centru grada, uključujući rivu, Trg sv. Stjepana i područje Fabrike, prilagođena je osobama s poteškoćama u kretanju, čime se dodatno podiže kvaliteta boravka.
Za kraj, valja istaknuti i ponudu personaliziranih vođenih tura i izleta koje se mogu u potpunosti prilagoditi individualnim potrebama i željama posjetitelja, što omogućuje svakome da doživi Hvar na način koji mu najviše odgovara.
Iako još uvijek postoji prostor za napredak, Hvar jasno pokazuje smjer razvoja – prema otvorenijoj, dostupnijoj i inkluzivnijoj turističkoj destinaciji.
U sklopu Festivala inkluzivnog turizma u Međimurskoj županiji održan je međunarodni okrugli stol ‘Camino B2B’, posvećen razvoju inkluzivnog turizma i većoj dostupnosti Camino hodočasničkih ruta svim korisnicima, bez obzira na njihove fizičke mogućnosti ili dob
Poslušaj članak
Događaj je okupio stručnjake iz područja turizma, sporta i zdravstva, predstavnike Camino zajednice te osobe s invaliditetom, s ciljem razmjene iskustava i pronalaska konkretnih rješenja za uključiviji turizam.
Poseban naglasak stavljen je na važnost razvoja inkluzivnog turizma kao jednog od ključnih smjerova održivog razvoja regije. Istaknuto je kako Međimurska županija kroz ovakve inicijative želi dodatno valorizirati svoje prirodne ljepote, kulturnu baštinu i društvene vrijednosti, stvarajući okruženje u kojem svatko može aktivno sudjelovati i doživjeti Camino ne samo kao turističku rutu, već i kao osobno i duhovno iskustvo.
Sudionici su se složili da je za istinsku inkluziju potrebno osigurati prilagođenu infrastrukturu, dostupnu opremu, educirano osoblje te kontinuirano raditi na podizanju svijesti u društvu. Također je naglašeno kako hodanje i boravak u prirodi imaju pozitivan učinak na fizičko i mentalno zdravlje, zbog čega Camino može biti snažan alat za poboljšanje kvalitete života i socijalno uključivanje osoba različitih sposobnosti.
Međimurska Camino ruta, duga oko 115 kilometara i podijeljena u deset dionica, povezuje brojna mjesta u regiji te nudi jedinstvenu kombinaciju prirodnih krajolika, kulturnih znamenitosti i duhovne tradicije. Upravo kroz razvoj inkluzivnog pristupa ova ruta postaje primjer kako turizam može biti dostupan svima, uz naglasak na zajedništvo, razumijevanje i jednakost.
Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Pule. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima
Poslušaj članak
Krenimo od Park Plaza Histria hotela koji nudi prilagođene sobe, dizala i pristupačne sanitarne čvorove.
Također, hotel Park Plaza Arena omogućuje pristup bez arhitektonskih barijera i raspolaže prilagođenim kupaonicama.
Arena Verudela Beach u sklopu resorta ima pristupačne smještajne jedinice, a hotel Monumenti osigurao je dvije sobe prilagođene osobama s invaliditetom.
U Brioni Sunny Campingu u Štinjanu postavljene su dodatne mobilne kućice potpuno prilagođene osobama sa smanjenom pokretljivošću, s rampama i pristupnim terasama, kao i WC za osobe s invaliditetom u sklopu zajedničkih sanitarnih blokova.
Veći hoteli u pravilu imaju rampe, dizala i prilagođene sanitarije, dok se kod privatnog smještaja pristupačnost razlikuje od objekta do objekta pa se gostima preporučuje prethodna provjera specifičnih potreba prilikom rezervacije.
Nekoliko pulskih plaža prilagođeno je osobama s invaliditetom. Plaža Hidrobaza raspolaže uređenim pristupnim stazama i prilagođenim sanitarnim čvorom, dok su na plažama Valkane i Mornar omogućeni lakši prilazi moru. Na pojedinim lokacijama postavljene su rampe za ulazak u more te osigurani dodatni sadržaji. Trenutno se obnavlja kupalište Stoja koje će iduće godine, 2027., u potpunosti biti prilagođeno osobama s invaliditetom.
