in MREŽA
PODUZETNIČKI MINDSET Umjetna inteligencija i strateške implikacije na osobe s invaliditetom
Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada
Implementacija umjetne inteligencije (AI) ima potencijal transformirati kvalitetu života osoba s invaliditetom kroz različite primjene u raznim sektorima društva a poduzetnički mindset, digitalna tranzicija i primjena umjetne inteligencije (AI) mogu poboljšati život osoba s invaliditetom, fokusirajući se na primjere i strateške implikacije ovih tehnologija.
Poduzetnički mindset i osobe s invaliditetom, društveno poduzetništvo, konkurentnost i mobilnost na tržištu rada
Poduzetnički mindset je ključan za poticanje inovacija koje mogu poboljšati život osoba s invaliditetom. To uključuje pristup problemima s kreativnošću, upornost i fleksibilnost, što sve vodi do stvaranja novih prilika i rješenja. Poduzetničke inicijative unutar ove zajednice mogu rezultirati novim tehnološkim rješenjima i uslugama koje olakšavaju svakodnevne izazove.
Ključne karakteristike poduzetničkog mindseta su kreativnost (pronalaženje novih načina za rješavanje problema), proaktivnost (preuzimanje inicijative za pokretanje promjena), izdržljivost (ustrajnost unatoč izazovima) te fleksibilnost (prilagodba promjenjivim uvjetima i situacijama). Poduzetništvo osobama s invaliditetom uključuje kreiranje vlastitih prilika za zapošljavanje i poslovanje, što može značajno doprinijeti njihovoj ekonomskoj neovisnosti i socijalnoj integraciji. Prednosti poduzetništva za osobe s invaliditetom su samozapošljavanje (svaranje vlastitih radnih mjesta), fleksibilnost rada (prilagodba radnog vremena i okruženja vlastitim potrebama) te inovacije (razvoj proizvoda i usluga prilagođenih osobama s invaliditetom).
Društveno poduzetništvo igra ključnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u društvo i tržište rada. Ovaj oblik poduzetništva kombinira poslovne ciljeve s društvenim misijama, usmjerenim na rješavanje specifičnih problema unutar zajednice. Primjeri društvenog poduzetništva su poslovni modeli fokusirani na zapošljavanje, razvoj specifičnih proizvoda i usluga te edukacija i obuka, tj. programi koji pružaju potrebne vještine i znanja.
Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo mogu značajno povećati konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada. Kroz edukaciju, prilagodbu radnih mjesta i podršku, ove osobe mogu postati konkurentnije i mobilnije, uz osiguravanje pristupačnosti i ugodnog radnog okruženja, podršku u zapošljavanju kroz programe koji pomažu osobama s invaliditetom da pronađu i zadrže posao, fleksibilne radne aranžmane: Mogućnost rada od kuće i prilagodljivog radnog vremena; Tehnološka podrška: Upotreba tehnologije za olakšavanje rada na daljinu te osiguravanje da radna mjesta budu fizički dostupna i tehnološki opremljena.
Osobe s poduzetničkim mindsetom sposobne su prepoznati prilike koje drugi možda ne vide. Ovo uključuje identificiranje potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom i razvijanje rješenja koja mogu zadovoljiti te potrebe kroz praćenje trendova i potreba unutar zajednice osoba s invaliditetom, inovativno razmišljanje: Generiranje novih ideja i rješenja te suradnju: Rad s različitim dionicima kako bi se razvila integrirana rješenja.
Poduzetnički mindset i društveno poduzetništvo ključni su za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom. Inovacije, prilagodba radnih mjesta i podrška u zapošljavanju doprinose povećanju konkurentnosti i mobilnosti ovih osoba na tržištu rada. Kroz prepoznavanje prilika i razvoj specifičnih rješenja, poduzetničke inicijative mogu značajno poboljšati svakodnevne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, stvarajući inkluzivnije i pravednije društvo. Osobe s invaliditetom trebaju pristup obrazovanju o poduzetništvu, financijskim sredstvima i mentorskoj podršci kako bi razvile svoje poslovne ideje. Ove podrške pomažu im da prepoznaju tržišne prilike, razviju vlastite inovacije i realiziraju svoje poslovne ambicije.
AI kao alat za inkluziju
Integracija AI u poduzetničke aktivnosti osoba s invaliditetom može značajno unaprijediti njihovu konkurentnost na tržištu. AI omogućuje analizu tržišnih trendova, automatizaciju procesa i prilagodbu proizvoda i usluga prema potrebama ciljane skupine korisnika. Ovi primjeri jasno pokazuju kako AI tehnologije ne samo da olakšavaju svakodnevni život osobama s invaliditetom, već i potiču njihovu aktivnu integraciju u društvo i gospodarstvo kroz
inovativne poduzetničke pristupe.
