Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je u srijedu novu socijalnu uslugu, pilot program ‘Odmor od skrbi’ namijenjen roditeljima njegovateljima ili njegovateljima, a za što je dodijeljeno i 35 ugovora pružateljima ove usluge
Poslušaj članak
– Nakon svega što je Vlada učinila za osobe s invaliditetom kroz Zakon o osobnoj asistenciji, Zakon o inkluzivnom dodatku i učestale izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, od danas smo krenuli u jedno novo razdoblje, pilotiranje nove socijalne usluge ‘Odmor od skrbi’ s ciljem pružanja podrške i omogućavanja predaha od skrbi onima koji pružaju njegu osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju – poručio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodijelio je i 35 ugovora prijaviteljima na javni poziv za pružanje ove nove usluge kao dio pilot projekta – ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnog društva i vjerskim zajednicama. Program će trajati 18 mjeseci obuhvatit će, rekao je Piletić, 820 roditelja njegovatelja i njegovatelja. Za tih 35 projekata osigurano je 4,9 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda ESF+.
– Kroz europska sredstva omogućili smo ovu novu uslugu da pomognemo roditeljima njegovateljima i njegovateljima u njihovim svakodnevnom poslu, pozivu, i omogućimo im predah, a isto tako i kvalitetniju socijalnu uslugu osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama – dodao je Piletić.
Piletić: Cilj je da ovo postane sastavna socijalna usluga temeljem Zakona o socijalnoj skrbi
Naglasio je kako je ultimativni cilj da ovo postane sastavna socijalna usluga temeljem Zakona o socijalnoj skrbi i ‘da nastavimo bez rezerve podržavati osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju’.
– Upravo zbog toga samo pokrenuli investicijski ciklus vrijedan 400 milijuna eura i ulažemo u infrastrukturu, domove, vaninstitucijske usluge, organizirano stanovanje i na taj način želimo stvoriti snažnu mrežu u kojoj će nam pomoći ovih 35 prijavitelja kako bi sva vrsta socijalnih usluga bila dostupna diljem Hrvatske – rekao je ministar.
Najviše se na javni poziv javilo udruga, njih čak 26, a najviše je prijavitelja iz Grada Zagreba, potom Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije. Iz šest županija nije stigla niti jedna prijava.
Program ima za cilj ima pomoći obiteljima u ostvarenju bolje kvalitete života i preveniranju obiteljskog stresa, da roditelji njegovatelji i njegovatelji odmore i dobiju vrijeme koje onda mogu posvetiti sebi ili drugim članovima obitelji, dok istovremeno osoba o kojoj skrbe može sudjelovati u novim aktivnostima izvan kuga obitelji i poboljšati socijalnu uključenost na način da je roditelj njegovatelj ili njegovatelj siguran da je adekvatno zbrinut.
– Roditelji njegovatelji i svi oni njegovatelji koji skrbe o osobi s invaliditetom ili djetetu s teškoćama – odmorite, zaslužili ste. Pokušat ćemo im dati predah od skrbi na način da ćemo formirati mobilni tim za pružanje usluge, koji čine socijalni radnik, rehabilitator, psiholog i njegovatelj, terenskim izvidima ćemo izraditi individualni plan pružanja usluge u suradnji s mobilnim timom, roditeljem njegovateljem i njegovateljem, članovima obitelji, a trajanje usluge će se odrediti sukladno individualnim potrebama, od nekoliko sati do nekoliko tjedana – kazala je ravnateljica Centra za rehabilitaciju ‘Stančić’ Sanjica Grbavac, Centra koji se prijavio za pružanje ove usluge, a čemu im je partner Gradsko društvo Crvenog križa iz Vrbovca.
Varijante pružanja usluge odmora od skrbi koji će, primjerice, oni pružati bit će u vidu usluge mobilnog tima u kući, kratkotrajne dnevne skrbi izvan kući, kratkotrajnog smještaja u okviru podružnica organiziranog stanovanja, individualnog i grupnog savjetovanja i psihosocijalne podrške, kao i organiziranih radionica za roditelje njegovatelje, ali i organiziranih izleta.
