Asistivna tehnologija
SENZACIJA NA NETU Aplikacija za bolje razumijevanje invaliditeta
Tu imate sve odgovore kako je to živjeti s invaliditetom. No, nažalost, nema te aplikacije koja će vam objasniti kako je to živjeti od invalidnine
Poslušaj ovaj članak
Za sve one koji ne znaju kako je to kretati se u invalidskim kolicima ili hodati uz pomoć bijelog štapa, ovih je dana pokrenuta aplikacija koja korisniku daje priliku da iskusi različite oblike invaliditeta, od oštećenja vida do problema s mobilnošću. Također, zainteresiranim korisnicima nudi tečaj znakovnog jezika.
Aplikaciju Xplore DisAbility (Istraži invaliditet) dizajnirala je i izradila startup tvrtka Ability Digital, sa sjedištem u Lancashireu, a idejna je začetnica umirovljena britanska parasportašica Claire Buckle.
Rođena s cerebralnom paralizom, Claire Buckle otkrila je kako su je razredni kolege maltretirali u školi, bila je žrtvom predrasuda i ableizma, ali je unatoč tome srčano branila boje Velike Britanije u bacanju diska i kugle na velikim paraolimpijskim natjecanjima.
– Nadam se da mogu razviti znanje i, što je još važnije, empatiju prema ljudima koji imaju neka tjelesna ili mentalna ograničenja. Svaka osoba s invaliditetom ima mjesto u društvu i ulogu koju mora ispuniti – rekla je Buckle.
Ideja za aplikaciju došla je od njezina nećaka, koji je bio silno znatiželjan o stvarnosti života s invaliditetom.
– Moj je nećak prikupljao informacije o svim različitim ljudima koji žive u njegovoj zajednici, uključujući i one s invaliditetom. U želji da sazna više, postavio mi je nemoguće pitanje: kako je zapravo biti osoba s invaliditetom. Shvatila sam da je to jako teško objasniti i da bi drugi mogli postaviti isto pitanje. Pomislila sam da mora postojati način da ljudi to i dožive. Vidjevši svog nećaka udubljenog u svijet video igara, dalo mi je ideju da se okrenem tehnologiji.
Aplikacija pokriva osam različitih vrsta oštećenja vida. Korisnik odabire oštećenje i drži uređaj podignut kako bi zatim kroz svoj telefonski zaslon mogao vidjeti razliku koju bi taj nedostatak učinio za njegov vid. Jedna je učenica pomoću aplikacije spoznala kako bi knjiga izgledala nekome s oštećenjem vida.
– Knjiga je izgledala veća nego što je zapravo bila i nisam mogla vidjeti nijednu riječ. Činilo mi se kao da nije stvarno, a sada suosjećam s ljudima koji su djelomično slijepi – rekla je učenica.
U aplikaciji postoji i odjeljak o mobilnosti koji korisnicima omogućuje istraživanje do deset elemenata svakodnevnog života osoba s tjelesnim oštećenjem. Jedna je skupina školaraca, primjerice, učila nositi pladanj i vezati vezice samo jednom rukom, dok su drugi imali zadatak kretati se školom u invalidskim kolicima. Za njih je to uistinu bilo korisno iskustvo.
– Ako vidim nekoga u invalidskim kolicima i zapeo je za nešto, odmah ću toj osobi ponuditi pomoć – rekao je jedan učenik kojemu je vožnja u invalidskim kolicima bila i edukativna i zabavna jer je shvatio koliko vještine, strpljenja i energije treba za upravljanje tim kolicima.
Aplikacija, dakle, nudi pouzdane odgovore kako je to živjeti s invaliditetom. No, nažalost, nema te aplikacije koja će vam objasniti kako je to živjeti od invalidnine.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
ATAAC konferencija, najveća europska stručna konferencija o asistivnoj tehnologiji (AT) i augmentativnoj i alternativnoj komunikaciji (AAK), ove godine dolazi u novom, snažnijem formatu.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom.
Asistivna tehnologija i augmentativna i alternativna komunikacija nisu samo pojmovi iz stručnih priručnika. Riječ je o alatima koji osobama s teškoćama u komunikaciji, motoričkim poteškoćama ili složenim potrebama omogućuju aktivno sudjelovanje u svakodnevnom životu, obrazovanju i zajednici.
ATAAC je prostor u kojem se susreću svi oni koji razvijaju, primjenjuju i istražuju takva rješenja — edukacijski rehabilitatori, logopedi, radni terapeuti, inženjeri, istraživači, roditelji i sami korisnici — kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili praksu.
Ovogodišnji program donosi bogat sadržaj sa simultanim prijevodom na hrvatski jezik. Sudionike očekuju predavanja vodećih međunarodnih stručnjaka, praktične radionice, demonstracije i isprobavanje asistivnih tehnoloških rješenja, kao i ATAAC igraonica — interaktivni prostor u kojem će se tehnologija moći isprobati kroz igru i simulirane situacije.
