Poveži se s nama

Asistivna tehnologija

SENZACIJA NA NETU Aplikacija za bolje razumijevanje invaliditeta

Objavljeno

/

Foto: Xplore DisAbility

Tu imate sve odgovore kako je to živjeti s invaliditetom. No, nažalost, nema te aplikacije koja će vam objasniti kako je to živjeti od invalidnine

Poslušaj ovaj članak

Za sve one koji ne znaju kako je to kretati se u invalidskim kolicima ili hodati uz pomoć bijelog štapa, ovih je dana pokrenuta aplikacija koja korisniku daje priliku da iskusi različite oblike invaliditeta, od oštećenja vida do problema s mobilnošću. Također, zainteresiranim korisnicima nudi tečaj znakovnog jezika.

Aplikaciju Xplore DisAbility (Istraži invaliditet) dizajnirala je i izradila startup tvrtka Ability Digital, sa sjedištem u Lancashireu, a idejna je začetnica umirovljena britanska parasportašica Claire Buckle.

Rođena s cerebralnom paralizom, Claire Buckle otkrila je kako su je razredni kolege maltretirali u školi, bila je žrtvom predrasuda i ableizma, ali je unatoč tome srčano branila boje Velike Britanije u bacanju diska i kugle na velikim paraolimpijskim natjecanjima.

– Nadam se da mogu razviti znanje i, što je još važnije, empatiju prema ljudima koji imaju neka tjelesna ili mentalna ograničenja. Svaka osoba s invaliditetom ima mjesto u društvu i ulogu koju mora ispuniti – rekla je Buckle.

Ideja za aplikaciju došla je od njezina nećaka, koji je bio silno znatiželjan o stvarnosti života s invaliditetom.

– Moj je nećak prikupljao informacije o svim različitim ljudima koji žive u njegovoj zajednici, uključujući i one s invaliditetom. U želji da sazna više, postavio mi je nemoguće pitanje: kako je zapravo biti osoba s invaliditetom. Shvatila sam da je to jako teško objasniti i da bi drugi mogli postaviti isto pitanje. Pomislila sam da mora postojati način da ljudi to i dožive. Vidjevši svog nećaka udubljenog u svijet video igara, dalo mi je ideju da se okrenem tehnologiji.

Aplikacija pokriva osam različitih vrsta oštećenja vida. Korisnik odabire oštećenje i drži uređaj podignut kako bi zatim kroz svoj telefonski zaslon mogao vidjeti razliku koju bi taj nedostatak učinio za njegov vid. Jedna je učenica pomoću aplikacije spoznala kako bi knjiga izgledala nekome s oštećenjem vida.

– Knjiga je izgledala veća nego što je zapravo bila i nisam mogla vidjeti nijednu riječ. Činilo mi se kao da nije stvarno, a sada suosjećam s ljudima koji su djelomično slijepi – rekla je učenica.

U aplikaciji postoji i odjeljak o mobilnosti koji korisnicima omogućuje istraživanje do deset elemenata svakodnevnog života osoba s tjelesnim oštećenjem. Jedna je skupina školaraca, primjerice, učila nositi pladanj i vezati vezice samo jednom rukom, dok su drugi imali zadatak kretati se školom u invalidskim kolicima. Za njih je to uistinu bilo korisno iskustvo.

– Ako vidim nekoga u invalidskim kolicima i zapeo je za nešto, odmah ću toj osobi ponuditi pomoć – rekao je jedan učenik kojemu je vožnja u invalidskim kolicima bila i edukativna i zabavna jer je shvatio koliko vještine, strpljenja i energije treba za upravljanje tim kolicima.

Aplikacija, dakle, nudi pouzdane odgovore kako je to živjeti s invaliditetom. No, nažalost, nema te aplikacije koja će vam objasniti kako je to živjeti od invalidnine.

Asistivna tehnologija

ŠOKANTNA STUDIJA ChatGPT diskriminira osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Ilustracija

Golem je ovo teret za sve ljude s različitim oblicima invaliditeta koji traže svoje mjesto na tržištu rada. Je li ovo istraživanje pokazalo da je umjetna inteligencija zapravo umjetno tupava?

Novo istraživanje Sveučilišta Washington pokazalo je kako je ChatGPT diskriminatorno raspoložen kada je riječ o  životopisima ljudi koji imaju invaliditet, dosljedno ih rangirajući niže od identičnih životopisa onih bezinvaliditeta.

Autori studije negativnu percepciju sustava ChatGPT o osobama s invaliditetom testirao je jednostavnom metodom. Kada bi god, naime, naveli pojam poput ‘disability’, umjetna bi inteligencija ove životopise dosljedno ocjenjivala nižim ocjenama. Na upit za pojašnjenje, odgovori ChatGPT-a u pravilu su odražavali iščašene stereotipe o osobama s invaliditetom. Pritom je ChatGPT najviše pristranosti demonstrirao prema životopisima u kojima se traže kvalitete za rukovoditeljske poslove.

