Osobe s invaliditetom
Predstavljen pilot projekt ‘Odmor od skrbi’ za roditelje njegovatelje i njegovatelje
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je u srijedu novu socijalnu uslugu, pilot program ‘Odmor od skrbi’ namijenjen roditeljima njegovateljima ili njegovateljima, a za što je dodijeljeno i 35 ugovora pružateljima ove usluge
Poslušaj članak
– Nakon svega što je Vlada učinila za osobe s invaliditetom kroz Zakon o osobnoj asistenciji, Zakon o inkluzivnom dodatku i učestale izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, od danas smo krenuli u jedno novo razdoblje, pilotiranje nove socijalne usluge ‘Odmor od skrbi’ s ciljem pružanja podrške i omogućavanja predaha od skrbi onima koji pružaju njegu osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju – poručio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodijelio je i 35 ugovora prijaviteljima na javni poziv za pružanje ove nove usluge kao dio pilot projekta – ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnog društva i vjerskim zajednicama. Program će trajati 18 mjeseci obuhvatit će, rekao je Piletić, 820 roditelja njegovatelja i njegovatelja. Za tih 35 projekata osigurano je 4,9 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda ESF+.
– Kroz europska sredstva omogućili smo ovu novu uslugu da pomognemo roditeljima njegovateljima i njegovateljima u njihovim svakodnevnom poslu, pozivu, i omogućimo im predah, a isto tako i kvalitetniju socijalnu uslugu osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama – dodao je Piletić.
Piletić: Cilj je da ovo postane sastavna socijalna usluga temeljem Zakona o socijalnoj skrbi
Naglasio je kako je ultimativni cilj da ovo postane sastavna socijalna usluga temeljem Zakona o socijalnoj skrbi i ‘da nastavimo bez rezerve podržavati osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju’.
– Upravo zbog toga samo pokrenuli investicijski ciklus vrijedan 400 milijuna eura i ulažemo u infrastrukturu, domove, vaninstitucijske usluge, organizirano stanovanje i na taj način želimo stvoriti snažnu mrežu u kojoj će nam pomoći ovih 35 prijavitelja kako bi sva vrsta socijalnih usluga bila dostupna diljem Hrvatske – rekao je ministar.
Najviše se na javni poziv javilo udruga, njih čak 26, a najviše je prijavitelja iz Grada Zagreba, potom Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije. Iz šest županija nije stigla niti jedna prijava.
Program ima za cilj ima pomoći obiteljima u ostvarenju bolje kvalitete života i preveniranju obiteljskog stresa, da roditelji njegovatelji i njegovatelji odmore i dobiju vrijeme koje onda mogu posvetiti sebi ili drugim članovima obitelji, dok istovremeno osoba o kojoj skrbe može sudjelovati u novim aktivnostima izvan kuga obitelji i poboljšati socijalnu uključenost na način da je roditelj njegovatelj ili njegovatelj siguran da je adekvatno zbrinut.
– Roditelji njegovatelji i svi oni njegovatelji koji skrbe o osobi s invaliditetom ili djetetu s teškoćama – odmorite, zaslužili ste. Pokušat ćemo im dati predah od skrbi na način da ćemo formirati mobilni tim za pružanje usluge, koji čine socijalni radnik, rehabilitator, psiholog i njegovatelj, terenskim izvidima ćemo izraditi individualni plan pružanja usluge u suradnji s mobilnim timom, roditeljem njegovateljem i njegovateljem, članovima obitelji, a trajanje usluge će se odrediti sukladno individualnim potrebama, od nekoliko sati do nekoliko tjedana – kazala je ravnateljica Centra za rehabilitaciju ‘Stančić’ Sanjica Grbavac, Centra koji se prijavio za pružanje ove usluge, a čemu im je partner Gradsko društvo Crvenog križa iz Vrbovca.
Varijante pružanja usluge odmora od skrbi koji će, primjerice, oni pružati bit će u vidu usluge mobilnog tima u kući, kratkotrajne dnevne skrbi izvan kući, kratkotrajnog smještaja u okviru podružnica organiziranog stanovanja, individualnog i grupnog savjetovanja i psihosocijalne podrške, kao i organiziranih radionica za roditelje njegovatelje, ali i organiziranih izleta.
