Ljudi s invaliditetom listom svjedoče kako su im ‘eye tracking’ softveri ne samo poboljšali korisničko iskustvo, nego i podigli kvalitetu života općenito
Na veliko zadovoljstvo osoba s invaliditetom diljem svijeta, razvoj asistivne tehnologije danas svakom čovjeku – bez obzira na fizičke ili intelektualne izazove – omogućuje neusporedivo lakše snalaženje u digitalnom svijetu.
U tom su se pravcu vjerojatno najviše razvijali tzv. eye tracking programi, dakle softveri koji korisnicima omogućuju upravljanje računalima pogledom. Time se postiže prirodnija i intuitivnija interakcija s uređajima, što uglavnom rezultira povećanim angažmanom i zadovoljstvom korisnika.
Ljudi s invaliditetom listom svjedoče kako su im eye tracking softveri ne samo poboljšali korisničko iskustvo, nego i podigli kvalitetu života općenito. Uz sve ostalo, praćenje pogleda je i moćan alat za pristupačnost koji osobama s invaliditetom ‘otvara’ uređaje i sučelja koja im inače ne bi bila dostupna.
Jednu od tih eye tracking aplikacija nedavno je razvio i jedan 24-godišnji mladić iz Delnica sa zagrebačkom adresom. Riječ je Jakovu Jakovcu, studentu na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, koji je osmislio open source aplikaciju Iris Insighter, dakle aplikaciju besplatnu i dostupnu svima.
– Praćenje pogleda na ekranima može imati beskonačno mnogo primjena, i dobrih, i loših – rekao je Jakov Jakovac za Jutarnji list.
– Meni su zanimljive primjene ovog sustava na takozvane komunikacijske ploče, koje služe osobama s različitim teškoćama ili invaliditetom da komuniciraju. Nekim bi ljudima to mogao biti i jedini komunikacijski kanal s okolinom.
Njegova aplikacija, piše Jutarnji.hr, prepoznaje zjenicu oka pomoću kamere na računalu. Pomicanjem oka i klikom miša na fokusirane točke ekrana, što se naziva kalibriranje, aplikacija ‘uči‘ prepoznati pogled korisnika. Nakon kalibracije, u aplikaciji se možete i zaigrati; cilj je iz skupine plavih točkica odvojiti onu narančaste boje – samo svojim pogledom.
No to za Jakova nije svršetak posla. Već je sada naime počeo raditi na razvoju aplikacije tako da funkcionira i na mobilnom uređaju.
Osobe s invaliditetom s razlogom se mogu nadati još bržem razvoju asistivne tehnologije koja će im omogućiti nesmetano surfanje po bespućima interneta. Iz zajednice tehnoloških znanstvenika dolaze dobre vijesti o ubrzanom razvoju softvera za čitanje zaslona koji tekst i interaktivne elemente pretvara u govor, omogućujući osobama s oštećenjem vida da se navigiraju internetskim stranicama.
Usporedo se razvija i Brailleov zaslon koji u brajicu prevodi digitalni tekst i druge web elemente, kao što su grafikoni, omogućujući slijepim ili gluhoslijepim ljudima da interpretiraju web sadržaj dodirom. Ne treba zaboraviti ni tzv. imerzivne čitatelje, vrstu asistivnog softvera koji može prilagoditi fontove, veličinu teksta, boju, razmak i područje fokusa.
Digitalna tehnologija, čini se, prema osobama s invaliditetom sve više pokazuje nešto karakteristično isključivo za homo sapiensa. Empatiju, naime.