Invaliditeti kao što su gluhoća, sljepoća, cerebralna paraliza, autizam i opći izraz ‘disability’ zabilježili su neznatno poboljšanje nakon što su istraživači prilagodili alat. U studiji je korišten javno dostupan životopis jednog od istraživača koji se protezao na desetak stranica. Napravili su šest modificiranih verzija ovog životopisa, od kojih svaka podrazumijeva različitu invalidnost, dodajući četiri vjerodajnice povezane s invaliditetom: stipendiju, nagradu, mjesto u odboru za raznolikost, jednakost i uključenost te članstvo u studentskoj organizaciji. ChatGPT bio je pristran prema svim životopisima koji impliciraju invaliditet.

Golem je ovo teret za sve ljude s različitim oblicima invaliditeta koji traže svoje mjesto na tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom uporno upozoravaju na pristranost poslodavaca prema svome članstvu, i do danas su se u tom smislu napravili neki pomaci, no skromni za istinsku jednakost pri zapošljavanju. A što tek očekivati u svijetu u kojemu umjetna inteligencija postaje ključni arbitar naših sposobnosti? Je li ovo istraživanje pokazalo da je umjetna inteligencija zapravo umjetno tupava?

Nastavi čitati

Asistivna tehnologija

INFLUENSERI S INVALIDITETOM Nova i moćna snaga na društvenim mrežama

Objavljeno

/

Foto: Urban Institute

GRID potiče poticajno okruženje zajednice u kojem se sudionici mogu povezati s kolegama influenserima i mentorima na društvenim mrežama, poručili su iz Googlea

Čak ni nepopravljivi optimisti nisu očekivali tako dobar odaziv na Googleovu inicijativu GRID, pokrenutu još koncem veljače, kojom ovaj tehnološki gigant namjerava osnažiti utjecaj osoba s invaliditetom na društvenim medijima.

U Googleu kažu da ova inicijativa označava golemi korak prema inkluzivnosti i osnaživanju Osi zajednice u cjelini, a tome u prilog govori i činjenica da je u samo par mjeseci otkako je GRID pokrenut gotovo udvostručen broj influensera s invaliditetom.

GRID je pionirski program iskustvenog učenja osmišljen posebno za ljude s invaliditetom koji imaju ambiciju stvoriti ili poboljšati osobni brend na društvenim medijima kroz kreativni razvoj i multidiciplinarnost sadržaja. Pritom je influenserima i onima koji to žele postati omogućen pristup radionicama i seminarima koje vode utjecajni ljudi s invaliditetom na društvenim mrežama i komunikacijski stručnjaci.

Ove sesije pokrivaju široku lepezu tema bitnih za rast osobnog brenda, u rasponu od sveobuhvatne obuke za samopromociju do izgradnje učinkovite strategije na društvenim medijima. Poseban izazov za stručnjake predstavlja obuka koja će sudionicima omogućiti da usavrše svoje vještine kreiranja sadržaja. A izazov za sudionike jest demonstracija vlastite kreativnosti i inovativnosti.

– GRID potiče poticajno okruženje zajednice u kojem se sudionici mogu povezati s kolegama influenserima i mentorima na društvenim mrežama. Ovaj osjećaj prijateljstva i suradnje dodatno će poboljšati iskustvo učenja i pružiti vrijedne prilike za umrežavanje – poručili su iz Googlea.

Nastavi čitati

Asistivna tehnologija

DRUŠTVO DISTROFIČARA ZAGREB: Održana online edukacija u okviru programa “Korisnik u FOKUSU”

Objavljeno

/

Fotografija: Facebook stranica Društvo distrofičara Zagreb

Članovi Društva distrofičara Zagreb održali su edukaciju na teme: “Doživotno i dosmrtno uzdržavanje”, “Asistivna tehnologija kod fine motorike”, te “Fizioterapeutski postupci i rehabilitacija nakon operativno liječenih neuromuskularnih skolioza”

U okviru trogodišnjeg programa “Korisnik u FOKUSU” koji se provodi u sklopu poziva “Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje od 2023. godine do 2026. godine”, a kojeg sufinancira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, održana je edukacija koju su proveli članovi Društva distrofičara Zagreb.

Program “Korisnik u FOKUSU” se provodi u partnerstvu s Centrom za pružanje usluga u zajednici Novi Jelkovec, Školom za medicinske sestre Vinogradska, Udrugom osoba s invaliditetom Karlovačke županije–UOSIKAŽU od 1. lipnja 2023. do 31. svibnja 2026.