U sklopu konferencije bit će organiziran i izlagački prostor s proizvođačima iz cijelog svijeta te prezentacije postera s primjerima dobre prakse. Cjelokupan program bit će dostupan i putem online prijenosa sa simultanim prijevodom na hrvatski i engleski jezik.
ATAAC 2026 po prvi put uključuje i znanstvenu konferenciju u sklopu istog događaja. Ovogodišnji poziv privukao je 88 recenziranih radova s čak 258 autora iz 27 zemalja i s pet kontinenata, a Hrvatska prednjači po broju radova prema prvom autoru, s udjelom od 21,8 posto.
Prihvaćeni radovi bit će objavljeni u open access zborniku s DOI brojevima, dostupnom svima bez pretplate. Sudjelovanje na znanstvenom dijelu nije uvjetovano predajom rada, već je moguće sudjelovati i kao slušatelj.
Konferenciju organiziraju E-Glas, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Podršku konferenciji pružaju međunarodne organizacije ISAAC, AAATE, ATIA i DATEurope, dok će stručni program biti bodovan prema pravilima nadležnih komora, uključujući HKER, HLK i HKRTP.
Osnivač tvrtke E-Glas i jedan od organizatora konferencije Miroslav Vrankić ističe kako je ATAAC započeo kao skromni regionalni skup s idejom da stručnjake za potpomognutu komunikaciju i asistivnu tehnologiju okupi na jednom mjestu.
Danas je, kaže, riječ o međunarodnoj konferenciji s više od 1.100 sudionika, od kojih je 350 pratilo program online iz cijelog svijeta. Prosječna ocjena sudionika iznosi 4,77 od 5, dok čak 95 posto sudionika konferenciju preporučuje drugima.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u jednostavnom, ali važnom fokusu na edukaciju stručnjaka i korisnika potpomognute komunikacije. Organizatori nastoje dovesti najbolje svjetske stručnjake iz područja asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije kako bi svoja praktična znanja prenijeli svima zainteresiranima.
– ATAAC nije samo program s predavanjima – to je mreža logopeda, edukatora, terapeuta, istraživača i tvrtki koje dijele iste vrijednosti – ističe Vrankić. Dodaje kako se na konferenciji susreću stručnjaci različitih profila, korisnici asistivne tehnologije, istraživači i tvrtke, svi za istim stolom, što smatra pravom rijetkošću.
Posebnost konferencije vidi i u formatu koji se razvijao godinama. Uz predavanja, sudionicima su na raspolaganju interaktivne radionice, ATAAC Playground u kojem djeca i terapeuti mogu isprobati uređaje kroz različite aktivnosti, networking događanja te prijenos kompletnog programa za međunarodnu publiku.
Ipak, smatra da se sudionici najviše vraćaju zbog ozračja cijele konferencije, kvalitetne organizacije i osjećaja dobrodošlice. Posebno naglašava trud studentskih volontera, budućih logopeda, edukacijskih rehabilitatora i radnih terapeuta, koji sudjeluju u svakom detalju organizacije.
Ovogodišnja najveća novost upravo je znanstveni program koji se prvi put uvodi uz dosadašnji stručni dio konferencije. Vrankić taj korak opisuje kao veliko otvaranje prema akademskoj zajednici i istraživačima, uz zadržavanje praktičnog i primjenjivog znanja koje je, kako kaže, srce ATAAC-a.
– Sve ovo što radimo ima još više smisla kada se radi zajednički. Svaki stručnjak koji na ATAAC-u nauči nešto novo, svaka nova tehnologija koja dospije u ruke logopeda ili roditelja, to su stvarni životi koji se mijenjaju – poručuje Vrankić te poziva na konferenciju 21. i 22. listopada. 2026. godine. u Zagrebu.
Više informacija i prijave dostupni su na stranici www.ataac.eu.
Egzoskelet je izvorno razvijen za vojnu upotrebu u Kanadi, sve dok stručnjaci nisu uočili da bi bio idealan za mališane s cerebralnom paralizom
Poslušaj članak
Ova sjajna, neopisivno korisna tehnologija u skorijoj bi budućnosti trebala postati dostupna svima, pa i onim siromašnijim slojevima društva.
Govorimo o bioničkom egzoskeletu, a najavu da bi ova asistivna tehnologija uskoro mogla krenuti u masovniju proizvodnju, pa samim time biti i jeftinija, izrekao je Sam Walmsley iz londonske konzultantske tvrtke Orthotic Consultancy, koja provodi ispitivanje tržišta.
Kako Walmsley sam kaže, egzoskeleti će ‘biti dostupni masama’.
Bionički egzoskelet, koji proizvodi tvrtka Bionic Power, testirao je sedmogodišnji dječak s cerebralnom paralizom Asger iz Strouda u Gloucestershireu koji nije krio oduševljenje zbog mogućnosti kretanja bez tuđe pomoći. Prvi je put, kaže, do škole hodao sam i to mu je iskustvo bilo ‘ludo uzbudljivo’.