Digitalna tranzicija i primjena AI
Digitalna tranzicija obuhvaća širu integraciju digitalnih tehnologija, uključujući AI, u različite aspekte društva. Kada je riječ o osobama s invaliditetom, AI može biti ključan za olakšavanje svakodnevnih aktivnosti i pružanje podrške u raznim područjima: medicinska podrška – AI može poboljšati dijagnostiku i terapijske metode, prilagođavajući ih specifičnim potrebama korisnika s invaliditetom, npr. AI algoritmi mogu analizirati medicinske podatke kako bi predložili personalizirane terapijske planove ili predvidjeli moguće zdravstvene probleme prije nego što postanu kritični te obrazovni programi – AI može personalizirati obrazovne sadržaje i metode učenja prema individualnim potrebama, čime se potiče učinkovitije učenje i razvoj vještina. Primjerice, AI može prilagoditi tempo učenja, pružati interaktivne lekcije i pratiti napredak učenika kako bi osigurao da svatko dobije najbolju moguću obrazovnu podršku.
Strateške implikacije i implementacija AI
Integracija AI u strateške ciljeve, kao što su nacionalne razvojne strategije ili lokalne inicijative za inkluziju osoba s invaliditetom, ključna je za stvaranje jednakih mogućnosti i unaprjeđenje kvalitete života. Primjena AI tehnologija treba biti usmjerena na podršku inkluzivnih politika i strategija koje promiču socijalnu uključenost; automatizacija: kroz automatizaciju procesa, AI može olakšati pristup uslugama i resursima osobama s invaliditetom. Na primjer, automatski sustavi za asistenciju mogu pomoći u navigaciji kroz grad, korištenju javnog prijevoza ili pristupu informacijama; personalizacija: AI omogućuje prilagodbu usluga prema specifičnim potrebama korisnika, što može rezultirati većom učinkovitošću i zadovoljstvom korisnika. Personalizirani asistenti, na primjer, mogu pomoći u upravljanju svakodnevnim zadacima, pružati podršku u komunikaciji ili nuditi emocionalnu podršku.
Zagrebačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (2020. – 2025.)
Ova strategija ističe važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom u Zagrebu, s naglaskom na poboljšanje pristupa obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama. Umjetna inteligencija (AI) može značajno doprinijeti postizanju ovih ciljeva. Primjeri uključuju razvoj AI aplikacija za podršku učenju koje prilagođavaju sadržaj specifičnim potrebama korisnika te platformi za zapošljavanje koje povećavaju pristupačnost i učinkovitost usluga.
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030.
Ova strategija usmjerena je na održiv i inkluzivan razvoj, jačanje gospodarstva, unapređenje obrazovanja, socijalnu uključenost te promicanje inovacija. Uključivanje osoba s invaliditetom u poduzetničke aktivnosti i primjena AI tehnologija može biti ključan faktor za postizanje ovih ciljeva. Poduzetništvo među osobama s invaliditetom može pridonijeti raznolikosti i inovativnosti gospodarstva, dok AI može poboljšati efikasnost i konkurentnost poslovanja.
Strateški ciljevi Europske Unije do 2030.
EU strategija do 2030. naglašava digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i socijalnu uključenost. Inkluzija osoba s invaliditetom i primjena AI tehnologija savršeno se uklapaju u ove prioritete. Digitalna transformacija kroz AI može omogućiti razvoj novih alata i usluga koje poboljšavaju kvalitetu života osoba s invaliditetom. Zelena tranzicija može otvoriti nova radna mjesta i prilike za poduzetničke inicijative u sektoru održivih tehnologija, dok socijalna uključenost osigurava jednake mogućnosti za sudjelovanje u gospodarskim aktivnostima za sve skupine društva.
Sve tri strategije naglašavaju važnost inkluzije i jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom. Primjena AI tehnologija može značajno doprinijeti postizanju ciljeva ovih strategija kroz inovacije koje poboljšavaju pristupačnost, efikasnost i konkurentnost u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj uključenosti. Poduzetništvo osoba s invaliditetom može dodatno obogatiti gospodarsku raznolikost i promicati socijalnu inkluziju, čime se stvara pravednije i održivije društvo.
Primjeri implementacije AI za osobe s invaliditetom i povećanje konkurentnosti na tržištu rada
Implementacija umjetne inteligencije (AI) donosi brojne prednosti osobama s invaliditetom, ne samo u svakodnevnom životu već i u poboljšanju mogućnosti zapošljavanja i povećanju konkurentnosti na tržištu rada. Evo kako AI tehnologije mogu konkretno pomoći:
Inteligentni sustavi i aplikacije za podršku učenju
Inteligentni sustavi za podršku učenju koriste AI za prilagodbu sadržaja i metoda učenja specifičnim potrebama korisnika. Ovo je ključno za osobe s invaliditetom jer omogućuje personaliziranu obuku i pristup informacijama prilagođen njihovim potrebama, što im može olakšati stjecanje novih vještina i kvalifikacija potrebnih za radna mjesta.
Digitalna tranzicija uključuje:
Medicinska podrška
AI tehnologije poboljšavaju dijagnostiku i terapijske metode prilagođavajući ih specifičnim zdravstvenim potrebama. Ovo može biti ključno za osobe s invaliditetom koje zahtijevaju redovite medicinske intervencije ili praćenje stanja.
Obrazovni programi
AI omogućuje personalizaciju obrazovnih sadržaja i metoda učenja, što ne samo da poboljšava obrazovno iskustvo već i priprema osobe s invaliditetom za konkretne radne zadatke i odgovarajuća radna okruženja.