Edukacija u sklopu ovoga projekta  održana je preko zoom platforme 17. siječnja 2024. godine.

Članovi Društva distrofičara Zagreb održali su edukaciju na teme: “Doživotno i dosmrtno uzdržavanje”, “Asistivna tehnologija kod fine motorike”, te “Fizioterapeutski postupci i rehabilitacija nakon operativno liječenih neuromuskularnih skolioza”.

Prva se okupljenima obratila predsjednica SOIH-a Marica Mirić koja je predstavila izlagače koji su vodili današnje edukacije.

Mirić je pozdravila novi ugovor o doživotnom uzdržavanju, kazavši kako je ovaj ugovor o doživotnom uzdržavanju puno konkretniji od onih prijašnjih.

Nakon uvodnih riječi Marice Mirić, riječ je dobila socijalna radnica Darija Geček koja je održala prezentaciju o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, te objasnila njihove najvažnije stavke.

Geček je istaknula kako ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda.

U ovom ugovoru obvezuje se davatelj uzdržavanja da će primatelja uzdržavanja uzdržavati do njegove smrti, dok s druge strane primatelj usluge izjavljuje da mu daje svu svoju imovinu ili dio svoje imovine, s tim da ova odluka stupa na snagu tek nakon smrti primatelja usluge.

Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju davatelj uzdržavanja se obvezuje da će primatelja uzdržavanja uzdržavati do njegove smrti, a s druge stane, primatelj uzdržavanja obvezuje se da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine.

Temeljna razlika između ova dva ugovora je trenutak prijenosa imovine. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju trenutak  u kojem se prenosi imovina sa primatelja na davatelja uzdržavanja je trenutak smrti primatelja uzdržavanja, dok kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju tenutak prijenosa imovine stupa na snagu odmah nakon sklapanja ugovora, – istaknula je Geček.

Nadalje, Darija je naglasila kako se ugovor o doživotnom uzdržavanju može raskinuti ako se  odnosi ugovornih strana toliko poremete da im zajednički život postane nepodnošljiv, ako davatelj i primatelj usluge žive zajedno. Također, svaka strana može zahtijevati da se ugovor raskine, ako druga strana ne ispunjava svoje obveze. Ugovor može bit i sporazumno raskinut.

Jako je važno da prije sklapanja ugovora obje ugovorne strane, a pogotovo primatelj uzdržavanja, prouče prava i obveze koje proizlaze iz ugovora.

Marica Mirić ističe kako je jako važno shvatiti razliku između ova dva ugovora, te da se doživotnim ugovorom osoba može zaštititi od loših namjera davatelja uzdržavanja.

Nakon prezentacije socijalne radnice Darije Geček, prezentaciju na temu asistivne tehnologije kod fine motorike održao je radni terapeut Društva distrofičara Zagreb, Valentino Škiljan.

Fine motoričke vještine se kontinuirano razvijaju kroz faze ljudskog razvoja. Spomenute vještine uključuju korištenje manjih mišića šake, najčešće prilikom pisanja, rezanja, slaganja kockica ili otvaranja gumba pri oblačenju, rekao je Škiljan.

Razvoj fine motorike počinje u samom djetinjstvu. Stoga bi, od ranog djetinjstva, trebalo obratiti pozornost na njen razvoj. Škiljan ističe kako do nedovoljnog razvoja motoričkih sposobnosti može doći zbog ozljeda, bolesti, moždanog udara, urođenih deformacija, cerebralne paralize ili poteškoća u razvoju.

Kako bi osobe sa smanjenim motoričkim sposobnostima lakše obavljale svakodnevne zadatke, nerijetko se koriste asistivnom tehnologijom.

Asistivna tehnologija može biti niskotehnološka ili visokotehnološka, a podrazumjeva bilo koji dio opreme, predmeta ili sustav proizvoda koji se može nabaviti komercijalnim putem ili je prilagođen od nekog predmeta koji se nalazi u kući. Njegova funkcija je da doprinosi poticanju i poboljšanju funkcionalnih sposobnosti, bilo da se radi o osobi s invaliditetom ili osobi starije životne dobi koja ima određenih poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, zaključio je Škiljan.

Posljednja tema online edukacije bila je “Fizioterapijski postupci i rehabilitacija nakon operativno liječenih neuromuskularnih skolioza”. O ovoj temi govorila je fizioterapeutkinja iz Društva distrofičara Zagreb Gabriela Čabraja koja je opisala vrste, simptome, dijagnosticiranje i načine liječenja ove bolesti.

Na kraju ove online edukacije Marica Mirić se zahvalila svim sudionicima.

Nastavi čitati

U trendu