Mnogobrojne koristi nove usluge za roditelje njegovatelje i njegovatelje, ali i osobe o kojima skrbe
Kako je navela predsjednica Udruge ‘Poseban prijatelj’ iz Dubrovnika, Dženita Lazarević, i sama majka sa statusom roditelja njegovatelja, koristi ovog programa su smanjenje stresa i očuvanje mentalnog zdravlja, prevencija depresije, poboljšanje fizičkog zdravlja, povećanje kvalitete skrbi, izgradnja boljih obiteljskih odnosa, rad na osobnom razvoju i socijalizaciji, samostalnost osoba o kojima se skrbi, pomoć u kriznim situacijama…
– Jako dobro znam na koji način roditelji njegovatelji moraju činiti sve kako bi pomogli svom djetetu, a radi se o djeci s višestrukim teškoćama. Mnogi roditelji njegovatelji se suočavaju sa stresom zbog čega su dobili i autoimune bolesti, pa i karcinom, a događa nam se, nažalost, da se oko 70 posto takvih obitelji raspada i mi im želimo pomoći, a ovo je izvrsna prilika kako te ljude osnažiti – naglasila je.
Osobe s invaliditetom
Forum „To (ni)je moj problem” otvorio razgovor o inkluziji
Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu
Poslušaj članak
Na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku prošlog ponedjeljka održan je forum „To (ni)je moj problem”, u sklopu studentskog projekta Akademska inkluzija. Okupio je poznate osobe, predstavnike institucija i udruga te studente koji su podijelili svoja iskustva o životu, obrazovanju i karijeri uz različite poteškoće.
Među gostima su bili televizijski voditelj Aleksandar Stanković, pjevačica Gina Damjanović, fitness influencerica Antonela Golobić i model Ana Bulut Križić. Govorili su o svojim iskustvima s depresijom, epilepsijom i cerebralnom paralizom, ali i o izazovima s kojima se susreću osobe s teškoćama u svakodnevnom životu.
Poseban dio foruma bio je posvećen ulozi institucija i udruga u stvaranju inkluzivnijeg društva. O preprekama u studiranju razgovarali su i studenti iz Dubrovnika, Rijeke, Zagreba i Zadra, ističući važnost razumijevanja, podrške i jednakih mogućnosti.
Jelena Bupić, voditeljica Ureda za inkluzivnost i psihološku podršku Sveučilišta u Dubrovniku, naglasila je kako su osobna svjedočanstva važna za podizanje svijesti i pokazivanje da se s poteškoćama moguće nositi na različite načine.
Televizijski voditelj Aleksandar Stanković govorio je o svojoj borbi s depresijom te istaknuo važnost otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju. Sudionica Samanta Slana također je naglasila kako osobe s poteškoćama ne traže poseban tretman, već razumijevanje i empatiju.
Forum je središnji dio projekta Akademska inkluzija, koji organiziraju studenti Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji sa studentima Odjela za konzervaciju i restauraciju. Cilj projekta je pružiti podršku studentima s invaliditetom i potaknuti otvoreniji razgovor o inkluziji.
U sklopu projekta održat će se i dvije javne tribine u Caffe Baru Promenada. Prva, 23. studenoga, bavit će se životom s invaliditetom u Dubrovniku, a druga, 7. prosinca, odgojem djece s poteškoćama u razvoju.
Voditelj projekta Bruno Dedo istaknuo je kako je važno otvoreno govoriti o poteškoćama jer se tako lakše razvija međusobno razumijevanje. Upravo je to i glavna poruka projekta – potaknuti empatiju, smanjiti predrasude i pokazati da inkluzija počinje razumijevanjem drugih.
Osobe s invaliditetom
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Osobe s invaliditetom
Pravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
-
in MREŽAPrije 6 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 7 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Osobe s invaliditetomPrije 5 danaZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
-
Video / podcastPrije 7 danaZašto dug sastanak može biti iscrpljujuć za nagluhe osobe?
-
VijestiPrije 2 danaPotpora za prijevoz studenata s invaliditetom
-
BocciaPrije 2 danaDora Bašić zlatna na Svjetskom kupu u Brazilu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPokrenut program „Mreža podrške u zajednici”