Arena je djelomično pristupačna osobama s invaliditetom i korisnicima invalidskih kolica, pri čemu dio prostora, posebice centralni nivo i ulazak s južne strane, ima prilaznu rampu i manje prepreke. Malo rimsko kazalište pristupačno je osobama s invaliditetom i korisnicima invalidskih kolica.
Povijesni muzej Istre kategoriziran je kao pristupačan objekt u lokalnim vodičima pristupačnosti, što znači da su pristupne površine i ulaz prilagođeni osobama u kolicima ili s mobilitetnim poteškoćama.
Aquarium se nalazi unutar austrougarske tvrđave Fort Verudela, koja je povijesna, ali u prizemlju i glavnim dijelovima izložbe omogućuje pristup osobama s invaliditetom, uz mobilnu rampu na ulazu i u nižim dijelovima postava.
Galerija Sveta Srca pristupačna je osobama s invaliditetom jer prilazi uključuju rampe i ulaz koji omogućuje kretanje osobama u invalidskim kolicima. Ulaz u podzemne tunele Zerostrasse moguć je uzimajući u obzir ravne i dovoljno široke hodnike, budući da su tuneli široki i bez visokih stepenica, što često omogućuje kretanje osobama smanjene pokretljivosti.
Pula raspolaže nizom šetnica i zelenih površina koje su većinom prilagođene osobama smanjene pokretljivosti, uključujući Lungomare šetnicu, park-šumu Šijana i uređene gradske promenade uz more. Riječ je o uređenim, asfaltiranim ili popločanim stazama s blagim nagibima, pogodnima za kretanje osoba u kolicima, dok se sportsko-rekreacijski sadržaji postupno prilagođavaju, osobito u novouređenim zonama.
Grad Pula posljednjih godina sustavno radi na uklanjanju arhitektonskih barijera kroz snižene rubnjake na pješačkim prijelazima, označena parkirna mjesta za osobe s invaliditetom i uvođenje niskopodnih autobusa u javni prijevoz. Glavni prometni pravci i središte grada u velikoj su mjeri pristupačni. Brojni restorani, kafići i javne ustanove u novijim objektima imaju pristup bez prepreka ili osigurane rampe.
Turistička zajednica Grada Pule dodatno je unaprijedila pristupačnost svog ureda postavljanjem rampe za osobe s invaliditetom, čime je omogućen nesmetan ulazak osobama u invalidskim kolicima i osobama smanjene pokretljivosti.
Također je izrađen digitalni plan grada prilagođen slabovidnim osobama koji se nalazi u prostoru turističkog info centra s ciljem olakšavanja snalaženja i samostalnog kretanja destinacijom, kao i govorna mapa koju slabovidne osobe koriste putem mobilnih uređaja, a u suradnji s društvom turističkih vodiča organizirana je edukacija za vođenje slabovidnih osoba po gradu.
U suradnji s udrugama i sportskim organizacijama organiziraju se prilagođeni vođeni razgledi, inkluzivne sportske aktivnosti te kulturne radionice, a programi se po potrebi prilagođavaju individualnim zahtjevima uz prethodnu najavu. Razvoj inkluzivnog turizma prepoznat je kao dugoročan prioritet destinacije, uz kontinuirano unapređenje infrastrukture i turističke ponude.
Zadnja informacija koju smo dobili odnosi se na projekt u Puli koji provode komunalno poduzeće Pula Herculanea i Udruga slijepih Istarske županije, u sklopu kojeg se uvode natpisi na brailleovom pismu na spremnicima za otpad, uključujući podzemne spremnike, zvona za staklo i spremnike za tekstil.
Cilj je poboljšati pristupačnost sustava odvajanja otpada za slijepe i slabovidne osobe, a osim fizičkih oznaka informativni materijali prilagođeni su i u zvučni oblik. Projekt značajno olakšava svakodnevni život, povećava samostalnost i doprinosi osjećaju ravnopravnosti jer korisnici više ne moraju tražiti pomoć pri odlaganju otpada.