Dakako, ovog trenutka problem s ovim egzoskeletom, dizajniranim za mališane svih uzrasta, njegova je paprena cijena od 72 tisuće britanskih funti, što i ne čudi uzimajući u obzir troškove proizvodnje. No to bi se do kraja ovog desetljeća moglo promijeniti, a vjeruje se da bi bioničke egzoskelete zdravstveni sustavi nekih razvijenijih zemalja mogli staviti na listu osnovnih pomagala.
Podjsetimo, cerebralna paraliza pogađa otprilike jedno od 400 djece na svjetskoj razini, što uopće nije zanemariva brojka. Egzoskelet je izvorno razvijen za vojnu upotrebu u Kanadi, sve dok stručnjaci nisu uočili da bi bio idealan za mališane s cerebralnom paralizom, dakle razvojnim invaliditetom koji utječe na kretanje i koordinaciju.
Mama dječaka Asgera vjeruje da će ipak uspjeti prikupiti sredstva za kupnju egzoskeleta, no za tu misiju će im trebati humanitarna akcija.
– Invaliditet je skup – bila je kratka mama Holy.
Jer kućanstvima u kojima žive djeca s invaliditetom potrebno je barem tisuću eura više mjesečno negoli drugim kućanstvima kako bi postigli isti životni standard, prema podacima dobrotvorne organizacije Scope. Ista organizacija provela je istraživanje prema kojemu se ta razlika znatno povećava iz godine u godinu, a to je za obitelji frustrirajuće i iscrpljujuće.
Osnivačica dobrotvorne organizacije Action Cerebral Palsy, Amanda Richardson, rekla je da prepreke u pristupu pristupačnoj tehnologiji i stručnjacima mogu stvoriti tjeskobu za obitelji.
– Djeca s cerebralnom paralizom jedna su od skupina koje najdulje čekaju na upućivanje i intervencije – rekla je Richardson.
Posudionica pomagala namijenjena je prvenstveno starijim osobama koje prije konačne odluke o kupnji žele provjeriti korisnost i učinkovitost pojedinog pomagala u svakodnevnom životu i u vlastitom okruženju
Poslušaj članak
Hrvatski savez slijepih otvorio je prvu posudionicu tiflotehničkih i asistivnih pomagala, s ciljem pružanja dodatne podrške osobama s oštećenjem vida, osobito starijima koji se prvi put susreću s asistivnom tehnologijom.
Iskustvo u praksi pokazuje da ne odgovaraju sva pomagala svim korisnicima jednako, pa mogućnost isprobavanja prije kupnje ima veliku važnost. Na taj se način smanjuje rizik od nepotrebnih financijskih izdataka te se osigurava da odabrano pomagalo uistinu odgovara individualnim potrebama i navikama korisnika.
Posudionica je uspostavljena uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kroz program ‘Podrži i osnaži, na sretniju starost se odvaži’. Namijenjena je prvenstveno starijim osobama koje prije konačne odluke o kupnji žele provjeriti korisnost i učinkovitost pojedinog pomagala u svakodnevnom životu i u vlastitom okruženju.
Korisnicima su na raspolaganju različita pomagala, među kojima su mobitel BlindShell Classic 3, dugi bijeli štap Revolution, govorni reproduktor I-Speak 2, osobna i kuhinjska govorna vaga na hrvatskom jeziku, elektroničko povećalo Looky Round 2.1, privjesak sat na hrvatskom jeziku te Ikonn set asistivnih pomagala. Pomagala se u pravilu mogu posuditi na razdoblje od 15 dana, a iznimno, u opravdanim slučajevima, najdulje do 30 dana.
Posudba se ostvaruje uz prethodni dogovor i ispunjavanje obrasca koji se potpisuje prilikom preuzimanja pomagala. U obrascu se evidentiraju podaci o korisniku, vrsti pomagala i trajanju posudbe, dok se pri povratu bilježi datum vraćanja i stanje opreme.
Pravila posudionice dostupna su na mrežnoj stranici Hrvatskog saveza slijepih te jasno definiraju prava i obveze korisnika, trajanje posudbe i postupak povrata, kako bi se osiguralo transparentno i sigurno korištenje pomagala.
Nikolina Kušterbajn iz Hrvatskog saveza slijepih dodatno ističe kako u radu s osobama s oštećenjem vida često uočavaju koliko je važno da pomagalo bude prilagođeno individualnim potrebama i navikama korisnika. Posudionica, naglašava, omogućuje da korisnici prije kupnje isprobaju pomagala i tehnologije u poznatom okruženju, kroz aktivnosti koje svakodnevno obavljaju. Uz samu posudbu osigurana je i stručna podrška u odabiru i korištenju pomagala, što korisnicima pruža dodatnu sigurnost i potiče veću samostalnost.
U Savezu vjeruju da će ova inicijativa pomoći korisnicima da lakše odaberu pomagala koja im najbolje odgovaraju te da aktivnije sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima i društvu.
Svi zainteresirani mogu se javiti na e-mail adresu: nikolina.kusterbajn@savez-slijepih.hr ili telefon: 01/4211-231.
Vise o posudionici i pomagalima doznajte ovdje.
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba