Smanjenjem unosa soli možete značajno poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti. Važno je osvijestiti vlastite prehrambene navike i donositi zdravije odluke koje će dugoročno koristiti vašem organizmu

Sol je jedan od najčešće korištenih začina u prehrani, no prekomjeran unos može imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje dnevni unos soli manji od 5 grama (oko jedne čajne žličice), no većina ljudi unosi znatno više, često nesvjesno kroz prerađenu hranu.

Sol zadržava vodu u tijelu, što povećava volumen krvi i dovodi do povišenog krvnog tlaka. Dugoročno, to može opteretiti srce i krvne žile te povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Visok unos soli povezan je s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara jer može uzrokovati oštećenje arterija i povećati opterećenje srca.

Bubrezi su ključni za regulaciju soli u tijelu, ali prekomjeran unos može ih preopteretiti, što povećava rizik od bubrežnih kamenaca i kronične bolesti bubrega.

Višak soli može uzrokovati zadržavanje vode u tijelu, što rezultira oteklinama (edemima) u rukama, nogama i licu.

Prekomjerni unos soli može potaknuti gubitak kalcija iz kostiju, povećavajući rizik od osteoporoze i prijeloma.

Da biste smanjili unos soli, izbjegavajte prerađenu hranu. Većina soli dolazi iz industrijski prerađenih proizvoda poput suhomesnatih proizvoda, konzervirane hrane, brze hrane i grickalica.

Kuhajte kod kuće jer tako imate potpunu kontrolu nad količinom soli u obrocima. Umjesto soli koristite biljne začine, limunov sok, češnjak ili druge prirodne alternative.

Čitajte deklaracije. Na etiketama proizvoda potražite natpis ‘s malo soli’ ili ‘bez dodane soli’ i obratite pažnju na količinu natrija.

Postupno smanjujte sol u prehrani. Ako ste navikli na slanu hranu, postupno smanjujte količinu soli kako bi se okusni pupoljci prilagodili.

Jedite više svježeg voća i povrća. Prirodno sadrže malo natrija i pomažu u održavanju ravnoteže elektrolita.

Pazite na skrivene izvore soli. Kruh, sirevi, umaci, gotove juhe i začinske mješavine često sadrže značajne količine soli.

Smanjenjem unosa soli možete značajno poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti. Važno je osvijestiti vlastite prehrambene navike i donositi zdravije odluke koje će dugoročno koristiti vašem organizmu.

Kako bi se poboljšala motorika djece, roditelji i odgajatelji trebali bi poticati igru na otvorenom, sportske aktivnosti, crtanje, bojanje te druge kreativne i motoričke igre koje jačaju mišiće i razvijaju koordinaciju pokreta

U današnje vrijeme sve se više primjećuje da djeca imaju slabije razvijenu motoriku u usporedbi s prethodnim generacijama. Stručnjaci upozoravaju da je jedan od glavnih razloga za to smanjenje tjelesne aktivnosti te sve veća prisutnost digitalnih uređaja u svakodnevnom životu djece.

Fina i gruba motorika razvijaju se kroz igru, kretanje i praktične aktivnosti poput crtanja, pisanja, slaganja kockica, penjanja i trčanja. No, sve više djece provodi vrijeme ispred ekrana umjesto u aktivnoj igri, što rezultira slabijim mišićnim tonusom, sporijim razvojem koordinacije i otežanom preciznošću pokreta.

Kada se gleda bilo koji motorički obrazac kretanja, od desetero djece, troje njih ne može napraviti zadani pokret, njih šestero taj pokret izvodi loše, a svega jedno dijete odrađuje to zadovoljavajuće. Rezultati su to istraživanja koje je nedavno predstavljeno na prvom međunarodnom znanstvenom skupu ‘Djetinjstvo 360°’ s temom ‘Biološke varijacije u djetinjstvu – kineziološka perspektiva’ održanom u Rijeci.

U posljednjih 60 godina općenito su djeca u motoričkim sposobnostima nazadovala 52 posto. To znači da su današnje generacije djece u odnosu na 1960. godinu za 50 posto manje snažne, manje brze, koordinirane, manje precizne.

Posljedice loše razvijene motorike mogu se odraziti na cjelokupni razvoj djeteta, uključujući poteškoće u školi, sporiji razvoj fine motorike potrebne za pisanje te smanjenu izdržljivost i spretnost u svakodnevnim aktivnostima.

Kako bi se poboljšala motorika djece, roditelji i odgajatelji trebali bi poticati igru na otvorenom, sportske aktivnosti, crtanje, bojanje te druge kreativne i motoričke igre koje jačaju mišiće i razvijaju koordinaciju pokreta.

Povratak tradicionalnim igrama, poput skakanja gumi-gumija, penjanja po spravama i vožnje bicikla, može znatno doprinijeti boljem razvoju motorike kod djece.

Prevencija problema s motoričkim razvojem ključna je za zdrav rast i razvoj djece, stoga je važno pronaći ravnotežu između tehnologije i aktivnog načina života.

Visok krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, može povećati rizik od ozbiljnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, zbog čega je važno prepoznati što ga može uzrokovati

Krvni tlak je jedan od ključnih pokazatelja zdravlja srca i krvnih žila. Iako se prirodno mijenja tijekom dana, postoje brojni čimbenici koji ga mogu privremeno ili trajno povisiti. Neki od njih su povezani s načinom života, dok drugi ovise o zdravstvenom stanju pojedinca.

Visok krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, može povećati rizik od ozbiljnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, zbog čega je važno prepoznati što ga može uzrokovati.

Prvi je na popisu stres i emocije. Ljuti ste, nervozni ili pod stresom? To može trenutno povisiti tlak. Dugotrajni stres također može pridonijeti hipertenziji.

Zatim slana hrana koja zadržava tekućinu u tijelu što povećava tlak. Kofein iz kave, energetskih pića ili jakog čaja također može nakratko podići tlak.

Nikotin sužava krvne žile, što uzrokuje nagli porast tlaka. Alkohol, osobito u velikim količinama, također može pridonijeti visokom tlaku.

Sjedeći način života može uzrokovati povećanje krvnog tlaka jer srce i krvne žile postaju manje učinkoviti.

Bubrežne bolesti, problemi sa štitnjačom i određeni lijekovi (npr. dekongestivi i kontracepcijske pilule) mogu povećati krvni tlak.

Nedostatak sna, apneja ili loša kvaliteta sna mogu dugoročno utjecati na krvni tlak.

Akutna bol (npr. jaka zubobolja, udarac ili ozljeda) može uzrokovati privremeni skok tlaka.

Jako hladno vrijeme može uzrokovati sužavanje krvnih žila, što povisuje tlak.

Neki ljudi osjećaju stres prilikom posjeta liječniku, što uzrokuje privremeni porast krvnog tlaka.

Iako su neki uzroci privremeni, dugoročno visoki krvni tlak može imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Stoga je važno prepoznati rizične čimbenike i poduzeti korake za njegovo kontroliranje, bilo promjenom životnih navika ili uz pomoć stručnog medicinskog savjeta. Prevencija i briga o zdravlju srca najbolji su put prema dugom i kvalitetnom životu.