Mnogobrojne koristi nove usluge za roditelje njegovatelje i njegovatelje, ali i osobe o kojima skrbe
Kako je navela predsjednica Udruge ‘Poseban prijatelj’ iz Dubrovnika, Dženita Lazarević, i sama majka sa statusom roditelja njegovatelja, koristi ovog programa su smanjenje stresa i očuvanje mentalnog zdravlja, prevencija depresije, poboljšanje fizičkog zdravlja, povećanje kvalitete skrbi, izgradnja boljih obiteljskih odnosa, rad na osobnom razvoju i socijalizaciji, samostalnost osoba o kojima se skrbi, pomoć u kriznim situacijama…
– Jako dobro znam na koji način roditelji njegovatelji moraju činiti sve kako bi pomogli svom djetetu, a radi se o djeci s višestrukim teškoćama. Mnogi roditelji njegovatelji se suočavaju sa stresom zbog čega su dobili i autoimune bolesti, pa i karcinom, a događa nam se, nažalost, da se oko 70 posto takvih obitelji raspada i mi im želimo pomoći, a ovo je izvrsna prilika kako te ljude osnažiti – naglasila je.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Ministar Alen Ružić odbacio je usporedbu naknade za neiskorištene sate osobne asistencije s iznosom koji država plaća pružateljima usluge. Najavio je nova zapošljavanja, poziv za udruge i jesenske konzultacije, ali konkretni rokovi zasad nisu poznati
Poslušaj članak
Naknada od tri eura za svaki sat osobne asistencije koji korisnicima nije bio osiguran u prijelaznom razdoblju ostaje na snazi unatoč kritikama udruge Sjena. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić poručio je da izravna usporedba te naknade s iznosom od 11 eura, koji država plaća pružateljima usluge, stvara pogrešan dojam.
Vlada je 27. kolovoza odredila da vrijednost jednog neiskorištenog sata osobne asistencije u prijelaznom razdoblju iznosi tri eura. Naknada je uvedena nakon što je Ustavni sud u prosincu 2025. ukinuo pojedine odredbe Zakona o osobnoj asistenciji.
Prijelazno razdoblje računa se od 19. prosinca 2025., kada su ukinute odredbe prestale važiti, do izvršnosti rješenja kojim je korisniku priznato pravo na osobnu asistenciju. Naknada je namijenjena osobama koje zbog dotadašnjih zakonskih ograničenja nisu mogle ostvariti pravo na uslugu, među kojima su djeca, osobe čiji roditelji ili članovi obitelji imaju status njegovatelja te korisnici pomoći u kući.
Pravo se ostvaruje na zahtjev korisnika, odnosno zakonskog zastupnika maloljetne osobe, na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Naknada se ne smatra dohotkom i ne može biti predmetom ovrhe.
Udruga Sjena, koja je bila među pokretačima postupka pred Ustavnim sudom, zatražila je povlačenje Vladine odluke i određivanje primjerenijeg iznosa. Iz udruge su upozorili da država pružateljima za sat usluge osobne asistencije plaća 11 eura, dok korisnicima za sat koji im sustav nije osigurao priznaje tek tri eura.
Ružić je takvu usporedbu odbacio.
– Tri eura predstavljaju materijalno pravo korisnika za neizvršene sate osobne asistencije – rekao je ministar, naglasivši da taj iznos nije cijena rada roditelja ili drugog člana obitelji.
Prema njegovim riječima, ni 11 eura nije plaća osobnog asistenta, nego iznos koji dobiva udruga ili ustanova kao poslodavac. Njime se, osim plaće i doprinosa asistenta, pokrivaju troškovi prostora, režija, prijevoza i osiguranja.
Prema podacima koje je Ministarstvo objavilo krajem kolovoza, prosječan broj priznatih sati za nove korisnike iznosi 211 mjesečno. Budući da su prva nova rješenja donesena tijekom srpnja, procjenjuje se da će prosječna naknada za prijelazno razdoblje biti viša od 4000 eura po korisniku. Za provedbu odluke u državnom proračunu za 2026. osigurano je približno 7,17 milijuna eura.
Na dan 20. kolovoza bilo je podneseno 12.600 zahtjeva za osobnu asistenciju, od kojih je 1921 još bio u obradi. U sustavu su tada bila 254 licencirana pružatelja usluge te dodatnih 45 ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.
Ministar je istodobno najavio daljnje promjene, ali bez objave konkretnih dokumenata i rokova. Kazao je da su pripremljene izmjene i dopune zakona kojima bi se trebao unaprijediti status roditelja njegovatelja te da se osobni asistenti zapošljavaju u više od 50 ustanova.
Nakon provedenog prvog ciklusa zapošljavanja trebao bi uslijediti drugi, kao i novi poziv udrugama radi povećanja broja zaposlenih asistenata. Ružić je za jesen najavio i konzultacije s udrugama, roditeljima, pružateljima usluga i osobnim asistentima.
Međutim, zasad nisu objavljeni tekst zakonskih izmjena, datum njihova upućivanja u proceduru, rok novog poziva udrugama ni podaci o tome koliko je asistenata stvarno zaposleno u najavljenim ustanovama. Najavljene mjere stoga još ne predstavljaju provedene promjene sustava, dok je naknada od tri eura već određena i ostaje na snazi.
