Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić podnio je u Hrvatskom saboru Izvješće o radu za 2024. godinu pri čemu je istaknuo da se u zakonskom dijelu situacija osoba s invaliditetom poboljšala, ali ima problema s realizacijom njihovih prava u praksi, pa je te godine bilo 3538 obraćanja građana
U 2024. se, kao i prethodnih godina, najveći broj pritužbi osoba s invaliditetom odnosio na područje socijalne skrbi i to na otežano ostvarivanje prava iz tog sustava, dugotrajnost postupaka vještačenja i preispitivanja postojećih prava na doplatak za pomoć i njegu i tada još na osobnu invalidninu te priznavanje prava na inkluzivni dodatak, rekao je u uvodnom izlaganju pravobranitelj Jurišić.
Pritužbe građana odnosile su se i na područja pristupačnosti i mobilnosti, zapošljavanja i rada te odgoja i obrazovanja.
Tu godinu, rekao je, obilježila je primjena Zakona o inkluzivnom dodatku i Zakona o osobnoj asistenciji, kao tada novih prava u sustavu socijalne zaštite te je udio pritužbi koje se odnose na ta dva prava prešao dvije trećine od ukupnog broja zaprimljenih svih pritužbi.
Prihvaćeno 56 posto preporuka upozorenja upućenih državnim i lokalnim vlastima
Pravobranitelj Jurišić istaknuo je kako je od 230 preporuka upozorenja upućenih tijelima državne i lokalne vlasti prihvaćeno njih 127 ili 56 posto. Posebno je istaknuo problem djece s poremećajima iz spektra autizma koja dugo čekaju na dijagnozu, a daljnju rehabilitacijsku podršku najčešće nemaju gdje dobiti.
– Izostanak dostupne i sustavne rane razvojne podrške znači kasnu dijagnostiku, izostanak pravovremene terapije, roditelje prepuštene samima sebi bez savjetodavne i terapijske podrške. U najosjetljivijem razdoblju djeteta sustav ili ne postoji ili je nedostupan – naveo je Jurišić.
Odgojno-obrazovni sustav je, nastavio je, vrlo često je bez alata i znanja, a cijelo odgojno-obrazovno okruženje nije dovoljno prilagođeno.
Upozorio je i na položaj osobnih asistenata koji imaju nepotpuno riješen radno-pravni status te smatra da bi oni trebali biti djelatnici sustava i zaposlenici škola čime bi se omogućilo da ima više interesa za taj posao i da se asistenti osiguraju svim učenicima kojima je to potrebno.
Kada je riječ o pritužbama na diskriminaciju najveći broj njih odnosio se na područje pristupa dobrima i uslugama i to najčešće zbog fizičke nepristupačnosti prostora u kojima se pružaju različite javne i druge usluge, a iako raste broj zaposlenih osoba s invaliditetom, njihov udio među nezaposlenim i dalje je vrlo visok, rekao je pravobranitelj.
Irena Dragić (SDP): Problemi se produbljuju, a broj pritužbi raste
Irena Dragić (Klub zastupnika SDP-a) navela je da je broj obraćanja građana pravobranitelju u 2024. godini porastao u odnosu na 2023. za 18,41 posto, kada je bilo 2987 obraćanja. Od 230 preporuka i upozorenja upućenih tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama, prihvaćeno ih je 127 ili 56 posto.
Iz toga je vidljivo, kaže, da se problemi produbljuju, a broj pritužbi raste, osobito u području socijalne skrbi i pristupačnosti. Ključni problem vidi u Zavodu za vještačenje i Hrvatskom zavodu za socijalni rad koji nisu kadrovski opremljeni za obim posla.
Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a) poručila je da su prava na inkluzivni dodatak i osobnu asistenciju izazvala najveći broj pritužbi. Smatra da glavni sustavni problemi ostaju dugotrajni postupci, manjak stručnog kadra, nedostatna dostupnost informacija, loša koordinacija institucija i spora provedba prava u praksi.