Zaključak
Implementacija umjetne inteligencije (AI) predstavlja ključnu priliku za poboljšanje integracije osoba s invaliditetom na tržištu rada i u društvu općenito. AI tehnologije olakšavaju svakodnevni život, povećavaju autonomiju korisnika i stvaraju bolje prilike za obrazovanje, zapošljavanje i kvalitetnu zdravstvenu skrb, čime doprinose razvoju inkluzivnog društva i ekonomskom napretku.
Umjetna inteligencija značajno unapređuje kvalitetu života osoba s invaliditetom pružajući personaliziranu podršku, poboljšavajući pristup obrazovanju i zapošljavanju te unaprjeđujući kvalitetu zdravstvene skrbi. Kontinuirano istraživanje i razvoj AI tehnologija osigurava da inovacije budu dostupne i korisne za sve, stvarajući inkluzivno društvo koje cijeni različitost i podržava svakog pojedinca u ostvarivanju punog potencijala.Integracija poduzetničkog duha i AI tehnologija u društvene strategije može značajno poboljšati kvalitetu života i stvoriti inkluzivno društvo koje podržava raznolikost i pruža jednake mogućnosti za sve.
Piše: Andreja Marcetić (Centar za potporu i inkluziju u zajednici, savjetnica za strateško planiranje, razvoj i projekte)
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici
Poslušaj članak
Udruga slijepih Zagreb provodi projekt „Da ti pokažem što mogu?“, kojem je cilj pružiti podršku djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Projekt traje 36 mjeseci, a kroz njegove aktivnosti bit će uključeno 105 djece i njihovih roditelja, skrbnika i drugih članova obitelji. Ukupna vrijednost projekta iznosi 249.887,97 eura.
Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju „Silver“ i Skijaškim klubom za osobe s invaliditetom „Sljeme“. Kroz različite aktivnosti djeci će se omogućiti razvoj novih znanja i vještina, veća samostalnost i lakše uključivanje u društveni život, dok će obitelji dobiti stručnu i praktičnu podršku.
U projekt se mogu uključiti djeca i mladi do 18 godina koji zbog tjelesnih, senzoričkih, komunikacijskih, govorno-jezičnih ili intelektualnih teškoća trebaju dodatnu podršku. Uključiti se mogu i njihovi roditelji, udomitelji, skrbnici te njihovi bračni ili izvanbračni partneri.
Udruga slijepih Zagreb u sklopu projekta pružat će psihosocijalnu podršku djeci i roditeljima, pomoć u učenju, podršku u razvoju svakodnevnih, komunikacijskih i socijalnih vještina, organizirani prijevoz te pravnu podršku roditeljima. Predviđene su i edukacije roditelja te različite aktivnosti i treninzi.
Centar za rehabilitaciju „Silver“ pružat će stručnu podršku roditeljima te provoditi aktivnosti usmjerene na razvoj socijalizacijskih i komunikacijskih vještina uz pomoć terapijskog psa. Skijaški klub za osobe s invaliditetom „Sljeme“ provodit će prilagođene zimske i ljetne sportske radionice i treninge.
Kroz projekt je planirano pružanje ukupno 2.668 socijalnih usluga. Aktivnosti će biti prilagođene potrebama djece i njihovih obitelji, s ciljem razvoja njihovih sposobnosti, veće samostalnosti i aktivnijeg sudjelovanja u zajednici.
Početna konferencija projekta održat će se u srijedu, 7. listopada 2026. u prostorijama Udruge slijepih Zagreb, Draškovićeva 80/III. Na konferenciji će biti predstavljen projekt, njegove aktivnosti i mogućnosti uključivanja djece i njihovih obitelji.
Zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti Udruzi slijepih Zagreb putem e-maila: info@udruga-slijepih-zagreb.hr ili telefonom na broj 01/4811-124.
Prilikom prijave potrebno je dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, ovisno o tome prijavljuje li se dijete ili roditelj, odnosno skrbnik. Prijavljeni korisnici ne uključuju se automatski u projekt, već će o rezultatima prijave biti naknadno obaviješteni.
Projekt „Da ti pokažem što mogu?“ želi djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima pružiti konkretnu podršku i bolje mogućnosti za razvoj, učenje, kretanje, druženje i što veću samostalnost.
U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja
Poslušaj članak
Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.
Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.
Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.
Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.
U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.
Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.
Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.
– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.
– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.
U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.
Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.
U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta
Poslušaj članak
Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.
Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.
Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.
Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.
Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.
Tko su Purger i Purgerica?
„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima
Predstavljena igra „Čovječe budi pravedan“
20 godina stvaranja – zajedno u tišini
-
in MREŽAPrije 1 danZa inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza
-
EU kutakPrije 6 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 5 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Video / podcastPrije 3 danaSmije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danOdržan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti
-
In MetropolaPrije 5 danaBesplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
-
Civilno društvoPrije 6 danaZaštita mora biti dostupna i ženama s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 9 sati„Da ti pokažem što mogu?“ – podrška djeci i obiteljima