Napominjemo da osoba s invaliditetom i sada, radi ostvarivanja povlastice, za svaku pojedinu vožnju na izlazu s autoceste mora predočiti svoju Nacionalnu iskaznicu, dok će u novom sustavu pravo na povlasticu dokazivati na ulazu na autocestu, poručuju iz HAC-a
Poslušaj članak
Novinari In Portala razgovarali su s nekolicinom naših čitatelja s invaliditetom koji su izrazili zabrinutost zbog novog, beskontaktnog sustava naplate cestarina koji su nedavno najavile Hrvatske autoceste (HAC).
Prema njihovim tvrdnjama, u novom sustavu nazvanom Crolibertas navodno bi bila ukinuta povlastica besplatne cestarine za brojne osobe s invaliditetom. Na sreću, ta se tvrdnja pokazala posve neutemeljenom, što nam je potvrđeno u razgovoru s nadležnim uredom u HAC-u.
– Hrvatske autoceste d.o.o. već su dulje vrijeme u kontaktu s udrugama koje zastupaju osobe s invaliditetom, kako bi se razmijenile informacije, razumjele njihove potrebe i osiguralo da novi sustav naplate bude jednostavan, pristupačan i u potpunosti prilagođen korisnicima koji ostvaruju pravo na povlasticu. Naš je cilj da osobe s invaliditetom jasno razumiju postupak korištenja sustava i da ga mogu koristiti sigurno, pouzdano i bez poteškoća – kažu nam u HAC-u.
Osobe s invaliditetom pravo na neplaćanje cestarine ostvaruju kada se nalaze u osobnom automobilu, neovisno o tome tko je vlasnik vozila. U novom sustavu naplate to će se pravo dokazivati na ulazu na autocestu, na posebno označenoj namjenskoj stazi, a ne kao dosad na izlazu. Prije ulaska na autocestu treba provesti uključenje u sustav naplate na namjenskoj stazi, a postupak izgleda ovako:
Dolaskom vozila u namjensku stazu, sustav najprije automatski prepoznaje registarsku oznaku vozila i utvrđuje skupinu vozila, jer povlastica vrijedi samo za skupinu propisanu Zakonom o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu. Nakon toga vozač potvrđuje prikazanu registarsku oznaku i prislanja Nacionalnu iskaznicu na čitač.
– Sustav očitava podatke s iskaznice i provjerava njezinu valjanost u registru Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD). Kada se potvrdi ispravnost iskaznice, sustav povezuje registarsku oznaku vozila s Nacionalnom iskaznicom i odobrava besplatnu vožnju do izlaska s autoceste. Namjenskih staza bit će ukupno 140, na lokacijama postojećih naplatnih postaja – navode iz HAC-a.
Povezanost registarske oznake i Nacionalne iskaznice vrijedi samo za jednu vožnju, odnosno do izlaska s autoceste. Kako osobe s invaliditetom povlasticu ne ostvaruju isključivo u vozilu u svom vlasništvu, već u bilo kojem osobnom automobilu u kojem se prevoze, uključivanje će se provoditi pri svakom ulasku na autocestu, a izlaskom vozila s autoceste u sustavu će prestati povezanost registarske oznake vozila s Nacionalnom iskaznicom osobe s invaliditetom.
Dok je registarska oznaka vozila u sustavu naplate cestarine povezana s Nacionalnom iskaznicom, u vozilu mora biti osoba s invaliditetom kojoj je iskaznica izdana. U situacijama kada se autocesta koristi bez osobe s invaliditetom u vozilu, za predmetno vozilo provodi se redovno uključivanje u sustav naplate cestarine putem ENC uređaja ili registracijom registarske oznake povezane s valjanim sredstvom plaćanja. Na taj način osigurava se pravilna naplata cestarine i sprječava mogućnost zlouporabe Nacionalne iskaznice.
– Napominjemo da osoba s invaliditetom i sada, radi ostvarivanja povlastice, za svaku pojedinu vožnju na izlazu s autoceste mora predočiti svoju Nacionalnu iskaznicu, dok će u novom sustavu pravo na povlasticu dokazivati na ulazu na autocestu.
Crolibertas predstavlja važan iskorak u modernizaciji hrvatske cestovne infrastrukture i donijet će korisnicima brže putovanje, digitalizirane procese i jednostavnije korištenje autocesta bez zaustavljanja. Sustav je u fazi implementacije, a službena web stranica www.crolibertas.hr postat će nacionalni korisnički portal gdje će biti dostupne informacije o uključivanju svih korisnika u sustav – poručuju iz HAC-a.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.