– Ova Vlada uporno ponižava i zlostavlja one kojima bi trebala olakšati ionako nezamislivo tešku egzistenciju i omogućiti im dostojanstven život. I kao što je i Ustavni sud zaključio, uzima im temeljna prava – poručila je.
Anja Šimpraga (Klub zastupnika SDSS-a) istaknula je da u Hrvatskoj živi više od 657 tisuća osoba s invaliditetom, gotovo 17 posto ukupnog stanovništva i naša su najbrojnija manjinska skupina.
– Izvješće jasno pokazuje, a što se u javnoj raspravi premalo čuje – organizacije civilnog društva nerijetko su jedini pravi oslonac osoba s invaliditetom u ovoj zemlji. Suradnja s udrugama ne smije biti svedena na natječaje i trebaju nam aktivna partnerstva i sustavno financiranje – udruge imaju iskustveno znanje koje je teško predvidjeti natječajem – ocijenila je.
Zvonimir Troskot (Most): Pred zastupnicima je i ogledalo države
Zvonimir Troskot (Klub zastupnika Mosta) poručio je da pred zastupnicima nije samo izvješće jedne neovisne institucije nego ogledalo države.
– Ovo izvješće pokazuje koliko smo kao društvo spremni osobe s invaliditetom ne samo spomenuti u zakonima, nego im stvarno omogućiti dostojanstven život. Most ovo pitanje ne promatra kroz prizmu sažaljenja, nego kroz prizmu pravednosti. Osoba s invaliditetom nije administrativni predmet, nije broj u sustavu i nije korisnik koji treba čekati na hodniku institucija – kazao je Troskot.
Rekao je da osobe s invaliditetom ne traže milost ni sažaljenje nego ono što bi svaka uređena država morala osigurati bez pitanja – ravnopravnost, dostupnost i mogućnost da žive kao punopravni građani.
– Ovo je rasprava o tome kakva je Hrvatska – poručio je.
Jelena Miloš (Klub zastupnika Možemo!) ustvrdila je da prema izvješću brojne osobe s invaliditetom ne mogu podmirivati osnovne životne potrebe – troškove hrane, stanovanja, režija i lijekova.
– Unatoč tome, Vlada je ove godine najavila zamrzavanje svih socijalnih naknada – kazala je, upitavši kako će osobe s invaliditetom moći živjeti i što će biti s inkluzivnim dodatkom, ali i s cijenom sata za osobne asistente koja nije rasla nakon izbora.
Ljubica Lukačić (HDZ): Ne može se govoriti o tome da se sustav urušio i da je HDZ pao na inkluzivnom dodatku
U ime kluba HDZ-a Ljubica Lukačić osvrnula se na kritike svojih saborskih kolega.
– Kada ne bih znala za situaciju, mislila bih da zaista ništa ne valja, ali nije tako – poručila im je Lukačić.
Naglasila je da više od 3000 pritužbi u 2024. godini ne čini sve osobe s invaliditetom, nego su to pojedinačni slučajevi i na osnovu toga se, kaže, ne može govoriti o tome da se sustav urušio i da je HDZ pao na inkluzivnom dodatku ‘jer to nije istina’.
Dodala je da je Plenkovićeva vlada jedina imala hrabrosti uhvatiti se u koštac i donijeti zakone o inkluzivnom dodatku, osobnoj asistenciji i povlasticama u prometu, što su tri ključna zakona iz kojih osobe s invaliditetom najviše crpe svoja osnovna prava.
– Veći je broj osoba koji je ostvario to svoje pravo. Ja bih rekla i da je prevelik – rekla je Lukačić.
U ime Kluba Domovinskog pokreta Tomislav Josić istaknuo je da dio preporuka pravobranitelja ostaje i dalje neprihvaćen ili bez odgovora što znači da postoji prostor za snažniju institucionalnu odgovornost i da se izvješće ne smije promatrati kao formalna obveza koja će se zaboraviti do sljedeće godine.
– Snaga jednog društva ne mjeri se prema tome kako se odnosi prema najjačima, nego kako se odnosi prema onima kojima je podrška najpotrebnija – poručio je Josić.
