Baterijski vlak ima 113 sjedećih mjesta te je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom. Opremljen je rampama za ulazak i izlazak, prostorom za bicikle, suvremenim audio-vizualnim sustavom informiranja putnika, videonadzorom i besplatnim pristupom internetu
Ovog ponedjeljka, 15. prosinca 2025. godine, na Željezničkom kolodvoru Split u redovni promet uveden je novi baterijski vlak na relaciji Split – Kaštel Stari – Split. Time je ostvaren važan iskorak u razvoju održivog, suvremenog i ekološki prihvatljivog željezničkog prijevoza na području Splitsko-dalmatinske županije.
Svečanom puštanju vlaka u promet nazočili su državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić te predsjednik Uprave KONČAR – Električnih vozila Josip Ninić sa suradnicima.
Riječ je o prvom baterijskom vlaku u Hrvatskoj, ali i prvom takve vrste u Europi, proizvedenom u sklopu projekta ‘Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu’, koji se financira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ukupna vrijednost projekta iznosi 17,1 milijun eura, a obuhvaća proizvodnju baterijskog i elektrobaterijskog vlaka te izgradnju šest punionica u kolodvorima Bjelovar, Virovitica, Osijek, Varaždin, Pula i Split Predgrađe.
Novi baterijski vlak ima 113 sjedećih mjesta te je u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom. Opremljen je rampama za ulazak i izlazak, prostorom za bicikle, suvremenim audio-vizualnim sustavom informiranja putnika, videonadzorom i besplatnim pristupom internetu. Pogonjen je baterijama koje se pune na posebno izgrađenim punionicama, a tiha i ekološki prihvatljiva vožnja dodatno pridonosi udobnosti i kvaliteti putovanja.
Uvođenjem baterijskog vlaka HŽ Putnički prijevoz uvodi i 14 novih prigradskih linija na relaciji Split – Kaštel Stari – Split, pa je građanima na raspolaganju ukupno 32 prigradska vlaka, odnosno 45 polazaka dnevno, uključujući linije prema Perkoviću. Ujedno su u promet puštene i dvije nove željezničke postaje, u Solinu i Svetom Kaju, čime se dodatno unapređuje dostupnost javnog prijevoza.
Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban istaknuo je kako ovaj projekt donosi višestruke koristi za građane. Naglasio je da je riječ o iznimno udobnom, ugodnom i bešumnom vlaku, da se od danas uvodi 14 dodatnih polazaka na relaciji Split – Kaštel Stari te da su otvorene dvije nove željezničke postaje. Sve to, kako je rekao, ima za cilj rasterećenje cestovnog prometa i poticanje građana na korištenje javnog prijevoza.
Podsjetio je i kako je željeznički prijevoz besplatan za umirovljenike i studente, istaknuvši da je Splitsko-dalmatinska županija prva u Hrvatskoj uvela besplatan prijevoz za studente, što je kasnije prihvaćeno i na nacionalnoj razini.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić naglasio je da je Splitsko-dalmatinska županija u fokusu razvoja željezničkog sustava te da ovaj projekt značajno podiže kvalitetu prijevozne usluge na području najveće aglomeracije Kaštel Stari – Split.
Izrazio je očekivanje da će godina završiti s oko pola milijuna putnika, što predstavlja rast od 6 do 7 posto u odnosu na prošlu godinu, te dodao kako je besplatan prijevoz osiguran i za osobe s invaliditetom koje posjeduju odgovarajuću iskaznicu.
Državni tajnik Žarko Tušek poručio je kako uvođenje baterijskog vlaka u Split šalje jasnu poruku ravnomjernog razvoja Hrvatske. Istaknuo je da je vlak razvijen uz potporu Ministarstva i Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Končarom te da predstavlja simbol modernizacije željezničkog sustava.
Podsjetio je da je u posljednjih osam godina nabavljeno 70 novih vlakova, dok je dodatnih 19 trenutačno u proizvodnji, ukupne vrijednosti 175 milijuna eura. Nakon velikih ulaganja u cestovnu infrastrukturu, naglasio je, snažan fokus stavljen je na željeznicu, uz značajnu potporu Europske unije.
Uvođenje prvog baterijskog vlaka u redovni promet označava novi korak prema zelenijem, učinkovitijem i dostupnijem javnom prijevozu te potvrđuje stratešku važnost Splita i Dalmacije u razvoju hrvatske željezničke infrastrukture.